www.garaza.biz
Viktimologija Advertisement
Naslovnica > Ratni zloini '91-'95 u BiH
Utorak, 16 Srpanj 2019
 
 
Ratni zloini '91-'95 u BiH
HADI: PRIHVAEN SPORAZUM O PRIZNANJU KRIVICE
Subota, 28 Svibanj 2011

Handi: Prihvaen sporazum o priznanju krivice

Enes Handi -18 maj 2011  

Sud BiH prihvatio je sporazum o priznanju krivice koji je sa Tuilaštvom BiH postigao Enes Handi, a izricanje presude zakazano je za srijedu, 25. maja.

Radio Justice Report

Sporazumom je predvieno da Handiu bude izreeno izmeu pet i deset godina zatvora za zloine nad hrvatskim stanovništvom u Bugojnu.

“Razlozi zbog kojih je predloen ovaj raspon kazne, koji je i ispod deset godina, odnosno ispod minimalne zaprijeene kazne je kooperativnost optuenog, pronalazak kostiju nestalih, spremnost optuenog ne samo da se javno izvine, nego i da svjedoi u svim predmetima koje vodi Tuiteljstvo, a znamo da ih ima mnogo”, rekla je Slavica Terzi, tuiteljica Tuilaštva BiH.

Terzi je kazala da je zahvaljujui informacijama koje je dao optueni danas poela ekshumacija na lokalitetu Ivandia kua kod Bugojna i da je potvreno da su pronaene ljudske kosti.

Tuilaštvo je ispunilo i dodatne uslove koje je zatrailo Sudsko vijee, a koji se odnose na ekshumaciju, sastanak sa porodicama nestalih, koji su, prema rijeima Terzieve, naveli da im je najvanije da dou do ostataka svojih najbliih, a da odluku o kazni ostavljaju sudu.  

“U zapeaenoj koverti smo dostavili i izjavu zaštienog svjedoka do kojeg smo došli u fazi pregovaranja. On nam je detaljno opisao nain rada u tom ratnom periodu, kako su iznesena tijela na Ivandia kue i zapaljena”, rekla je Terzieva.

Handi je sporazumom prihvatio odgovornost po svim takama izmijenjene optunice, koja ga tereti za slanje hrvatskih zatvorenika na kopanje rovova i nepreduzimanje istraga
 
protiv pripadnika vojne policije što su uestvovali u fizikom zlostavljanju i ubistvima Hrvata, koji su bili zatvoreni u veem broju objekata u Bugojnu. 

Odbrana je istakla da je vijest o pronalasku posmrtnih ostataka imala veoma pozitivan odjek, a da je priznanjem krivice optueni dao doprinos da se efikasnije doe do istine.  

“Naroito je bitno da je optueni doprinio otkrivanju istine i da je priznao šta je zaista uradio. (...) Optueni se u vrijeme rata našao na toj funkciji na kojoj se nije snašao. Ovako veliki raspon kazne dali smo kako bi sudu ostavili prostor za ocjenu, a mi predlaemo da ona bude blia minimumu”, rekao je Fahrija Karkin, branilac optuenog Handia.

Handi, koji je tokom rata bio pomonik komandanta za bezbjednost 307. brigade Armije Republike BiH (ARBiH), izrazio je aljenje i duboko kajanje zbog svega što se dogodilo.
“Nastojao sam da olakšam situaciju i sebi i drugima. Sada mi je spao teret svih dešavanja i kao ovjek mogu da nastavim ivot sa sankcijom koja mi bude izreena”, rekao je Handi.   

Handiu je prije više od tri godine poelo suenje za zloine nad hrvatskih stanovništvom, zajedno sa Nisvetom Gasalom, Musajbom Kukavicom i Senadom Dautoviem. Prema optunici, Gasal je bio upravnik logora na stadionu “Iskra”, Kukavica komandir obezbjeenja logora, a Dautovi naelnik policije u Bugojnu i komandant Objedinjene komande.
Nakon priznanja krivice postupak protiv Handia je razdvojen u odnosu na ostale optuene.
 
