www.garaza.biz
Viktimologija Advertisement
Naslovnica > Iz obzora predsjednika
Subota, 22 Srpanj 2017
 
 
Iz obzora predsjednika
O HRVATSKOJ TUBI ZA GENOCID PROTIV SRBIJE
Srijeda, 13 Studeni 2013
Prof. dr. Zvonimir Šeparovi

U Hrvatskoj se krajem prošlog stoljea (1991-1995) dogodio zloin, najtei zloin, zloin genocida. Na Ovari, u Škabrnji, Voinu, nad Dubrovnikom. U Baranji i u Iloku i u drugim okupiranim dijelovima Hrvatske kada su protjerali cjelokupno nesrpsko puanstvo. Zloine su izvršili Srbi i Crnogorci, uz pomo njihove JNA i paravojnih postrojbi. Bili su to najtei zloini u Europi nakon Drugog svjetskog rata (a prije zloina u Srebrenici). Ubili su više od 15 tisua ljudi, 40 tisua je teško ranjeno, 6 tisua se smatra nestalim Naelo pravednosti zahtijeva da se osudi zloine i kazni krivce. Ujedinjeni narodi utemeljili su tri suda, sva tri su u Haagu: Meunarodni sud pravde (The International Court of Justice, krae MSP), koji sudi dravama, Meunarodni kazneni sud za zloine na podruju bivše Jugoslavije (The International Criminal Tribunal for the Former Yugoslavia, krae MKSJ) i Meunarodni kazneni sud (The International Criminal Court, krae MKS). Zajedniko im je: 1. sva tri su meunarodni sudovi, 2. utemeljeni su od Ujedinjenih naroda, 3. primjenjuju norme meunarodnog prava i 4. svima je sjedište u Den Haagu, Nizozemska.

Hrvatska sa sva tri suda ima specifine odnose. Pred Meunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) su teško optueni hrvatski generali i politiari za stvaranje zloinakog pothvata u vrijeme i poslije obrambene opravdane oslobodilake vojno-policijske akcije „Oluja". Pred Meunarodnim kaznenim sudom (MKS) na alost nema nadlenosti za zloine u posljednjem ratu jer to „ispunjava" ad hoc sud za zloine u bivšoj Jugoslaviji. Jedino je pred Meunarodnim sudom pravde (MSP) hrvatskom tubom za genocid otvorena mogunost osude srpskih zloina genocida i agresije nad Hrvatskom. Hrvatska je 1999. godine podnijela tubu zbog zloina genocida protiv Savezne Republike Jugoslavije. Meunarodni sud pravde svojom presudom od 18. studenog 2009. godine presudio je da je nadlean za primjenu Konvencije o sprjeavanju zloina genocida u sluaju tube Hrvatske protiv Srbije. To je snana potpora hrvatskoj tubi za genocid.

Ivo Josipovi, predsjednik Republike Hrvatske, zagovara povlaenje tube i s predsjednikom Srbije Tadiem dogovara izvansudsku nagodbu. Povlaenje tube zagovaraju i ministar Ivan Šimonovi, Vesna Pusi, Milorad Pupovac i tisak koji ih podrava.

Ovdje emo iznijeti kronologiju ovoga postupka, znaajke Meunarodnog suda pravde, perspektive i izglede naše tube i razloge zašto ne smijemo povui tubu za genocid protiv Srbije.
Hrvatska i Haaški sudovi.

Vidjeli smo da u Haagu postoje tri razliita suda. Zanima nas kako stoji Hrvatska u odnosu na te sudove. U odnosu na svaki od spomenutih sudova Hrvatska ima drukiji poloaj. Ukratko o svakom od tih sudova.

Meunarodni kazneni tribunal za bivšu Jugoslaviju (MKSJ): Od samog je poetka bio tek hibrid, nastao politikom voljom Vijea sigurnosti umjesto ugovorom zemalja lanica UN: u mandat nije dobio nadlenost za zloine protiv mira, a tu je najtea odgovornost Srbije i Crne Gore. Tribunal je bio i ostao naglašeno politiki sud, samovoljan, nedopustivo spor, s optunicama krajnje neodreenim, sudi se bez porote, s mogunošu izricanja kazne u doivotnom trajanju, u vijeima u kojima sude povodom albe i oni koji su sudili u prvom stupnju, s glavnom tuiteljicom, koja za ništa ne odgovara. Tribunal je bio i ostao instrument velikih sila, u prvom redu Velike Britanije. Sud je dvojicu hrvatskih novinara za iznošenje istine proglasio krivim i osudio! A oglušio se na moj prijedlog 1999. godine u ime Vlade Republike Hrvatske da se pokrene istraga protiv Veljka Kadijevia, Blagoje Adia, ivota Pania i Boidara Vuurevia. Predsjednica suda bila je prihvatila da podnesemo prijedlog Sudskom vijeu da preispita pitanje nadlenosti Haaškog suda za vojnoredarstvene operacije Bljesak i Oluja, ali koalicijske vlasti koje su došle poslije 3. sijenja 2000. godine nisu to htjeli ni spominjati. A imali smo argumente.

