www.garaza.biz
Viktimologija Advertisement
Naslovnica > Ratni zloini '91-'95 u BiH
Subota, 17 Kolovoz 2019
 
 
Ratni zloini '91-'95 u BiH
BIH: 23 GODINE ZA UBOJSTVA HRVATA I BONJAKA IZ PRIJEDORA
Ponedjeljak, 23 Rujan 2013
Link: http://www.hrt.hr/index.php?id=vijesti-clanak&tx_ttnews%5Btt_news%5D=221162&tx_ttnews%5BbackPid%5D=850&cHash=fccde2e90b

Prizivno vijee Suda Bosne i Hercegovine pravomono je osudilo dvojicu pripadnika ratnog sastava policije bosanskih Srba na po 23 godine zatvora proglasivši ih krivim za ubojstvo više od 200 Hrvata i Bošnjaka poinjeno na planini Vlaši u kolovozu 1992. godine. Iz Suda BiH potvreno je kako su odbaene albe obrane i tuiteljstva na prvostupanjsku presudu kojom su u lipnju Radoslav Kneevi i Marinko Ljepoja proglašeni krivima za zloin protiv ovjenosti i osueni na kaznu dugotrajnog zatvora u trajanju od po 23 godine. Dvojica suoptuenih Petar ivi i Branko Topola osloboeni su krivnje. Trojica koji su proglašeni krivim oznaeni su odgovornima jer su od travnja do kraja rujna 1992. sudjelovali u udruenom zloinakom poduhvatu usmjerenom protiv hrvatskog i bošnjakog stanovništva opine Prijedor radi njihova progona.

Rekli da ih vode na razmjenu, pa strijeljali

Kao pripadnici interventnog odjela policije u Prijedoru oni su 21. kolovoza 1992. godine sudjelovali i pomagali u pratnji konvoja autobusa i kamiona u kojima se nalazilo više od 1.200 civila bošnjake i hrvatske nacionalnosti iz opine Prijedor. Rije je o osobama koje su prije toga bile zatoene, a iz logora u okolici Prijedora transportirani su uz objašnjenje kako ih se vodi na razmjenu.

Konvoj je zaustavljen pored rijeke Ugar na planini Vlaši te je iz njega izdvojeno 200 ljudi koji su zatim odvedeni do ruba provalije gdje su i strijeljani. Nakon što su njihova trupla pobacana u provaliju, ubojice su na njih bacili i rune granate kako bi bili sigurni da nitko nije preivio. Dvanaest zatoenika ipak je uspjelo preivjeti masakr, a neki od njih su svjedoili i na suenju.

 
TO TUITELJSTVO BIH EKA!?
Ponedjeljak, 23 Rujan 2013
Link: http://www.hrvatski-fokus.hr/index.php/bosna-i-hercegovina/8536-sto-tuziteljstvo-bih-ceka

Tuiteljstvo BiH ne eli procesuirati predmete ratnih zloina protiv hrvatskih civila

Egzodus Hrvata iz Srednje Bosne

I 20 godina nakon ratnih zloina nad hrvatskim civilima na 154 masovna mjesta u BiH, Tuiteljstvo BiH je podiglo optunicu samo za Trusinu iako je ratni zloin kategorija koja ne zastarijeva. Glavni tuitelj Tuiteljstva BiH uporno na naše zahtjeve odbija procesuirati ratni i politiki bošnjaki vrh koji se i danas nalazi na vlasti pa iz toga razloga vjerujemo i na postojanje politikog utjecaja na rad pravosua.

Najstrašniji ratni zloini nad hrvatskim ivljem poinjeni su: 12. sijenja 1993. Luani (Uskoplje) - Muslimanske snage su napale hrvatsko selo Luani i uinili pokolj nad Hrvatima (ubijeno i masakrirano 30 civila). Cilj je bio ovladati prometnicom koja od Tomislavgrada vodi u Srednju Bosnu. Pripadnici HVO-a su uzvratili na napade. U tim borbama poginula su 64 pripadnika HVO-a, a 19 ih je ranjeno.



