www.garaza.biz
Viktimologija Advertisement
Naslovnica > Priopenja
Nedjelja, 20 Listopad 2019
 
 
Priopenja
EUROPA OSUUJE I KOMUNIZAM
Srijeda, 09 Srpanj 2008

Povijest se ponavlja! Opet prekršajni sudac sudi za politiki delikt na zatvorsku kaznu. A tako je bilo u ona eljezna vremena. Suci za prekršaje politike naravi bili su najue povezani s OZNOM i UDBOM. Do šezdeset dana zatvora, ranije i do šest mjeseci zatvora, sa ili bez mjere protjerivanja u odreeno mjesto boravka, sa ili bez zabrane javnog djelovanja. Prekršajni su suci bili pri ruci policijskom aparatu i politikom reimu: nepoeljne se bacalo u tamnice u sumarnom neformalnom postupku, s presudama koje su odmah postajale izvršne. Brzina postupka, neformalnost, laka izvršnost – sve je to bilo suprotno standardima demokratskog društva koje jami  politika i graanska prava. Sve je to bilo u skladu sa tadašnjim totalitarnim reimom.

Kako izvještava dnevni tisak, zbog isticanja ustaških simbola na koncertu Marka Perkovia Thompsona na zagrebakom Jelaievu trgu, policija je uhitila 21-godišnjeg Jakova B. Mladia, inae dravljanin Hrvatske i BiH s prebivalištem u Prologu u BiH i otprije nije poznat policiji, u etvrtak je odveden u Deurni odjel Prekršajnog suda, a prema neslubenim informacijama, djelo je priznao te se pokajao. Sudac mu je izrekao  kaznu od 25 dana zatvora. Zbog poticanja na nacionalnu nesnošljivost i mrnju, kao sudionika javnog okupljanja, izreena mu je pak i novana kazna od 1.600,00 kuna. 

Kazne su drastine i apsurdne. Drastine su po svojoj teini, maksimalne su prekršajne kazne, i jer se do sada takva ponašanja nije progonilo, pa bi bilo primjerenije da je primijenjena neka admonitivna sankcija opomene. Kazna je apsurdna jer je izrie prekršajni sudac u sumarnom postupku. Premda se te kazne utemeljene na zakonu, ali,  zakon je tu nepravedan a nepravedan zakon nije zakon. Lex iniusta non est lex! O ljudskoj slobodi za zakonom predviena kaznena djela moe suditi samo sud, sudac redovnog suda, a ne prekršajni sudac. Radi ostvarenja naela pravne drave prekršajna djela moraju biti bagatelna, sankcije blage, a postupak zakonit, sve drugo ulazi u domenu sudskog kaznenog prava u pravom smislu. Kazni zatvora nije mjesto u prekršajnom pravu i postupku.

Prema Konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda Vijea Europe o lišenju slobode moe odluivati samo sud. Osnovna obiljeja prekršajnog prava u Hrvatskoj ukazuju na nekonzistentnost i unutarnju nesreenost toga prava. Odredbe o prekršajima razasute su u nizu posebnih propisa, nisu meusobno usklaene a odredbe o sankcijama nisu usuglašene s opim prekršajnim zakonom.To što su prekršajni suci ušli u sudski sustav, ne mijenja  ništa osim pravosudne administracije. Prekršajni suci mogu suditi na temelju zakona ali i na temelju podzakonskih propisa  ak i na temelju odluka upanijskih skupština, gradskog  ili opinskog vijea. 

Ali, ono što ini posebno upitnim je politiki progon sredstvima prekršajnog prava u jednom izrazito diskriminirajuem postupku. Naime, osuda nošenje ustaških obiljeja na javnom mjestu bila bi opravdana kada bi se jednako tako postupalo u isticanju drugih totalitarnih znakova kao što su komunistika obiljeja srpa i ekia, crvene zvijezde i pjevanje  komunistikih pjesama. Jer totalitarizam je za osudu, bio on crni ili crveni. Raanova je vlada pokušala provesti izmjenu Kaznenog zakona kojom bi se kanjavalo velianje fašistikih simbola, ali je Ustavni sud tu novelu zakona ukinuo. 

U Maarskoj i svim Baltikim zemljama: Estoniji, Letoniji i Litvi, zabranjeno je isticanje ne samo nacistikih ve i komunistikih simbola, crtea, nošenje odora, i slavljenje voa totalitarnih sustava iz nedavne prošlosti.A što Hrvatska ini? Progoni samo isticanje ustaškog znakovlja. Uope se ne slijedi Europu koja je Rezolucijom 1481 iz sijenja 2006. godine istakla potrebu za meunarodnom osudom totalitaristikih komunistikih reima koji su vladali u  Srednjoj i Istonoj Europi koji su bili oznaeni „masovnim povredama ljudskih prava, koje su ukljuivale pojedinana i kolektivna ubojstva i smaknua, smrti u koncentracijskim logorima, muenjima, prisilnom radu i drugim oblicima masovnog fizikog terora, progone n etnikoj i vjerskoj osnovi, povredu slobode savjesti, misli i izraavanja, slobode tiska i takoer nedostatak politikog pluralizma“ (lanak 2. Europske Rezolucije). Hrvatski je Sabor iste godine usvojio  Deklaraciju o osudi zloina poinjenih tijekom totalitarnog komunistikog poretka u hrvatskoj 1945.-1990. godine.