Sud je kaotino ureen. etiri sumnjive smrti u zatvoru teak je propust uprave suda i zatvora. General Blaški, kojemu je pritvor trajao više osam godina, koliko i konana kazna, smanjena od 45. godina u prvom stupnju, u pritvoru je teško obolio. Dario Kordi , osuen je na 25 godina robije. Kaznu izdrava u zatvoru u Austriji.. Prilikom mog posjeta zatvoru u Sheveningenu rekao mi je :«Profesore, da mi nije vjere u Boga i ljubavi za Domovinu ja ovo ne bih mogao izdrati!» Kao i svaka birokratska krasta, taj politiki kazneni ad hoc sud ima tendenciju rasti, odrati se i trajati ,vremenu i razumu usprkos. Imamo razloga za zabrinutost i potrebu za promjenu politike. Poloaj Hrvatske i Hrvata pred tim sudom krajnje je nepovoljan. Glavno tuiteljstvo progoni Hrvate i Hrvatsku za opasno sroenu, zlu optubu o zloinakom pothvatu i nedokazanom krivnjom s tendencijom da se svi u agresivnom ratu Srbije protiv Hrvatske izjednae, da se potire dostojanstvo hrvatske rtve i hrvatske vitezove proglašava krivcima. Hrvatske vlasti bez ikakvog nacionalnog ponosa i odgovornosti za poslove od prvorazrednog dravnog interesa, bezuvjetno surauju s tim sudom (MKSJ)izruivanjem ljudi i predajom dravnih tajni; bivši sada doivotni (sic!) predsjednik drave Stipe Mesi svjedoio je kao svjedok optube u postupcima protiv Hrvata a novinare koji objavljuju njegov iskaz zaštienog svjedoka sude i kanjavaju. Umjesto da slue stranim vlastima, hrvatske bi vlasti morale energino ve sada ustati protiv neutemeljen ih optubi protiv Hrvata i Hrvatske, energinim obraanjem Vijeu sigurnosti, koje je i stvorilo ovo opasno nedonoše u Haagu, da se stane na kraj ovom bezakonju pod okriljem meunarodnih imbenika, da se Hrvatima sudi u Hrvatskoj. Hrvatski sabor morao bi raspraviti sadašnju situaciju i preispitati svoje odluke o suradnji sa Haaškim sudom. Ustavni sud Hrvatske ve je rekao svoje i treba se opet javiti i preispitati utemeljenost Ustavnog zakona o suradnji s Haagom. Sreom, vješta obrana hrvatskih uznika na dobrom je putu pa tako ve i srbijansku predsjednik trai da sud osudi Hrvate i ako ne bude dovoljno dokaza krivnje(!)

Meunarodni kazneni sud (International Criminal Court MKS) utemeljen je Rimskim statutom 1998. Sudi pojedincima za zloine genocida, zloine protiv ovjenosti, ratne zloine i, a to je novo, za zloin agresije. Vrijedi naelo zakonitosti i naelo osobne odgovornosti. Nacionalno pravosue ima prioritet, „osim ako ne eli suditi ili nije u stanju propisno provesti kazneni progon" Hrvatska je ratificirala Statut MKS-a i nije do sada prihvatila pritisak SAD-a o neizruivanju dravljana SAD stranom sudu. Nadajmo se da e taj sud proraditi na dobro meunarodne pravde, premda mu se ne piše dobro, jer ga sabotiraju Sjedinjene drave i Kina.

Meunarodni sud pravde (International Court of Justice) stalni sud Ujedinjenih naroda koji sudi dravama. Taj sud postoji još od vremena Lige naroda. Sudi u sporovima drava. (Djelovao je kao Stalni sud meunarodne pravde" od 1922. do poetka II. Svjetskog rata). Statut suda je sastavni dio povelje UN. Stranke statuta su sve lanice UN pa i Hrvatska od 22. svibnja 1992. godine. Suci, njih 15, biraju se na devet godine, trai se visoka struna i moralna kvalifikacija, nezavisnost i nesvrstivost., a uivaju i diplomatske povlastice.. Biraju ih usporedno Opa skupština i Vijee sigurnosti UN. Nadlenost im je da rješavaju sporove meu dravama lanicama UN. Sude na temelju meunarodnih ugovora, meunarodnog obiajnog prava i opih pravnih naela priznatih od civiliziranih naroda.. Kao pomono sredstvo mogu koristiti sudske presude i nauavanja najpoznatijih znanstvenika. Donose presude, savjetodavna mišljenja i zapovjedi. Sudili su o mnogim teritorijalnim graninim problemima, zranim incidentima iz vremena hladnog rata, ratnim sukobima, zakonitosti uporabe oruja i slino. Po prvi puta je 1993. godine pokrenut postupak zbog genocida i to u sluaju tube BiH protiv Jugoslavije.

U sadašnjem teškom trenutku za Hrvatsku imamo šansu zaštiti svoje nacionalne interese, iskazati svoj nacionalni suverenitet i odigrati pravu povijesnu ulogu u utvrivanju istine o agresiji i zloinu Srbije i Crne Gore protiv Hrvata i Hrvatske u postupku pred Meunarodnim sudom pravde u Haagu, pred kojim je naša tuba i vodi se postupak protiv Srbije

Kronologija postupka pred Meunarodnim sudom pravde

Usprkos mnogim makinacijama i pokušajima da se tubu povue, postupak je ipak u tijeku. I valja nam u tome i ustrajati. Kako je došlo do te tube?