• 19. sijeanj 1993. - Gusti Grab (opcina Busovaa) - pripadnici ABiH masakrirali 5 staraca u dobi izmedju 70-80 godina.

• 26. sijeanj 1993. - Dusina (Lašvanska dolina), otet je zapovjednik HVO-a a 4 od 5 njegovih pratitelja je ubijeno te je u njih ispaljeno više od 500 metaka (više od 125 metaka po ovjeku, isto iivljavanje). Nekoliko sela (Višnjica, Lašva, Dusina…) je etniki oišeno, prognano je više od 3000, a dio civila je korišten kao ivi vojni štit.

• 23. oujka 1993. - Orlište (Konjic) - ubijena 4 civila dobi izmeu 70-80 godina.

• 5. travnja 1993. - Susanj (Zenica) - ubijeno 17 civila, mahom starijih osoba koji su ostali u selu i doekali ABiH nakon povlaenja HVO-a.

• 8. travnja 1993. - Maljine (Travnik) - na lokalitetu Bikose strijeljano 30 zarobljenih ranjenika HVO-a i civila. Pri iskapanju tijela uoeno je da su u masovnoj grobnici radjeni naknadni zahvati kojima je bio cilj prikriti tragove zloina. Pri iskapanju masovne grobnice u Maljinama utvreni su naknadni zahvati kojima je cilj bio prikriti tragove zloina.

• 16. travnja 1993. - Trusina (Konjic) – izmeu 8 i 9 sati ujutro, u napadu na selo Trusina u sat vremena ubijeno 16 civila i 6 zarobljenih vojnika HVO-a. Pripadnici ABIH su išli od kue do kue i ubijali civile koje bi tamo zatekli a od djela civila su napravili tzv. ivi štit te krenuli na brdo Kri gdje su uz prijetnje da e civile ubiti, natjerali pripadnike HVO-a (seljaci koji su branili selo) na predaju te ih strijeljali. Trusina se dogodila istog dana kada i Ahmii.

• 18. travnja 1993. - Grm (Zenica) - ubijeno 6 civila. Tri starca su iva zapaljena.

• 24. travnja 1993. - Miletii (Travnik) - ubijeno i izmasakrirano 5 civila.

• 8. lipnja 1993. - Cukle (Travnik) - ubijeno 9 civila i 12 zarobljenih pripadnika HVO-a.

• 8. lipnja 1993. - Krpeljii (Travnik) - ubijeno 7 civila. UNPROFOR je tijela našao u selu, prebacio ih u Guu Goru i sahranio u crkvenom dvorištu.

• 10. lipnja 1993. - Vitez - od granate ispaljene s poloaja ABiH na djeje igralište u Vitezu, poginulo je 8 djece dobi od 9 do 15 godina.

• 13. lipnja 1993. - Kraljeva Sutjeska (Kakanj) - ubijena 4 civila i spaljene kue.

• 13. lipnja 1993. - Drenovik (Kakanj) – ubijeno 17 civila ene, djeca i starci.

• 13. lipnja 1993. - Slapnica (Kakanj) - ubijeno 9 civila.

• 16. lipnja 1993. - Busovake Staje (Busovaa) - ubijene 22 osobe iz humanitarnog konvoja (14 civila i 8 pripadnika HVO-a, pratitelja konvoja kroz podruje Busovake planine).

• 28. srpnja 1993. - Doljani (Jablanica) - pri upadu pripadnika ABiH u selo, u jeku etvenih radova pokupljeno i ubijeno 37 osoba - 8 civila i 29 vojnih obveznika, od kojih je najvei broj u trenutku upada u selo bio zateen nenaoruan na etvenim radovima. Oko 180 civila, mahom ena i djece korišteno je pri izvlaenju kao ivi zid, da bi potom bili odvedeni i internirani u logoru u Jablanici.