PREDSJEDNITVO OPINE BUGOJNO: LIKVIDIRATI EKSTREMNI DIO ZAROBLJENIH VOJNIKA
Subota, 28 Svibanj 2011
Predsjedništvo opine Bugojno: Likvidirati ekstremni dio zarobljenika vojnika

08.03.2011. | 11:28

“Likvidirati ekstremni dio zarobljenika vojnika” – ovo stoji u zapisniku sa 15. izvanredne sjednice ratnog Predsjedništva optine Bugojno koja je odrana 22. srpnja 1993. godine.

U istim bilješkama se navodi da slubeno ne smiju imati civilnih zarobljenika, a odmah ispod pod šifrom “tajno” da se likvidira ekstremni dio zarobljenika vojnika.

Zapisnik koji je u posjedu “Nezavisnih” vodio je Devad Mlao, predsjednik ratnog Predsjedništva opine Bugojno, a na sjednici osim njega bili su prisutni Mlivo (Uzeir Mlivo, predsjednik Izvršnog odbora opine Bugojno), Meša (Mesud Duvnjak), Jele (Abdulah Jele), Dautovi (Senad Dautovi) i Ismet Duvnjak.

Na dnevnom redu ove sjednice našla se samo jedna toka i to pod nazivom “Informacija o vojnoj situaciji na našem terenu i u okviru toga naši prioritetni zadaci”.

Iz voenih zabilješki moe se zakljuiti da su sudionici sastanka konstatirali da je uraen ogroman posao te da su sve tri jedinice HVO-a razbijene te da je moral vojnika Armije BiH na izuzetno visokoj razini. Isto tako na sjednici se konstatira da se mjesna zajednica Vesela pokazala kao najpasivnija – “nee komšija na komšiju”, napisano je u zapisniku.

“Sa HVO-om nema pregovora osim razmjene poginulih i teških ranjenika. Inae HVO treba uništiti što je stav s više instance. HVO je napustio sve linije prema etnicima koje smo mi odmah zaposjeli”, jedna je od bilješki Devada Mlae koji je nedavno vraen na mjesto profesora matematike u bugojanskoj Gimnaziji gdje je, kako mnogi tvrde, muio zarobljenike.

U bilješkama isto tako se navodi da je uoena suradnja HVO-a i etnika kroz zajedniko granatiranje.

U Udruenju obitelji poginulih i nestalih branitelja Domovinskog rata opine Bugojno kau da to što stoji u dnevniku da je to tako te da se i poslije više od 17 godina ne zna sudbina nestalih Hrvata.

U ovom Udruenju tragaju za 22 Hrvata koji su nestali prije raspuštanja logora formiranog na stadionu NK Iskra u Bugojnu te da je skoro 300 pripadnika HVO-a bilo u logorima dok je blizu 2.000 Hrvata zatvarano u toku sukoba.

“Tko je odgovoran, utvrdit e Sud BiH, a ljudi koji su bili u ratnom Predsjedništvu vrlo dobro su znali što se radilo i to tvrdimo”, kau u ovom udruenju.

Ranije su lanovi ovog udruenja optuili Mlau da zna ali da skriva mjesta gdje se nalaze tijela nestalih vojnika.

Tijekom suenja bugojanskoj etvorki Mlao se pojavio kao svjedok odbrane rekavši tuiteljici Slavici Terzi da se ne sjea kako i tko mu je rekao taj monstruozni tekst.
Bugojansku etvorku ine Nisvet Gasalo, Musijab Kukavica, Enes Handi i Senad Dautovi, a terete se za ratne zloine nad zarobljenim vojnicima, civilima i ranjenicima hrvatske nacionalnosti tijekom sukoba Armije RBiH i HVO-a u Bugojnu od jula 1993. do marta 1994. godine.