Kao ministar vanjskih poslova inicirao sam još 1992. godine postupak da se stvore uvjeti za suenje ratnim zloincima. 1994. podigao sam tubu (Actio popularis) protiv Slobodana Miloševia za genocid, ratne zloine i agresiju na susjedne zemlje. Na jednom javnom sastanku 1994. u Uredu Predsjednika Republike, kojeg je sazvao predsjednik Tuman na temu kako izai iz meunarodne izolacije, predloio sam da se pokrene postupak zbog genocida protiv SR Jugoslavije(Srbije i Crne Gore) pred Meunarodnim sudom pravde. Predsjednik Tuman je tada odgovorio:»Ne moemo optuiti one s kojima svijet pregovara!» U meuvremenu je Bosna i Hercegovina optuila Srbiju i Crnu goru pred Meunarodnim sudom pravde u Haagu. Na poziv pribivao sam u Palai mira u Haagu predaji tube BIH protiv Jugoslavije. Tada me je primio predsjedavajui MSP koji je zamolio da mu dostavim Actio popularis protiv Miloševia. Tek godine 1999. kao ministar pravosua u Vladi Zlatka Mateše, došao sam u priliku, da ostvarim ideju o tubi protiv Jugoslavije. Prijedlog da se donese odluka o pokretanju postupka za genocid stavio sam u lipnju 1999. na sjednici VONSa . Predsjednik Tuman je otvorio raspravu o tome. Na moj prijedlog uzvratio je tadašnji ministar vanjskih poslova Mate Grani. «Ako tuimo Jugoslaviju propasti e sav naš trud normalizacije odnosa sa Beogradom. Dovodimo u pitanje normalizaciju odnosa sa Beogradom». Predsjednik Tuman se sloio sa mojim prijedlogom, stavio na glasanje, što baš nije bilo uobiajeno, i dobio potporu svih osim Mate Grania. A taj Graniev „sporazum normalizacije odnosa sa Beogradom" donio je diplomatsko priznanje Jugoslaviji, ostala im je do daljnjega Prevlaka, a o naknadi ratne štete reeno je u lanku 6 da e se 'stranke ugovornice o tome dogovarati naknadno». Kao da smo mi razorili Kragujevac i granatirali Beograd. Kao da agresivnog rata i zloina uope nije ni bilo.

2. srpnja 1999. godine podnesena je tuba protiv SRJ

14. rujna 1999. godine , na pripremnoj sjednici, pred Predsjednikom suda (MSP) u Palai mira Haagu izloio sam optunicu protiv SR Jugoslavije zbog zloina genocida poinjenog u agresiji na Hrvatsku u vremenu od 1991. do 1995. godine, u skladu sa Statutom i Poslovnikom MSP, s pozivom na lanak IX Konvencije o genocidu kojom je odreena nadlenost toga suda. Oitovala se i protivna strana. Dobili smo šest mjeseci za izradu glavnog podneska s dokazima (tzv. Memorial).

Tuba za genocid protiv SRJ

U 'uvodnoj izjavi stoji: Konvencija o genocidu zabranjuje uništavanje, u potpunosti ili djelomino, nacionalnih, etnikih, rasnih ili vjerskih skupina, ukljuujui uklanjanje ili protjerivanje lanova skupine s odreenog teritorija. Izmeu 1991. i 1995. godine, Savezna republika Jugoslavija opetovano je prekršila Konvenciju o genocidu. Izravno kontrolirajui djelatnost svojih obavještajnih agenata, postrojbi i razliiti paravojnih postrojbi na teritoriju Hrvatske, u podruju Knina, istone i zapadne Slavonije, Dalmacije, Savezna republika Jugoslavija je odgovorna za „etniko išenje“ hrvatskih dravljana iz tih podruja – proces koji je takoer rezultirao velikim brojem prognanih, ubijenih, muenih ili bespravno zatoenih hrvatskih dravljana – kao i, u ovu svrhu, usmjerenim ekstenzivnim uništavanjem imovine, te se trai da se naknadi štete iz toga nastale. Uz to, nareujui, ohrabrujui i potiui hrvatske dravljane srpske nacionalnosti u podruju Knina, da se evakuiraju 1995. g., dok je Republika Hrvatska ponovno uspostavljala svoju legitimnu vlast (a u svijetlu jasnih garancija danih od najviših razina Hrvatske Vlade, ukljuujui Predsjednika Republike hrvatske, dr. Franju Tumana, kako se lokalni Srbi nemaju ega bojati i kako bi trebali ostati, Savezna Republika Jugoslavija (u daljnjem tekstu SRJ) se upustila u aktivnosti koje su rezultirale drugim krugom „etnikog išenja", kršei Konvenciju o genocidu.

Hrvatska trai da Sud presudi:

(a) da je Savezna Republika Jugoslavija prekršila svoje pravne obveze prema narodu i Republici Hrvatskoj prema odredbama Konvencije o genocidu i

(b) da SRJ ima obvezu platiti Republici Hrvatskoj, naknadu štete, koja je prouzrokovana navedenim povredama meunarodnog prava u iznosu koji e odrediti sud. Republika hrvatska zadrava pravo dostaviti sudu preciznu procjenu šteta koje je prouzroila Savezna republika Jugoslavija.