• Srpanj / kolovoz 1993. (toan datum nepoznat) - Bugojno - u obredima inicijacije, u svojevrsnom dance macabre (Triumfalno vitlanje sjekirom nakon upravo izvršena dekapitacije rtava), uz mentorstvo arapskih dobrovoljaca, pripadnici ABiH masakrirali su i ubili tzv. bugojansku skupinu koju je inio 21 zatoeni pripadnik HVO-a, bez obzira što su svi prethodno kao ratni zarobljenici evidentirani od strane Meunarodnoga Crvenog kria. Primjer pravog etnikog išenja je opina Bugojno. Tu je prema popisu iz 1991. ivjelo 15.993 Hrvata (34,2 %) a nakon ratnih sukoba ostalo je 1374. Ukupno je ubijeno 119 Hrvata a ostali su pobjegli. Na stadionu NK Iskre je bilo 292 zatoenika, gdje su bili mueni, a o 21 logorašu se ništa ne zna. Opljakano je preko 3000 hrvatskih kua, minirano ih je 1480 a 1070 ošteeno. U gradu su oskrnavljena sva katolika groblja.

• 16. kolovoza 1993. - Kiseljak (epe) - prilikom upada u selo ubijeno 15 civila, medju kojima je bilo i djece. Nedugo potom, nakon što su bili opkoljeni od strane HVO-a, pripadnici ABiH su zarobili 23 civila koja su koristili kao ivi štit pri izvlaenju iz obrua HVO-a. 23 zarobljena civila, meu kojima ponajviše ena i djece, bili su kasnije predmetom razmjene zarobljenika izmeu 303. slavne brdske brigade ABiH i lokalnog HVO.

• 5. rujna 1993. - Zabilje (Vitez) - ubijeno 13 zarobljenih osoba (4 civila i vojnika HVO-a).

• 9. rujna 1993. - Grabovica (Mostar) - u dubini teritorija kojeg je kontrolirao ABiH ubijena je 32 civila, uglavnom starci, ene i djeca koji su ostali u selu i nakon što su pripadnici ABiH zauzeli selo. Šire podruje sela Grabovica se nalazilo pod kontrolom pripadnika Armije BiH od 10. 5. 1993. i u vrijeme poinjenog masakra bilo je udaljeno od svih linija dodira ili sukoba više od 35 km

• 14. rujna 1993. - Uzdol (Prozor) - prilikom upada u selo ubijena 41 osoba (29 civila i 12 pripadnika HVO-a).

• 30. listopada 1993. -Vareš - prilikom osvajanja Vareša u samom je gradu ubijeno 17 civila koji se nisu htjeli povui s pripadnicima HVO-a, vjerujui da im se ne moe dogoditi ništa ukoliko doe ABiH. Istodobno u selu Borovica zapaljeno do temelja 320 obiteljskih kua. Opina u kojoj su Hrvati bili veina etniki je gotovo potpunoma oišena od Hrvata.

• 13. studenoga 1993. - Fojnica - Predsjednik predsjedništva BiH, Alija Izetbegovi je nakon Bugojna posjetio pripadnike Armije BiH stacionirane u Fojnici. Tog dana su u Fojnici, u prostorijama franjevakog samostana Duha Svetog hitcima iz vatrenog oruja pripadnici zloglasne Frkine jedinice iz sastava ABiH (316. brigada) ubili: fra Nikicu Milievia – upnika i gvardijana samostana te njegova zamjenika i samostanskog vikara fra Leona Matu Migia. Samostan se nalazi na prostoru kojeg kontrolira Armija BiH.

• 22. prosinca 1993. - Krianevo Selo (Vitez) - prilikom upada u selo ubijene 74 osobe (vojnici i civili). Za dio vojnika se pouzdano znade da su bili ivi zarobljeni.

• 9. sijeanj 1994. - Buhine Kue (Vitez) - prilikom upada u selo ubijeno 26 osoba - civila i pripadnika HVO-a, i tako dalje...