U optunici se navodi da su Gasalo, kao upravnik i Kukavica, kao zapovjednik strae bili odgovorni za funkcioniranje logora na stadionu Iskre u kojem je u nehumanim uvjetima bilo zarobljeno oko 300 Hrvata civila, dok se Handi, bivši pomonik naelnika za sigurnost 307. motorizirane brigade Armije BiH i Dautovi, kao nekadašnji naelnik Stanice javne sigurnosti Bugojno, terete za ueše u planiranju i zarobljavanju civila u tom gradu.

Prisutni na izvanrednoj sjednici ratnog Predsjedništva opine Bugojno (izvor www.hic.hr)

Mesud DUVNJAK – Kao javni tuilac u Bugojnu, od 1993. provodio je istrane radnje nad zatvorenim Hrvatima primjenjujui prisilu “zlostavljanja i uope sve mogue torture”.

Senad DAUTOVI, pripadnik MUP-a Bugojno. Tokom 1993. zapovijedao je jedinicom iji su se pripadnici iivljavali nad zatvorenim Hrvatima. Osobno je odgovoran za nasilnu smrt Hrvata Nike Grabovca.

Abdulah JELE, iz Bugojna. Tijekom 1993. bio je zapovjednik jedne od jedinica Armije BiH. Odgovoran je za uhienje i nestanak 26 Hrvata iz Bugojna i za ubojstva veeg broja hrvatskih civila u selu Graanica, krajem srpnja 1993. godine.

Devad MLAO – Tokom 1993/1996. bio je predsjednik ratnog Predsjedništva opine Bugojno. Izravno odgovoran za zloine poinjene tijekom 1993-1996. od strane pripadnika Armije RBiH nad zarobljenim Hrvatima u Bugojnu. Zakleti je neprijatelj Hrvata i protivnik svakog suivota izmeu Hrvata i Muslimana. Odgovoran za uhienje i nestanak 26 Hrvata iz Bugojna.

Uzeir MLIVO, iz Sandaka (Srbija). – Tokom 1993/1994. bio je lan ratnog Predsjedništva opine Bugojno.

M. Landeka - Slobodna Dalmacija

Izvor: http://www.slobodnadalmacija.hr/BiH/tabid/68/articleType/ArticleView/articleId/131497/Default.aspx 
Objavljeno i na stranicama:
http://www.hrvatska-rijec.com/2011/03/predsjednistvo-opcine-bugojno-likvidirati-ekstremni-dio-zarobljenika-vojnika/
 
BUGOJNO - DA SE NE ZABORAVI
Petak, 27 Svibanj 2011

Handi: Povjerljiv dokument odgodio sporazum

Enes Handi - 11 maj 2011.

Sud BiH odgodio je donošenje odluke o sporazumu o priznanju krivice, koji je s Tuilaštvom BiH postigao Enes Handi, kako bi dodatno razmotrio odreena pitanja, kao i zbog najnovijeg dokumenta koji je dostavljen Sudskom vijeu.

Radio Justice Report


Postoji još pitanja koje Vijee eli da postavi, s obzirom na dokaze koje je uloilo Tuilaštvo, kao i na izjavu optuenog. Osim toga, od Tuilaštva smo dobili povjerljiv dokument, koji je vrlo interesantan i koji moe bitno uticati na odluku koju treba da donesemo”, objasnio je sudija Davorin Juki, koji predsjedava Sudskim vijeem.
Sporazum o priznanju krivice, kojim je za Handia predloena kazna zatvora od pet do deset godina za zloine u Bugojnu 1993. godine, razmotren je 4. maja ove godine.

Detalji sporazuma nisu poznati pošto je roište bilo zatvoreno za javnost, ali je prema izmijenjenoj optunici, Handi odgovoran za slanje hrvatskih zatvorenika na kopanje rovova i nepreduzimanje istraga protiv pripadnika vojne policije koji su uestvovali u fizikom zlostavljanju i ubistvima zatvorenih pripadnika Hrvatskog vijea obrane (HVO).