Nedavno je jedna delegacija Hrvatskog rtvoslovnog društva u sastavu prof. Josip Jurevi, Ante Beljo, mr. Darko Sagrak i Zvonimir Šeparovi, posjetili ured Glavnog dravnog odvjetnika Hrvatske i zatraili smo da se primjeni europske standarde na komunistike zloine u Hrvatskoj i da se provedu postupci za koje postoje kaznene prijave ve više pod deset godina. Uruili smo i Apel hrvatskim vlastima, koji emo predati i Saboru i Vladi RH. 

Zakljuimo. Kad sto tisua ljudi u jedan glas s Markom Perkoviem Thompsonom, zbijeni uokolo konja na kojem jaši slavni Ban Josip Jelai, na središnjem trgu Hrvatske,  zaziva  Boga Svemogueg, kad tuguju za sudbinom brata Ivana, kad jadikuju s pjesmom E, moj narode, kada se pitaju jel' Kupreško polje uzorano, kad se dive svojoj prelijepoj Domovini . pjevajui Lijepa li si - onda je to sublimirano domoljublje, rodoljublje i bogoljublje , to je pjesma razdraganih ali i zabrinutih ljudi za svoju Domovinu. A kad Jakov, mladi  iz Prologa  u toj razdraganoj masi potegne iz bosanske provincije i natakne kapu s velikim U onda je to – provokacija, usamljena herostratska pojava u kojoj taj mladi od nepoznatog pojedinca hoe da ga slikaju i uine poznatim. I  to njemu i onima koji su ga moda poslali uspijeva. Jedan naprama sto tisua. Provokacija protiv domoljublja. 

 Prof. dr Zvonimir Šeparovi

Predsjednik Hrvatskog rtvoslovnog društva

 
RUPEL PROTIV HRVATSKE
Srijeda, 12 Oujak 2008

«Hrvatska mora oštro prosvjedovati i prijaviti Europskoj uniji i Vijeu Europe Dimitrija Rupela, predsjedatelja Vijea ministara EU, zbog nedopuštenog, nezakonitog i agresivnog ponašanja u dva sluaja.

U srijedu (16. sijenja 2008., op. ur.) je Dimitrij Rupel posjetio Haaški sud gdje su ga primili Fausto Pocar, predsjednik, i Serge Brammertz, glavni tuitelj, "kako bi ispitao stupanj suradnje Srbije s tribunalom i mogunost da Srbija što prije potpiše Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju, ime bi se ohrabrile 'proeuropske' snage u toj dravi prije predstojeih predsjednikih izbora" – kako stoji u izvještaju Hine iz Ljubljane. Ovo je eklatantan primjer grubog politikog miješanja u rad suda i još jedan dokaz da je taj sud postao puka politika platforma za razliite interese koji nisu ujedno i interesi nezavisne pravde.

Hrvatsko rtvoslovno društvo i Zdrug hrvatske obrane „Nikola Šubi Zrinjski“ iz Zagreba danas su uputili prosvjedno pismo Haaškom sudu protiv Fausta Pocara, predsjednika i glavnog tuitelja Brammertza, koji nisu smjeli primiti Dimitrija Rupela, jer je to izravno politiko miješanja u rad suda. Predsjednik Pocar je 11. studenog 2007. odbio primiti delegaciju Vukovarskih majki i Hrvatskog rtvoslovnog društva, jer da je on ne samo predsjednik suda ve i sudac koji u drugostupanjskom postupku moe suditi u sluaju ratnog zloinca Šljivananina i 'vukovarske trojke'. Umjesto njega primio nas je glavni tajnik (registrar) toga suda. Posjet Rupela predsjedniku i glavnom tuitelju Haaškog suda je sramota za Sud i Europsku uniju.

Slovenski ministar Dimitrij Rupel

Potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju (SSP) sa Srbijom još je mogue, ali za to i dalje nema potrebnog konsenzusa svih 27 drava lanica, izjavio je u srijedu šef slovenske diplomacije Dimitrij Rupel u Den Haagu nakon susreta s nizozemskim ministrom vanjskih poslova Maximom Verhagenom, koji je ponovio stajalište da je Nizozemska protiv potpisivanja SSP-a sve dok Srbija ne izrui Haaškom sudu optuenog za ratne zloine, Ratka Mladia. „Logino je da Nizozemska ima stroe stajalište od Slovenije o napredovanju Srbije prema EU. No do kraja mjeseca preostaje još nešto vremena. Ja sam se trudio uvjeriti naše nizozemske prijatelje i mislim da sam u tome malo uspio. Ja vjerujem u najbolje“ – izjavio je Dimitrij Rupel, koji i ne skriva da mu nije do pravde, ve do napretka Srbije prema Europi. A Ratko Mladi je ratni zloinac koji je svoj zanat za Srebrenicu ispekao u Hrvatskoj, u Škabrnji i Nadinu, gdje su njegovi tenkovi prelazili preko ivih ljudi.