Dakle, osuda za genocid i na naknadu ratne štete. U roku od šest mjeseci, dakle do 14. oujka 2000. godine obvezali smo se podnijeti dokaze u našem Memorijalu. Utemeljili smo program istraivanja i prikupljanja dokaza. Pozvana su sva ministarstva, dravne institucije, nevladine organizacije i najistaknutiji strunjaci da se prikupi i dostavi dokaze o genocidu i ratnim štetama u Hrvatskoj. Odreeni su i rokovi. Ali, vrijeme je radilo protiv nas. Izbori 2000. doveli su novi vlast. Bilo je glasova da treba tubu povui a onda su krenuli drugim smjerom: proglasili su da je posao obavljen nestruno i za izradu Memorijala zatraili su odgodu od šest mjeseci pa još jednom šest mjeseci da se na tubu – zaboravi. Naravno na svako produenje i protivna strana ima jednako vrijeme za sebe. I tako je prošlo šest godina a da se sa tubom više ništa ne dogaa. Oni koji su protiv tube uspjeli su potisnuti ovaj proces. Njima tuba protiv Jugoslavije ne odgovara. Tako je od samo poetka. Iz Haga je ve krenulo im smo tubu predali. Sutradan je tirani zagrebaki dnevni list preko itave stranice objavio naslov «Jugoslavija e tuiti Hrvatsku!» Dakle, nije im bilo po volji što smo mi tuili agresora, oni plaše itatelje da e sada Jugoslavija tuiti nas. A to je standardno procesno pravilo retorzije – na tubu – protutuba. Pa to zna svaki zagorski kverulant .

Povodom rasprava pred Sudom u postupku BIH protiv SCG neizravno polemizira i sa situacijom naše tube. Jedan dnevnik pita: Zašto bi BiH trebala povui tubu protiv SCG-a za genocid» i odgovara: «BiH bi morala odustati od tube za genocid iz jednostavnog razloga što su Srbi protiv te tube. To nema veze s negiranjem istine o ratu, ali ima s tim da se svi narodi u BiH osjeaju jednakopravno.» Britanski ministar vanjskih poslova Jack Straw nekoliko je puta, a jednom ak i u Sarajevu, zatraio da se u interesu pomirbe i trajnog mira odustane od tube SiCG za genocid. Nedavno je plasirana „vijest" da se u krugovima EU oekuje da e hrvatska povui tubu protiv Srbije da bi ušla u EU. Vijest nije od nikoga potvrena.

Treba se bojati da oni kojima nije do istine i pravde o genocidu nad Hrvatskom nee mirovati i da e nastaviti sa potiskivanjem tube za genocid protiv SiCG.. Najprije su je osporili, zatim prekrojili, potom su izazvali odugovlaenje postupka na sada ve više od deset godina a sve to da bi se ouvali «rezultati normalizacije odnosa sa Beogradom.». Hrvatska mora ustrajati na svojem pravu optuiti za genocid Jugoslaviju(Srbiju i Crnu Goru). Hrvatska je podigla tubu za genocid kojeg je rtva i mora na tome ustrajati.

Tuba za genocid nije ostala ista kakvu smo podnijeli. Oni koji su nastavili poslije nas izmijenili su stvar tako da su:
1. izostavili su toku dva - opis „etnikog išenja" koje su izvršili Srbi .„nareujui, ohrabrujui i potiui hrvatske dravljane srpske nacionalnosti...da napuste tzv. Krajinu, i
2. izostavljena je iz tube Crna Gora po logici notorne lai bivšeg, sada doivotnog predsjednika Republike Stipe Mesia da „Crna Gora nikad nije ratovala protiv Hrvatske"

Nekoliko zakljuaka

1. Tubu protiv Srbije ne smije se povui, jer se genocid u Hrvatskoj dogodio. Povlaenjem tube moglo bi se zakljuiti da nije ni bilo zloina.
2. Nikakva izvansudska nagodba po opatijskom turistikom modelu Josipovi-Tadi ne dolazi u obzir. Nema nagodbe oko postojanja zloina genocida. Preteške su to stvari.
3. Navodno slabi izgledi na uspjeh tube i ne mali troškovi postupka, nisu razlog za povlaenje tube
4. O povlaenju tube ne odluuje Predsjednik Republike, ve onaj organ koji je tubu podnio a to je Vlada Republike Hrvatske. Ali, pošto se radi o dalekosenom i znaajnom pitanju od vitalnog nacionalnog interesa o tome bi trebao odluiti Hrvatski narod referendumom.
5. Prihvatimo idovsko pravilo. Prema Ustavu Izraela, nitko nije ovlašten u ime rtava opraštati zloine.
6. Argument koji se od nekih uje da se s onim s kojim se surauje ne moe tuiti i sudski sporiti, nije odriv. Hrvatska je rtva velikih zala, govorio je naš pokojni Blaenik Alojzije Stepinac. Ne bez razloga. Radi velikih zala koja su nam se dogodila moramo ostati kod moralne i pravne tube za genocid koji je nad nama izvršen.

Dr. Zvonimir Šeparovi
Profesor emeritus Sveuilišta u Zagrebu
Predsjednik Hrvatskog rtvoslovnog društva
Ministar vanjskih poslova (1991/92) i ministar pravosua(1999) u vrijeme podnošenja tube
lan Europske akademije znanosti i umjetnosti
 
POSJET HRVATSKOJ KROVNOJ UDRUZI SALZBURG
Srijeda, 06 Oujak 2013

Prilikom posjeta Salzburgu u kojem je odrana sveana godišnja sjednica Europske akademije znanosti i umjetnosti 2. oujka 2013. na kojoj su Ivo Josipovi, Boris Pahor, predsjednik Slovenije i Vladimir Putin, predsjednik Ruske Republike izabrani kao zaštitnici te akademije, odran je i susret sa predstavnicima velike brojne zajednice Hrvata u Salzburgu (ima ih više od 13.000).