Handi je, kako se navodi u optunici, kao pomonik komandanta za bezbjednost 307. brigade Armije Republike BiH (ARBiH), bio nadreen vojnoj policiji ove brigade.

Suenje Handiu poelo je prije više od tri godine zajedno sa Nisvetom Gasalom, Musajbom Kukavicom i Senadom Dautoviem. Prema optunici, Gasal je bio upravnik logora na stadionu “Iskra”, Kukavica komandir obezbjeenja logora, a Dautovi naelnik policije i komandant Objedinjene komande u Bugojnu. Nakon priznanja krivice, postupak protiv Handia je razdvojen.>

Novo roište zakazano je za etvrtak, 12. maj ove godine.
  

U ponedjeljak se trae tijela nestalih Hrvata u Bugojnu

Institut za nestale eka nalog Tuiteljstva BiH kako bi provjerili saznanja da se u Vrbanji nalaze tri pougljena tijela

Piše: Ana Popovi

Od petka naveer policija osigurava lokaciju Livadine njive u bugojanskom naselju Vrbanja radi ekshumacije koja e se, prema rijeima Sefira Baruije, glasnogovornika policijskog ravnatelja, obaviti u ponedjeljak. „Policija je zaduena osigurati lokaciju do dolaska Instituta za nestale osobe bez ijih predstavnika ekshumacija ne moe poeti”, kae Baruija.

U udrugama proisteklim iz Domovinskog rata Bugojna potvrdili su nam kako su predstavnici Instituta za nestale osobe BiH kontaktirali neke od obitelji nasilno odvedenih i nestalih Hrvata iz logora u Bugojnu te im kazali kako imaju saznanja da se u Vrbanji nalaze tri pougljena tijela. Takoer su kazali kako e traiti od Tuiteljstva BiH izdavanje urnog naloga za ekshumacije koje bi mogle poeti ve u ponedjeljak. “Ne znam ništa o ekshumaciji u Bugojnu”, izjavila je juer za naš list Slavica Terzi, tuiteljica u predmetu koji se pred Sudom BiH vodi protiv Enesa Handia, bivšeg pomonika zapovjednika za sigurnost 307. motorizirane brigade Armije BiH. Podsjetimo, Handi je krajem travnja sklopio sporazum o priznanju krivnje s Tuiteljstvom BiH o kojemu bi se Sud trebao izjasniti 18. svibnja.

Tekst sporazuma kljuan je za nastavak istrage i procesuiranja odgovornih za zloine nad bugojanskim Hrvatima u proteklom ratu. Handi je otkrio i gdje su tijela trojice od 20 nasilno odvedenih Hrvata Jadranka Gvozdena, Perice Kovaevia i Nikice Miloša. Je li to Vrbanja, znat e se nakon ekshumacije.

Na dnu: Marko Juriši

Bugojno: Ekshumacija završena, upitna identifikacija

 Ekshumacija posmrtnih ostataka za koje se vjeruje da pripadaju nestalim bugojanskim Hrvatima Jadranku Gvozdenu, Perici Kovaeviu i Nikici Milošu juer je završena, a istraitelji su uspjeli pronai još fragmenata kostiju.

Objavljeno: 21.05.2011. u 12:59

Ipak, do zatvaranja ovog broja prilikom ekshumacije bezuspješno se tragalo za zubima, koji bi uvelike olakšali identifikaciju.

"Obradili smo širu lokaciju Ivandia kua u bugojanskom naselju Vrbanja te prosijavanjem zemlje došli do novih fragmenata kostiju, ali nismo uspjeli pronai zube", kazao nam je
Marko Juriši, lan Kolegija direktora Instituta za nestale osobe BiH.

Niti tokom juerašnjeg dana nisu se uspjeli pronai vei dijelovi tijela koji bi olakšali identifikaciju, koju e, prema svemu sudei, biti teško izvršiti. Kako smo proteklih dana pisali, tijela bugojanskih Hrvata su više puta spaljivana te mehaniki uništavana, sve u cilju kako bi identifikacija bila tea.