Juer je Rupel odaslao u svijet grubu otvorenu ultimativnu prijetnju Hrvatskoj, da ima još samo sedam dana da ukine ZERP, što je nedopušteno miješanje u interese suverene i nezavisne drave Hrvatske i gruba zlouporaba mjesta predsjedatelja Vijea ministara, promicanjem sebinih vlastitih nacionalnih interesa Slovenije.

U dane kada smo proslavili Dan meunarodnog priznanja Hrvatske, dobro je podsjetiti da je Rupel bio protiv priznanja Hrvatske, tvrdei da, za razliku od Slovenije, Hrvatska nema nadzor nad jednom treinom teritorija. To su mi, kao ministru vanjskih poslova tada rekli u Maarskoj i u Kini.

Dimitrij Rupel je agresivna linost, teški kroatofob, koji sve ini iz mrnje na Hrvatsku i sada zloupotrebljava svoju meunarodnu funkciju na našu štetu. O tome bi Vlada RH i Vijee ministara EU moralo voditi rauna.»

 

Pismo predsjedniku MKSJ-a, Faustu Pocaru 20. sijenja 2008.

«H. E. Fausto Pocar, predsjednik ICTY

H. E. Serge Brammertz, glavni tuitelj ICTY

Den Haag

Vaše Ekscelencije,

U ime Hrvatskog rtvoslovnog društva i svoje osobno, kao povrijeeni graanin Republike Hrvatske, oštro prosvjedujem što ste 16. sijenja 2008. godine primili u slubeni posjet Sudu, kojem imate ast i visoku odgovornost biti na elu, Dimitrija Rupela, slovenskog ministra vanjskih poslova, predsjedavajueg Ministarskog vijea EU, koji je poslije sastanka izjavio da mu je svrha susreta s Vama bila „ispitati stupanj suradnje Srbije s Tribunalom i mogunost da Srbija što prije potpiše Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju (SSP), ime bi se ohrabrile 'proeuropske' snage u toj dravi prije predstojeih predsjednikih izbora.“ Rupel je nakon susreta s nizozemskim ministrom vanjskih poslova Maximom Verhagenom izjavio, da još nema konsenzusa svih 27 drava EU, jer mu je istoga dana ministar Verhagen ponovio stajalište da je Nizozemska protiv potpisivanja SSP-a sve dok Srbija ne izrui Haaškom sudu optuenog za ratne zloine Ratka Mladia.

Iz svega se vidi da je Dimitrij Rupel u Den Haagu lobirao za Srbiju da joj se olakša situaciju pred izbore, tako da Sud ne trai izruenje ratnog zloinca Ratka Mladia. To je ista otvorena negativna politika intervencija kod suda koji bi morao biti nezavisan i slobodan od svake vulgarne politike trenutka. To što je Rupel predsjedavajui Vijea ministara EU, nije opravdanje za njegov posjet sudu, jer ICTY nije europski sud ve sud Ujedinjenih naroda kojem ste jedino odgovorni. Time što ste primili ministra Rupela u njegovoj iskljuivo politikoj misiji, usuujemo se rei, prekršili ste pravila i naela o nezavisnosti Meunarodnog suda za ratne zloine u bivšoj Jugoslaviji.

Slobodan sam Vas podsjetiti da ste 11. studenog 2007. odbili primiti delegaciju 110 vukovarskih majki, koje su došle prosvjedovati zbog apsurdne nepravedne presude ratnom zloincu Šljivananinu i dr., koji su krivi zbog zloina na Ovari. Mi smo prihvatili Vaše razloge, jer Vi zaista niste samo predsjednik ve i sudac koji i sudi u pojedinim sluajevima, pa smo prihvatili susret samo s glavnim tajnikom suda (Registrar) na emu smo Vam zahvalni. A sada ste primili jednog politiara, koji se otvoreno zalae za ratnog zloinca Ratka Mladia, koji je zloinaki zanat ispekao najprije u Hrvatskoj 1991.-92. godine (u Škabrnji su 18. studenog 1991. njegovi tenkovi prelazili preko ivih ljudi) a potom na Srebrenici 1995.

Ekselencije, primite izraze moga iskrenog štovanja

Dr. Zvonimir Šeparovi

Predsjednik Hrvatskog rtvoslovnog društva
Profesor emeritus Pravnog fakulteta Sveuilišta u Zagrebu
lan Europske akademije znanosti i umjetnosti
Bivši ministar vanjskih poslova i ministar pravosua Vlade RH
Tel. +385 1 2980 890
Fax.+385 1 2955 000
Ova email adresa je zatiena od spam robota, nije vidljiva ako ste iskljuili Javascript «
 

 
 
Top! Top!