Na slici  (s lijeva na desno) dr. Zlatko Dobranovi, predsjednik Krovne organizacije Hrvata u Austriji,
fra Zlatko Špehar, upnik Hrvatske katolike misije u Salzburgu, predsjednik Ivo Josipovi i
predsjednik Zvonimir Šeparovi, lan Europske akademije znanosti i umjetnosti


 
ZVONIMIR EPAROVI: POLITIKA HRVATSKE VLADE JE KATASTROFALNA
Subota, 02 Veljaa 2013
 Zvonimir Šeparovi kao politiar, pravnik i humanista bio je moj sugovornik u svezi aktualnih pitanja. U društvu raspadajueg morala i izgubljene privrede, ponekad treba znati izvui pouke iz prošlosti i aktualnosti dijeliti sa akterima tih zbivanja. Dr. Zvonimir Šeparovi  svoju kompetenciju je nalazio i u pitanjima vanjske politike, a isto toliko u radu sa rtvama rata i mnogim izgubljenima sudbinama. Zbog toga je zanimljivo gledanje danas bivšeg ministra vanjskih poslova i današnjeg borca za uništene ljudske sudbine, kako percipira situaciju u našoj stvarnosti. Koliko stvarnosti uope imamo i kuda nas zapravo vodi, svakodnevno preispitujemo.

POLITIKA.HR: Zanima nas vaše gledište današnje vanjske politike naše zemlje i što treba mijenjati?

Vanjska politika Hrvatske je katastrofalna. Ne štiti nacionalne interese. Srlja u Europu a da nije riješila pitanja granica ni s jednom susjednom zemljom. Satelitska je jer ne vodi principijelnu politiku; nije priznala nezavisnost Palestine premda  smo duni arapskom svijetu i svima drugima što su nas 1992. godine priznali.
Spremna je na kompromise na štetu nacionalnih interesa, posebno u odnosu na Sloveniju. Ne štiti hrvatsku nacionalnu manjinu u susjednim zemljama i  podcjenjuje interese Hrvata u iseljeništvu, posebno onih u BiH. Mora se vratiti najboljim tradicijama borbe za meunarodno priznanje Hrvatske. Pokojni kardinal Franjo Kuhari nazvao je meunarodno priznanje Hrvatske pravim udom. Bilo je to udo jer su gotovo svi, osim Svete Stolice Ivana Pavla II i Njemake Helmutha Kohla, bili  protiv: sve stalne lanice UN, dakle sve velike sile, sve nesvrstane zemlje, zemlje pravoslavne okomice Moskva, Bukurešt, Beograd, Atena, Cipar, zemlje sa socijalistikim vladama (Vranicki u Austriji).

Nisam, kao ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske, zastupao stajalište da se treba drati naela da je politika umijee moguega, jer mogue ima u sebi otpor druge strane, a uspjeh u tom sluaju dolazi muno, tek na kraju procesa, naprotiv, drao sam se naela da je vanjska politika uspješna onda ako se driš naela da treba ostvariti nemogue. I tako se i dogaalo da me kraljevi i predsjednici drava priznaju na licu mjesta Emirati, Egipat i drugi, da smo unato svim otporima uspjeli dobiti meunarodno priznanje. Ovoj sadašnjoj vanjskoj politici valja mijenjati sve, pa i aktualnu ministricu i vladu kojoj pripada.

POLITIKA.HR: Imamo li mi ciljeve vanjske politike prema susjednim zemljama?

Prema susjedima imamo gomilu problema. Sve je u teškoama u problemima osim sa Maarskom i donekle Italijom, koja još uvijek ne krije  pretenzije na Zadar  i Dalmaciju. Zemlje bivše  Jugoslavije,  s kojima imamo duge granice, bile su i ostale problem. Sa Slovenijom sve su nam granice dovedene u pitanje, a Vlada nije voljna zagristi u taj problem. Nitko ne trai Svetu Geru. U Savudrijskoj vali prijeti nam od meunarodne arbitrae, zbog lakovjernog sporazuma Pahor-Kosor sa Slovenijom, gubitak Piranskoga zaljeva. Sa Crnom Gorom Prevlaka ne stoji dobro. Ade na Dunavu su problem sa Srbijom kojeg Hrvatska uope ne spominje. BiH najavljuje izazivanje problema na Neumu, a Dodikova RS  bi mijenjala granicu na Uni. Hrvatske manjine u svim tim zemljama nisu  zaštiene u svojim interesima. Srbija ostaje naš trajni problem. Srbija se još nije odrekla posizanja za hrvatskim prostorima. Srbi premlauju naše navijae u Novom Sadu a naša diplomacija šuti. Srbi pale hrvatsku zastavu usred Beograda a da se glas hrvatskog veleposlanika uope nije uo, niti je Hrvatska slubeno prosvjedovala, nije pozvala srpskoga veleposlanika da napusti Zagreb, niti pozvala svoga veleposlanika da napusti Beograd, kako se to inae u svijetu radi

POLITIKA.HR: Kako gledate na zadnji posjet Beogradu našeg predsjednika vlade Milanovia i nije li udno, da Milanovi prilikom dolaska nije doekan, kako prilii jednom predsjedniku vlade?

Milanoviev posjet Beogradu bio je samo radni posjet pa formalnosti sa himnom , zastavama i poasnim vodom nije ni trebalo biti. Ali, do posjeta nije ni trebalo doi, sigurno ne u Beogradu. Agresiju na naš teritorij i naš narod izvršila je Srbija (i Crna Gora, ma što o tome rekao Stipe Mesi), a ne obratno. Oni su ubijali Vukovar i razarali Dubrovnik a mi  ni metka ispalili nismo preko Save i Dunava. Oni se moraju opravdavati a ne mi. U najavi toga  posjeta u tisku je bilo nagaanja oko onoga što je Vesna Pusi najavljivala da Hrvatska i Srbija mogu uzajamno povui tube koje se nalaze pred Meunarodnim sudom pravde u Haagu, pod famozna tri uvjeta1. Da se(1) otkrije sudbinu nestalih,(2) da se osudi zloince (i mi i oni, kao da smo jednako krivi) i(3)  da se vrati ukradene umjetnine.  Mi smatramo da se ne smije povui  tubu za srpski genocid, da se o genocidu koji je izvršen ne moe pregovarati, da nitko u ime rtava nema pravo opraštati zloin, da odluku o tome ne moe donijeti izvršna vlast ve  samo narod putem Sabora ili referendumom.