"Posljednjih dana izvršili smo intenzivnu pretragu veeg dijela teritorija, kako bismo bili sigurno da nam ništa nije promaknulo", istaknuo je Juriši.

On je još jednom ponovio kako e vještak sudske medicine izabrati najbolje dijelove za laboratorijsku analizu, koju e uraditi Meunarodni institut za nestale osobe (ICMP). Tek nakon što se završi ta analiza neke stvari bi trebale biti jasnije.

"Prema onome što sada imamo, postoji realna mogunost da se ne mogne izvršiti DNK analiza niti identifikacija posmrtnih ostataka", rekao je Juriši.

Procesuiranje zloina

On navodi kako Institut za nestale osobe BiH nastavlja svoje radove na nekoliko lokacija u opini Bugojno, s nadom da e oni dati rezultata. Juriši navodi kako bi, što se tie traenje pojedinanih i masovnih grobnica, kljunu ulogu trebalo odraditi Tuilaštvo koje treba nastaviti s procesuiranjem ratnih zloina.

"Lokacije o grobnicama znaju samo neposredni izvršitelji i njihovi nalogodavci. S obzirom da se radi o širokim prostranstvima, bez toga je gotovo nemogue pronai brojne nestale osobe", ustvrdio je Juriši.

Podsjetimo, i do ostataka koji su pronaeni na lokaciji Ivandia kua došlo se nakon što je
Enes Handi, bivši pomonik zapovjednika za sigurnost 307. motorizirane brigade Armije RBiH, sklopio nagodbu s Tuilaštvom BiH te priznao gdje su ubijeni i pokopani Jadranko Gvozden, Perica Kovaevi i Nikica Miloš.

Adminstrator stranice www.viktimologija.hr - preporuuje proitati više na stranicama:

http://www.uskoplje.net/portal_uskoplje/index.php?option=com_content&view=article&id=145:treci-dio-4-kolovoz-1993-dan-kada-je-zaustavljen-zlocinacki-pohod-abih-skopljanskom-dolinom&catid=37:dogadjanja-uskoplje&Itemid=90

 
 
BUGOJNO - HRVATI SPALJIVANI VIE PUTA DA IH NE MOGU IDENTIFICIRATI
Petak, 27 Svibanj 2011
Veernji.hr - Ispis lanka

Bugojno

Hrvati spaljivani više puta da ih ne mogu identificirati

Pronaeni su više puta spaljeni posmrtni ostaci iz kojih e biti teško izolirati profil za DNK

autor: Ana Popovi/VLM19.05.2011.

 (Foto: Sreko Stipovi)

- U dosadašnjoj praksi ovakvo što nismo vidjeli. Posmrtni ostaci tijela koje smo pronašli toliko su puta spaljivani da e identifikacija biti skoro nemogua“, kazao je za naš list Marko Juriši, direktor Instituta za nestale osobe BiH. Djelatnici Instituta juer su, po nalogu Suda BiH, krenuli s ekshumacijama na lokalitetu Ivandia kua u bugojanskom naselju Vrbanja.

Sitni ostaci

Prema saznanjima kojima raspolau, na ovom bi podruju trebali biti posmrtni ostaci Jadranka Gvozdena, Perice Kovaevia i Nikice Miloša-Krndelja, trojice iz skupine od 20 nasilno odvedenih hrvatskih zatoenika iz bugojanskih logora tijekom protekloga rata.

„Mi smo pronašli 20-ak sitnih posmrtnih ostataka, dijelova lobanje i kostiju koji su nekoliko puta spaljivani. Prema prvim saznanjima i mišljenju Nermina Sarajlia, strunjaka koji je s nama na terenu, iz pronaenih dijelova bit e veoma teško izolirati DNK profil neophodan za identifikaciju. Nastavljamo s ekshumacijama i iduih dana, trenutano radimo na asanaciji terena“, objasnio nam je Juriši.