Na obljetnicu stravinog ratnog zloina u Uzdolu su 14. rujna 1993. pripadnici muslimanskih snaga ubili 29 civila, meu kojima i troje djece: Jela Dalto (1950.), Zorka (Mate) Glibo (1938.), Mara Grubeša (1934.), Mato (Jozo) Ljubi (1923.), Kata (Jozo) Ljubi (1948.), Kata (Ilija) Perkovi (1922.), Stanko (Niko) Raji (1927.), Lucija Raji (1933.), Šima Raji (1914.), Mara (Jakov) Raji (1938.), Mijo (Marko) Raji (1924.), Ivka Raji (1921.), Domin (Ivo) Raji (1936.), Ivka (Martin) Raji (1934.), Martin (Petar) Ratki (1935.), Kata Ratki (1928.), Luca Zelenika (1906.), Janja (Krian) Zelenika (1931.), Dragica (Ante) Zelenika (1934.), Ivan (Mate) Zelenika (1930.), Rua (Kazimir) Zelenika (1931.), Jadranka (Kazimir) Zelenika (1981.), Rua (Mijo) Zeli (1944.), Marija (Jozo) Zeli (1980.), Stjepan (Jozo) Zeli (1983.), Ante (Jure) Stojanovi (1920.), Ankica (Stipe) Stojanovi (1949.), Seferina Stojanovi (1922.) i Franjo (Tomo) Stojanovi (1916.). U tom napadu poginulo je i 12 pripadnika HVO-a: Vlado Mijatovi, Fabijan Grabovac, Anelko Kozari, Josip Mari, Pero Lui, Ivo Raji, Branko Šekerija i Pero Kovalija te Slavko Mendeš, Franjo Zadro, Ivan Zeli i Ilija Cvitanovi.

Uništeni su bili gospodarski objekti na 30 seoskih posjeda, u stajama je zapaljena stoka. Zloin u Uzdolu poinjen je izrazito brutalno. Stjepan (Jozo) Zeli (1983.) je zaklan, na potiljku je imao ranu od metka nanesenu iz neposredne blizine. Leš Dragice (Ante) Zelenika (1934.) je spaljen. Leš Ante (Joze) Stojanovia (1920.) naen je nedaleko od njegove kue. Anica (Ante) Stojanovi (1949.) pronaena je uz ogradu na putu pred svojom kuom s prosutim mozgom i raznesenom glavom. Na podu u kuhinji u svojoj kui naena je Seferina Stojanovi, a kostur Mate Grubeše pronaen je u izgorjeloj štali. Kata Ratki bila je uz svoga mua Martina, kojem je odrezano uho. Podatci s obdukcije pokazuju da je Rua Zelenika imala prijelom glave od oštrice sjeiva, najvjerojatnije sjekire, uz etiri prostrijelne rane. Seferina Stojanovi imala je posjekotine na glavi od mehanikog sredstva s oštrim i tupim dijelovima, a Anica Stojanovi nije bila odmah pokopana pa su bile vidljive „rane koje su nastale ugrizima ivotinja, najvjerojatnije sitnih glodavaca."

Meu ubijenima je i troje djece. Istoga dana u Uzdol su ušle postrojbe HVO-a, a pred oima im se oslikavao stravian zloin. U krevetu je ubijena Rua Zelenika sa svojom unukom Jadrankom (1981.). Obje su prostrijeljene metkom, a potom su isjeene noevima. Djeak Stjepan Zeli (1983.) bio je samo u donjem rublju, pokušao je pobjei, no stotinjak metara od njegove kue pronaeno je njegovo mrtvo tijelo, a malo dalje leala je mrtva njegova sestra Marija (1980.). Ubijeni su hitcima u glavu. Mijo Raji zateen je na prvoj stubi svoje kue i ubijen, a njegova nepokretna supruga Ivka u kui je masakrirana. Posljednjih devet godina bila je prikovana za krevet.