POLITIKA.HR: Luka Mišeti je prije neki dan neizravno optuio medije, da su utjecali na poteškoe obrane naših generala, vjerojatno ste se susretali i vi u svojoj praksi aktivnog politiara sa tim problemom kod posjeta stranim dravama?

Luka Mišeti ima pravo kad proziva medije da su utjecali na poteškoe obrane naših generala. Mi smo imali ne samo neobjektivne novinare ve i neke pravnike koji su u svemu opravda vali postupke pred sudom u Haagu. Carlu del Ponte, sjeate li se te zloeste vještice koju su primali u BanskIm dvorima i na Pantovaku, kao da je ministar strane vlade, kao da je ugledna linost najviše dravnikog digniteta, a bila je i od mene (predlagao sam našoj Vladi) da bude proglašena „persona non grata“, kao osoba koja ne zasluuje panju ve prezir. Uzalud. Kada sam, kao ministar pravosua Republike Hrvatske, 14. Rujna 1999.  izašao pred naše novinare, nakon što sam obrazloio našu tubu predsjedniku suda u Haagu, i objasnio nazonim novinarima što smo  to poduzeli, sutradan je u Zagrebu, najtiraniji dnevni list, preko cijele stranice donio lanak sa naslovom SADA E SRBIJA TUITI HRVATSKU. Dale tako, vijest je kad ovjek ugrize psa, a ne obratno. Što je ta novinarka imala u glavi kada je istakla da e Srbija nas tuiti. Pa što? To je poznati pravni  institut retorzije, da i ona druga strana ima pravo odgovoriti protutubom. Ali, oni su izvršili zloin nad zloinima – genocid, a ne mi.. Sud se je prije dvije godine proglasio nadlenim u primjeni Konvencije o suzbijanju zloina genocida u našem sluaju. A to je dobar znak. Srpska protutuba spominje Varivode, ali su se Ovara, Vukovar, Voin i Škabrnja dogodili kao brutalni genocid i agresija Srbije (Crne Gore) na Hrvatsku.

POLITIKA.HR: Danas kada ste predsjednik HD, kakva su vaša iskustva van granica naše drave u svezi istine o domovinskom ratu?

Uinilo je mnogo u odnosu na rtve u hrvatskoj. Kao predsjednik Svjetskog viktimološkog/rtvoslovnog društva doveo sam 1985. Godine Peti svjetski kongres u Zagreb. Za vrijeme Domovinskog rata govorio sam na kongresu u Amsterdama o rtvama rata, na meunarodnoj konferenciji u Bad Godesbergu govorio sam o genocidu nad Hrvatima u Hrvatskoj i u BiH, na Meunarodnim poslijediplomskim studijima  od 1984. do danas, odravamo meunarodne rtvoslovne postdiplomske studije u Intercentru u Dubrovniku, gdje govorimo  o zloinu genocida i ekocida recimo na primjeru napada na Dubrovnik, grad pod zaštitom UNESCO-a. nikada ne propustim rei tim mladim ljudima sa svih kontinenata, da je zgrada u kojoj studije odravamo, u Bulievoj 4 na Gradcu u Dubrovniku, bila do temelja spaljena  srpskim i JNA napadom 6. prosinca 1991. godine

POLITIKA.HR: Što je HD dosada uspjelo ostvariti kao cilj u svojem djelovanju?  

HD je ostvario mnogo, odrao je  do sada od 1998. Pet kongresa i sada spremamo šesti hrvatski rtvoslovni kongres za lipanj ove godine u Zagrebu i Sisku. Objavili smo pet zbornika radova s tih kongresa i 12 monografija u biblioteci Documenta Croatica. Djelujemo na meunarodnom  planu. iniciramo zakonske propise u zaštitu rtava. Ostvarujemo suradnju s drugim srodnim udrugama kao što je Koordinacija braniteljskih udruga grada Zagreba i Savez udruga prognanih, nestalih i zatoenih u Domovinskom ratu i drugim. Analiziramo stanje  rtava, posebno skrivenih grobišta, organiziramo komemoracije u Gvozdansko, Španovicu, Vukovar, Voin, Škabrnju i druga mjesta  stradanja velikog broja Hrvata. Naši vajni 'antifašisti' ne daju da se o njihovim zloinima govori i istrauje istinu.


POLITIKA.HR: Što treba mijenjati u društvu da bi se dalo pijetet rtvama ratova u Hrvatskoj zadnjih 70 godina. rtve komunistike vlasti još su neistraene dovoljno ili se zanemaruje njihova rtva?

rtve komunista su neistraena, Europa je svojim deklaracijama osudila fašizam, nacizam i komunizam. Naši vajni 'antifašisti' ne daju da se istrauje  rtve koje su pobili. Ali, mi se ne damo unato otporima nastaviti emo s našim radom

IGOR DRENJANEVI // POLITIKA.H

 
HRVATSKO RTVOSLOVNO DRUTVO PROSVJEDUJE PROTIV NERAVNOPRAVNOSTI MILJENJA
Subota, 02 Veljaa 2013

Separovic

Hrvatsko rtvoslovno društvo pod predsjedanjem svoga predsjednika Zvonimira Šeparovia na prošlotjednoj tiskovnoj konferenciji iznijelo je dosta zanimljivih podataka o nekom raskoraku izmeu udruga i pojedinaca, koji podravaju vlast i onih, koji u ovom momentu se suprostavljaju takvim stavovima.