U vrijeme kad su u Bugojnu poinjale ekshumacije, sudsko vijee Suda BiH izjašnjavalo se o sporazumu o priznanju krivnje koji je Tuiteljstvo BiH krajem prošlog mjeseca sklopilo s Enesom Handiem, nekadašnjim pomonikom zapovjednika za sigurnost 307. motorizirane brigade Armije BiH. Sud je sporazum prihvatio, a o visini kazne koja se kree u rasponu od pet do deset godina, izjasnit e se idue srijede, 25. svibnja.

„Razlozi zbog kojih je predloen ovaj raspon kazne, koji je ispod deset godina, odnosno ispod minimalne zaprijeene kazne spremnost je na suradnju koji je pokazao optueni. Pokazala se pronalaskom kostiju nestalih, spremnošu optuenog da se javno ispria te da svjedoi u svim predmetima koje zbog zloina nad Hrvatima u Bugojnu vodi Tuiteljstvo BiH, a puno ih je“, izjavila je Slavica Terzi, tuiteljica u ovom predmetu. Tuiteljstvo je ispunilo i dodatne uvjete koje je trailo sudsko vijee, a to su prije svih ekshumacija koja je poela juer.

„U zapeaenoj kuverti smo dostavili i izjavu zaštienog svjedoka koji je detaljno opisuje nain rada u ratnom razdoblju te kako su tijela iznesena na Ivandia kue i spaljena“, objasnila je Terzi. Handi je sporazumom o priznanju krivnje prihvatio odgovornost po svim tokama optunice koja ga tereti za slanje hrvatskih zatoenika na prisilno kopanje rovova, kao i nepoduzimanje istraga protiv pripadnika Vojne policije koji su sudjelovali u zlostavljanju i ubojstvima hrvatskih zatoenika.

U udrugama proisteklim iz Domovinskog rata Bugojna od poetka su inzistirali da Sud sporazum s Handiem ne prihvati dok ne otkrije lokacije s tijelima svih 20 nestalih. Uvjereni su da ih Handi zna, kao i da njegov iskaz moe na optueniku klupu dovesti i brojne druge predstavnike bošnjakog politikog i vojnog vrha koji je u proteklom ratu iz Bugojna protjerao 14 tisua Hrvata, a njih oko dvije tisue pozatvarao u desetak logora od kojih su najzloglasniji bili „Bh banka“, „Stadion“ i „Gimnazija“.

Bugojanski Hrvati

Bugojanski Hrvati, osim pronalaska tijela nestalih, na optuenikoj klupi prije svih ele vidjeti Devada Mlau, predsjednika Ratnog predsjedništva Bugojna, Mensuda Duvnjaka, njegova pravnog savjetnika, ali i Tahira Grania, Uzeira Mlivu te prvog u lancu vojne odgovornosti Selmu Cikotia, bivšeg zapovjednika Operativne skupine Zapad Armije BiH i aktualnog ministra obrane BiH.

U udrugama vjeruju da e njihovu višegodišnjem izbjegavanju odgovornosti za stravine zloine, a najgori od svih je agonija koju skoro 18 godina proivljavaju obitelji 20 nasilno odvedenih logoraša, konano doi kraj. Više puta spaliti tijelo, kau u Institutu za nestale osobe, ima samo jedan cilj; pokušati sakriti zloin nevien na ovim prostorima u proteklome ratu...

Više o dogaanjima u Bugojnu pogledajte na našem portalu smješteno na: Bosna i Hercegovina - Ratni zloini 1991. – 1995.
 