Operaciju u kojoj je planiran i napad na selo Uzdol vodio je general Sefer Halilovi sa zapovjednog mjesta u Dobrom Polju, koji je punu odgovornost za „uspjeh" napada na Uzdol prenio na Envera Buzu, zapovjednika Prozorskoga samostalnog bataljuna. U feljtonu pod nazivom „Svjedok operacije 'Neretva '93'", pokolj Hrvata u Uzdolu 14. rujna 1992. na svoj nain - kao „Sluaj Uzdol! - spominje Ševko Hodi, novinar koji je po nalogu tadašnjeg GŠ Armije R BiH dobio zadau pratiti pripreme i tijek te napadne operacije ABiH na hrvatske prostore u BiH u rujnu 1993. godine (feljton je objavljen 1999. u „Osloboenju“ u 12 nastavaka):

„Tog dana nigdje nismo vidjeli Buzu, ni borce Prozorskog bataljona. Nismo dobili nikakvu informaciju šta se dogodilo u Uzdolu, mimo onog što su nam rekli vezisti Prozorskog bataljona. (...) A šta se dogaalo u Uzdolu tog 14. septembra '93.? Znam samo ono što sam proitao iz hrvatske štampe u kojoj je pisalo o masakru nad 41 Hrvatom Uzdola (12 bojovnika HVO-a i 29 civila) i onoga što su javno izjavili Enver Buza i Zicro Suljevi, koji tvrde da masakra nije bilo, nego da je to bila vojnika pobjeda."

Pitamo se, što eka glavni tuitelj Tuiteljstva BiH? Nestajanje dokaza i lagano umiranje preostalih svjedoka? Što je s osumnjienim ratnim zloincima Devadom Mlaom i Selmom Cikotiem te Safetom ibom protiv kojih su prijave za ratne zloine podnesene od strane rtava još 1996. godine? Pozivamo Tuiteljstvo da pokrene i okona istrage te podigne optunice protiv glavnih i zapovjednih aktera te izvršitelja ratnih zloina kako bi se vratilo povjerenje svih graana te se uspostavio trajni mir i tolerancija a ne da rtve susreu svoje egzekutore i muitelje na ulici i na javnim politikim dunostima i na mjestima u dravnim institucijama.

Leo Plokini, predsjednik Croatia Libertasa
 
20 GODINA OD STRAVINOG ZLOINA U GRABOVICI
Ponedjeljak, 09 Rujan 2013
INFO CENTAR HRVATSKOG NARODNOG SABORA BOSNE I HERCEGOVINE

PODODJEL ZA ISELJENIŠTVO GV HRVATSKOG NARODNOG SABORA BOSNE I HERCEGOVINE

20 GODINA OD STRAVINOG ZLOINA U GRABOVICI: Krv etverogodišnje  Mladenke Zadro ništa ne moe oprati

“PRAVDO, ako te ima, budi ZADOVOLJENA, kad-tad, i uini tako da primjerenom kaznom bude kanjen ZLOIN nad nedunim ljudima u Grabovici. PRAVDO, ako te ima, budi ZADOVOLJENA”, molim Uzvišenog  Stvoritelja, ovih minuta i trenutaka, baš kada je, u ovo vrijeme, u noi s 8. na 9. rujna 1993, poinjen stravian zloin i pokolj bez presedana u Grabovici. PRAVDO, ako te ima budi ZADOVOLJENA. Budi, zbog etverogodišnje MLADENKE ZADRO, koju su ubili monstrumi bez osjeaja, bez iega ljudskog u sebi. PRAVDO, ako te ima budi ZADOVOLJENA, zbog neduna 33 civila svirepo i brutalno likvidirana samo zato što su bili HRVATI. PRAVDO, budi zadovoljena…