HD je protiv ovakvog zdrastvenog odgoja, jer e upropaštavati djecu pod krinkom zdravstvenog odgoja. HD nije protiv zdravstvenog odgoja, ali ovaj predloeni odgoj, oni smatraju u kulturi smrti, a ne ivota, zagovarajui homoseksualizam. Trae da Sabor opozove taj zakon jer je opasan i neprimjeren, poglavito zbog veinskog katolikog ivlja.

HD je protiv povlaenja tube za genocid, jer je u Hrvatskoj ubijeno preko 15.000 ljudi, 50.000 ranjenih, 500.000 prognanih i naglašeno je posebno podruje Vukovara, Voina, Škabrnje, Dubrovnika, te cjelokupnog okupiranog podruja. Šeparovi je rekao, da je osobno tu tubu za genocid progurao kod predsjednika Tumana, a da je protiv nje bio Mate Grani, dugogodišnji ministar vanjskih poslova. Zbog svega navedenog, povlaenje tube je  stvar o kojoj odluuje narod u krajnjem sluaju. S tim u vezi HD je protiv uvoenja irilice u Vukovaru, jer HD smatra da broju Hrvata treba dodati nestale, ubijene i prognane, te upozoravaju da je broj ljudi, koji se deklariraju pisanjem irilice i broj navodnih Srba u Vukovara u znatnom raskoraku. Zapravo da ljudi ive u Srbiji sa mjestom boravka u Vukovaru. Što znai kako akcija policije u vukovarskom kraju, za utvrivanje stvarnog stanja nije provedena.

Zakon o strateškim investicijama nazivaju protuustavnim. Smatraju isto tako, da jedino ulaganje od 20 miliona eura moe biti izuzeto od takvog mišljenja. Zbog toga i Kordinacija branitelja okupljena oko gosp. Loboreca se ograuju od politikanstva i rasprodaje, vodeih stranaka. Loborec otvoreno pita, koliko je oruja bez dozvole oduzeto u  Vukovarsko-srijemskoj upaniji. I nije zadovaljn brojem oduzetog oruja, isto tako pita tko je u 36 sati odobrio "ljubljene ispred katedrale"?  Udruge branitelja izašle na konferenciji za tisak podatakom o navodnoh preko 150.000,00 kn  potrošenih za taj blago reeno udan in ljubljena pred katedralom. Udruge branitelja okupljene u ovoj konferenciji za novinstvo su upozorile slinost ove situacije i vrijeme kada smo bili primljeni u NATO, a to smo po njima platili zakonom o nekretninama. Sada se prodaju bogatstva u slinoj poziciji. Što je po njima nedopustivo.

I na kraju dr. Zvonimir Šeparovi smatra, kako je registar agresora neophodan, jer je izašao na vidjelo i registar branitelja, s ime se HD ne slae, jer je uinjena povreda privatnosti osobe. Konferencija za novinare je ponudila jedinstveni stav braniteljski udruga prema politikim temama i to je novina njihovog djelovanja. Prvi puta je snaga braniteljskih udruga kordinirana u jednoj osobi, koja ima kohezivni karakter i stavovi su jedinstveni. Branitelji sve više shvaaju novu ulogu u stvaranju zemlje za što im je neophodno jedinstvo.

IGOR DRENJANEVI // POLITIKA.HR
http://www.politika.hr/hrvatska/11982-hrvatsko-zrtvoslovno-drustvo-prosvjeduje-protiv-neravnopravnosti-misljenja

 
THEODOR MERON, POASNI DOKTOR SVEUILITA U ZAGREBU - PRIJEDLOG
Srijeda, 26 Prosinac 2012
Prof. emeritus Dr. Zvonimir Šeparovi

PRAVNI FAKULTET  SVEUILIŠTA U ZAGREBU
Panji dekana
prof. dr. sc. Zoran Para

ZAGREB

Predmet:
Thedor Meron, poasni doktor Sveuilišta u Zagrebu-prijedlog

albeno vijee Meunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) pod predsjedanjem Theodora Merona donijelo je 16. prosinca 2012. presudu kojom se poništava prvostupanjska presuda kojom je  hrvatski general Ante  Gotovina bio osuen na 24. godine, a general Mladen Marka na 18 godina zatvora i optuene oslobodilo krivnje po svim tokama optunice, da bi poinili zloin „udruivanja u zloinaki pothvat“ planiranja i provoenja etnikog išenja  hrvatskih Srba. Bila je to povijesna, pravedna presuda koja je od velikog znaenja za Hrvatsku, jer otklanja  optube da bi Hrvatska nastala na zloinu i dokazuje da je  Domovinski rat bio meunarodno priznati obrambeni ,oslobodilaki rat.

Pravni fakultet i Sveuilište  u Zagrebu trebali bi izraziti zahvalnost  dodjelom  poasnog doktorata profesoru Theodoru Meronu.