PRIOPENJE ZA JAVNOST O HDZ BiH UPANIJE SREDINJA BOSNA
Utorak, 04 Svibanj 2010

PRIOPENJE ZA JAVNOST O HDZ BiH UPANIJE SREDIŠNJA BOSNA


upanijski odbor HDZ BiH Središnja Bosna konsterniran je nastavkom pravosudne farse i nastavka skandaloznog postupka Sudskog vijea Suda BiH, odjel za ratne zloine koji se vodi u predmetu poinjenog ratnog zloina nad pripadnicima HVO Bugojno, zatoenicima logora Stadion NK Iskra i civilima hrvatske nacionalnosti, a posebice prikrivanja i negiranja poinjenog ratnog zloina.

Poslije odluke Suda BIH pri ispitivanju „svjedoka“ Devada Mlae, predsjednika ratnog predsjedništva Bugojna, u vremenu poinjenih ratnih zloina nad Hrvatima Bugojna, pod njegovim „predsjedanjem“ da prekine svjedoenje : „dok ne dobije pravnog savjetnika koji e ga zaštititi da se pri svjedoenju ne izloi krivinom gonjenju“. Sudsko vijee voeno istom „logikom“ je prekinulo ispitivanje Selme Cikotia, svjedoka obrane jednog od optuenih za zloin nad Hrvatima u Bugojnu, kako se ne bi izloio krivinom gonjenju.

“Imajui u vidu pitanja na koja ete odgovarati, donijeli smo odluku da vam postavimo pravnog savjetnika jer samo tako mogu biti zaštieni vaši interesi. Iskoristili smo tu zakonsku mogunost jer nemate pravnu naobrazbu”, kazao je Davorin Juki, predsjedavajui Sudskog vijea.

Zar poslije Mlainog „svedoenja“ i konstatacije iz njegovog ratnog rokovnika : “Ne smijemo imati zvanino zarobljenih civila, a tajno, ekstremni dio zarobljenih vojnika treba da se likvidira.” I priznanja Selme Cikotia, koji je tada obavljao dunost zapovjednika Operativne grupe Zapad, ije je sjedište bilo u Bugojnu „da su ratni zarobljenici u Bugojnu povremeno bili korišteni kao “radna snaga”, a treba dodati i kao ivi štitovi pri emu su mnogi bili i ranjeni i priznanja da je znao za više lokacija logora u Bugojnu i on treba „pravnog savjetnika“.

Pitamo se koga štiti Sud BIH, Odjeljenje za ratne zloine prekidajui suenja i dodjeljujui „pravne savjetnike“ odgovornima za poinjene ratne zloine, kako se ne bi izloili krivinom gonjenju. Štiti li time Sud ratni zloin!? Ako jeste i on je sudionik toga istoga ratnog zloina.

Kako smo se ve javnim priopenjem obraali Visokom sudskom i tuiteljskom vijeu, Uredu Visokog predstavnika i specijalnog izaslanika Europske zajednice u BIH, gosp. Valentinu Inzku, Vijea za implementaciju mira u BIH (PIC). Predsjedništvu i Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, Misiji UN u BIH te svim ostalim relevantnim domaih i meunarodnim institucijama, od kojih nitko nije reagirao, ovaj put ;
Pozivamo Glavnog tuitelja Haaškog suda gosp. Serge Brammertz-a da prekine ovu pravosudnu farsu zbog neinjenja i propusta, politizacije i negiranja ratnog zloina te donošenja sramnih i sramotnih odluka kao i pokretanje postupka i sankcioniranje lanova Sudskog vijea i Tuiteljstva BiH kao i urno okonanje na pravu utemeljenog procesa.

Uvjereni da su istina i pravda dostini, te da ratni zloin nema zastare, a u ime Istine i Pravde, koja bi rasvijetlila sudbinu odvedenih i nestalih Hrvata Bugojna ponovno oekujemo vaše odgovore.

Ako Sud rtvama ne moe dodijeliti „pravnog savjetnika“ najmanje što su zasluili jeste PRAVDA !
 
 
«« Poetak « Prethodna 1 2 Sljedea » Kraj »»

Stranice 10 - 18 od 18
 
Top! Top!