Tono prije 20 godina, u noi s 8. na 9. rujna  1993, desio se stravian pokolj nad 33 neduna civila hrvatske nacionalnosti iz Grabovice. Pripadnici Prvog korpusa Armije RBiH, iz jedinice 9. brdske brigade, brutalno su pobili svakoga koga su zatekli u selu koje se nalazi izmeu Mostara i Jablanice. Najmlaa rtva ovog monstruoznog masakra bila je etverogodišnja djevojica Mladenka Zadro, a najstariji su bili Marko i Ivan Mari, koji su imali po 87 godina. Jedini koji su preivjeli ovaj pokolj bili su Mladenkina braa, Goran i Zoran, koji su imali 11, odnosno 13 godina. Spasili su se tako što su pobjegli u šumu iznad porodinih kua u selu u kojem su ivjeli iskljuivo Hrvati. Njih dvojica kasnije su svjedoili o pokolju koji se prije 20 godina desio u njihovom selu.

- “Došli su elini i Cacini, njih oko 300. Tri dana smo bili s njima. Kako su pucali – Boe sauvaj! Trei dan su elo i Caco naredili da se sve pobije. Trojica mladia su došla u našu kuu. Jedan je imao bijelu majicu, bio je ošišan na ‘talijanku’, drugi je imao bijeli prsluk, pancir i smei no, a trei plavi pancirni prsluk. Pitali su nas imamo li hajvana. Mi smo rekli da imamo. Onda su upitali jesmo li Hrvati. Odgovorili smo da jesmo, bez razmišljanja. Rekli su tati da doe pokazati hajvan. Kako on nije smio ii sam, pošli su baba i djed s njim. Tamo se ula galama i pria. Valjda su ih tamo postrojili. Ja to nisam gledao. uo se rafal. Pobili su ih. Da me brat nije poslušao, i on bi poginuo. Rekao sam mu: ‘Hajde da se sklonimo.’ I tad smo se sklonili. Ubili su mi babu Matiju, djeda Ivana, tatu Mladena, a mami sam isto govorio da se sklonimo ili da se barem oni (mama, sestra i brat) sklone, a da u ja otii i vidjeti jesu li ih ubili. Mama nije htjela, nego je rekla: ‘Ma hajde, proi e i ovo. Znaš koliko je bilo vojnika kod nas, smijenilo ih se oko dvjesto. Svi su dolazili, popili kavu i popriali.’ Kad su njih troje ubili, vratili su se po mamu i sestru. Mami je ime Ljubica, a sestri Mladenka. Odveli su njih dvije tamo kod pojate. ula se pucnjava dugo vremena. Mi smo se tada sklonili, a iza toga smo otišli još dalje na brdo. Sestri su bile taman pune 4 godine”, ispriali su braa Goran i Zoran Zadro.

Ovaj zloin bez presedana po nainu izvršenja i okolnostima pod kojima je izvršen najvea je sramota koja se desila u zoni odgovornosti IV korpusa Armije RbiH. Iako su u njemu uestvovali pripadnici Armije RBiH iz korpusa koji nije bio nadlean za tu zonu, to ne umanjuje ogromnu mrlju koja je ostala uz ime Armije RBiH.

Prema obdukcijskom nalazu na Patološkom odjelu KBC Firule u Splitu, iskazima svjedoka i naknadnoj rekonstrukciji dogaaja, zakljueno je da je veina rtava ubijena na veoma svirep nain:
- Jozo Brekalo bio je razapet na kri, nakon ega mu je glava otkinuta i nabijena na kolac;
- Luca Brekalo dugo je muena, da bi na kraju bila iva zapaljena;
- Pero Mari je zaklan;
- Ivan Šari ubijen je pred suprugom Ljubicom, koja je tada silovana, a nakon dugog zatoeništva razmijenjena, a kad je došla u Mostar, izvršila je samoubojstvo, što je posljedica pretrpljenih stresova.