Theodor Meron  roen je  28. travnja 1930. godine u Kaliszu u Poljskoj u idovskoj obitelji koja je mahom pobijena u nacistikim logorima. Theodor Meron je djetinjstvo proveo u nacistikim logorima  Poslije rata prelazi u Izrael gdje diplomira  na Pravnom fakultetu idovskog sveuilišta u Jeruzalemu. Bio je savjetnik  ministra vanjskih poslova Izraela.  Doktorat  stjee na Harvardu, a meunarodno pravo specijalizira na  Sveuilištu u Cambridgu. Godine 1978 emigrira u SAD. Rano je postao profesor meunarodnog prava, od 1994 je profesor na  Pravnom fakultetu u New Yorku. Od 1991. do 1995. je profesor meunarodnog prava u enevi,na Harvardu i Berkeleyu. Bio je savjetnik Vlade SAD u sluaju La Grand pred Meunarodnim sudom pravde u Haagu. Od godine 2000. je savjetnik za meunarodno pravo ministarstva vanjskih poslova SAD. Godine 2006. Imenovan je Charles L. Denison profesor emeritus Pravnog fakulteta Sveuilišta  New York. Bio je glavni urednik vodeeg svjetskog asopisa meunarodnoga prava The American Journal of International Law. lan je brojnih amerikih i svjetskih udruga meunarodnog prava. Predstavljao je SAD na mnogim vanim meunarodnim skupovima, tako u Kopenhagenu 1990. Sudionik je Meunarodne diplomatske konferencije u Rimu 1998. gdje je donesena odluka o utemeljenju stalnog Meunarodnog kaznenog suda (International Criminal Court). Profesor Meron je  radio na  nacrtu meunarodnih zloina, zloina protiv ovjenosti, a posebno na definiranju zloina agresije. Djelovao je u više odbora i organizacija  za ljudska prava, meunarodnog humanitarnog prava i Crvenog kria. Predavao je na brojnim sveuilištima, tako primjerice u Heidelbergu, Berlinu, Varšavi, Budimpešti i Strassbourgu. Dobio je brojna meunarodna priznanja: poasni je doktor Sveuilišta u Varšavi, nositelj je  francuske legije asti. esti je suradnik uglednih asopisa meunarodnoga prava.

Profesor Mehron je autor 11 knjiga i velikog  broja lanaka. Od knjiga spominjemo: Investment Insurance in International Law (1984.); Human Rights Law-Making in the United Nations(1986), Human Rights in Internal Strife: Their International Protection(1987); Human Rights and Humanitarian Norms as Customary Law (1989); Henry's Wars and Shakespeare's Laws (1993); Bloody Constraint: War and Chivalry in Shakespeare (1998); War Crimes Law Comes of Age: Essays (1009);International Law in the  Age of Human Rights(2004); Humanization of International Law (2006) i The Making of International Criminal Justice: The view from the Bench-Selected Speeches(2011.).

Sudac Theodor Meron izabran je, kao ameriki dravljanin,  od Ope skupštine UN 2001.godine, za suca  lana albenog vijea sudova za bivšu Jugoslaviju(ICTY) i Rwandu (ICTR). Bio je prvi puta predsjednik suda od 2003.do 2005.. Ponovno je izabran za predsjednika od svojih kolega 2011. godine.

Predlaem da se prof. Theodor Meron proglasi poasnim doktorom Sveuilišta u Zagrebu. Naše je Sveuilište podijelilo taj laskavi naslov i drugim ljudima zaslunim za mir i pravdu u Hrvatskoj. Tako su naši poasni doktori  izmeu ostalih Katheleen Wilkes, profesorica filozofije Sveuilišta Cambridge, koja je, kao  stalna lanica Interuniverzitetskog centra u Dubrovniku, ostala u Dubrovniku za cijelo vrijeme rata i znaajno je pomogla internacionalizaciji agresije na Hrvatsku; Margarett Thatcher, bivša dugogodišnja britanska premijerka, pomagala je meunarodno priznanje Hrvatske ,upozoravala je svijet  na velika zla srpske agresije, posebno na zloine nad Vukovarom i Dubrovnikom;  dr. Alojz Mock, bivši ministar vanjskih poslova prijateljske Austrije, bio je meu najvatrenijim zagovornicima meunarodnog priznanja Republike Hrvatske; dr.  Robert Badinter, bivši predsjednik Ustavnog suda Francuske, dobio je poasni doktorat našeg Sveuilišta zbog njegove zauzetosti za priznanje Hrvatske, kada je kao predsjednik Meunarodne komisije za bivšu Jugoslaviju (Badinterova komisija) donesen pravorijek da  se lanice   Jugoslavije mogu, ako to ele, slobodno osamostaliti kao posebne drave, jer da Jugoslavije više nema.

Na temelju svega izloenog slobodan sam podastrijeti upravi našeg Fakulteta slijedei:

prijedlog

da Pravni fakultet u  Zagrebu razmotri mogunost da se Sveuilištu u Zagrebu predloi da se Dr. Theodoru Meronu, svjetski poznatom strunjaku za meunarodno humanitarno pravo, meunarodno kazneno pravo i prava ovjeka, a sada predsjedniku Meunarodnog kaznenog suda,koji je bio na elu  albenog vijea  koje je donijelo  pravednu presudu od vitalnog interesa za Republiku Hrvatsku dodijeli  poasni doktorat  Sveuilišta u Zagrebu.

Dr. sc. Zvonimir Šeparovi

Profesor emeritus Pravnog fakulteta Sveuilišta u Zagrebu

U Zagrebu, 10. prosinca 2012.
 
«« Poetak « Prethodna 1 2 Sljedea » Kraj »»

Stranice 1 - 6 od 7
 
Top! Top!