I danas, 20 godina poslije, Grabovica je ostala nikad zalijeena rana. Izgleda potpuno pusto i sablasno, baš kako je izgledala i te kobne noi. Dvojica pripadnika jedinice koji su izvršili zloin u Grabovici osueni su na po 10 godina zatvora. Meutim, tom presudom pravda nije zadovoljena jer zloin u Grabovici mora i treba biti detaljno preispitan, naredbodavci i ostali izvršitelji moraju biti izvedeni pred Sud, ma koji to bude, mora primjereno sankcionirati zloin koji je poinjen. Tadašnjem komandantu Armije RBiH Seferu Haliloviu sueno je pred Tribunalom za ratne zloine u Haagu i za sluaj Grabovica, ali je on proglašenim nevinim po zapovjednoj odgovornosti.
 
SJEANJE NA CIVILNE RTVE U SELU GOJAKOVAC
etvrtak, 20 Lipanj 2013
KISELJAK, 18. 6. 2013.

Meu devet civila koje je Armija BiH pobila u Gojakovcu 17 lipnja 1993 je i 14-godišnji djeak Spomenko Lui

Dunosnici HDZ BiH, Josip Kvasina, predsjednik OO HDZ BiH Kiseljak i predsjedatelj Sabora SB te Mladen Mišuri Ramljak, naelnik opine Kiseljak odali su dunu poast civilima stradalim 17 lipnja u selu Gojakovac pokraj Lepenice u opini Kiseljak.

Na 20 godišnjicu zloina nad devet civilnih rtava, izaslanstvo HDZ BiH sudjelovalo je na misi zadušnici u upnoj crkvi u Lepenici te poloilo vijenac pred Spomen obiljeje u Gojakovcu. Armija BiH je 17 lipnja 1993 godine upala u selo Gojakovac te pobila devet civila, šest hrvatske i tri srpske nacionalnosti. Meu rtvama bio je i 14-godišnji djeak Spomenko Lui.

Za ovaj zloin do danas nitko nije odgovarao.

Misu zadušnicu za ubijene sluio je fra Stipan Radi, upnik upe Lepenica. „Darovali su nam ono najvrjednije, svoj ivot. Umrli su za uzvišene ideale obrane svojeg doma i domovine i baš zato njihova rtva nije uzaludna", poruio je fra Stipan okupljenima na 20 godišnjici stradavanja civila u Gojakovcu.
 
U ZNAK SOLIDARNOSTI IZVJESITE BIJELE PLAHTE
Srijeda, 22 Svibanj 2013

Dana 31. svibnja 1992. vlasti bosanskih Srba u Prijedoru izdale su naredbu putem lokalnog radija da svo nesrpsko stanovništvo mora svoje kue obiljeiti bijelim zastavama ili plahtama, te da pri izlasku iz kue stave bijele trake oko rukava. Bio je to poetak kampanje istrebljenja Bošnajka i Hrvata s teritorija opine Prijedor. Upravo se zato oragniziraju "Dani bijele trake" koji su  sino poeli u Zagrebu.

U tri mjeseca od svibnja 1992. iz Prijedora protjerano je 53.000 ljudi, 3178 je ubijeno, a više od 30.000 ljudi je prošlo kroz logore i sline objekte. Fotografije izloene u zagrebakom Islamskom centru u snimljene su nakon završetka rata od 1996 do 2000. nastale su kako bi dokumentirale zloine u dolini rijeke Sane. Njihov autor Samir Sinanovi iz Sanskog Mosta i sam je prošao logore.

Opinske vlasti u Prijedoru i na prostoru doline rijeke Sane do današnjeg dana nisu rtvama genocida na bilo koji nain odale poast. Do etvrtka e u Islamskom centru biti predstavljen raznolik program, ali i razgovori sa rtvama toga strašnog zloina. Molba je organizatora da graani Zagreba, a i Hrvatske u znak solidarnosti 31. svibnja na svoje prozore izvjese bijele plahte.

Preporuujemo pogledati VIDEO HRT
http://www.hrt.hr/index.php?id=135&tx_ttnews%5btt_news%5d=211143&tx_ttnews%5bbackPid%5d=850&cHash=8ae9195ae3

 
«« Poetak « Prethodna 1 2 Sljedea » Kraj »»

Stranice 1 - 9 od 18
 
Top! Top!