www.garaza.biz
Viktimologija Advertisement
Naslovnica > Iz obzora predsjednika
etvrtak, 18 Srpanj 2019
 
 
Iz obzora predsjednika


O HRVATSKOJ TUBI ZA GENOCID PROTIV SRBIJE
Iz obzora predsjednika
Srijeda, 13 Studeni 2013
Prof. dr. Zvonimir Šeparovi

U Hrvatskoj se krajem prošlog stoljea (1991-1995) dogodio zloin, najtei zloin, zloin genocida. Na Ovari, u Škabrnji, Voinu, nad Dubrovnikom. U Baranji i u Iloku i u drugim okupiranim dijelovima Hrvatske kada su protjerali cjelokupno nesrpsko puanstvo. Zloine su izvršili Srbi i Crnogorci, uz pomo njihove JNA i paravojnih postrojbi. Bili su to najtei zloini u Europi nakon Drugog svjetskog rata (a prije zloina u Srebrenici). Ubili su više od 15 tisua ljudi, 40 tisua je teško ranjeno, 6 tisua se smatra nestalim Naelo pravednosti zahtijeva da se osudi zloine i kazni krivce. Ujedinjeni narodi utemeljili su tri suda, sva tri su u Haagu: Meunarodni sud pravde (The International Court of Justice, krae MSP), koji sudi dravama, Meunarodni kazneni sud za zloine na podruju bivše Jugoslavije (The International Criminal Tribunal for the Former Yugoslavia, krae MKSJ) i Meunarodni kazneni sud (The International Criminal Court, krae MKS). Zajedniko im je: 1. sva tri su meunarodni sudovi, 2. utemeljeni su od Ujedinjenih naroda, 3. primjenjuju norme meunarodnog prava i 4. svima je sjedište u Den Haagu, Nizozemska.

Hrvatska sa sva tri suda ima specifine odnose. Pred Meunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) su teško optueni hrvatski generali i politiari za stvaranje zloinakog pothvata u vrijeme i poslije obrambene opravdane oslobodilake vojno-policijske akcije „Oluja". Pred Meunarodnim kaznenim sudom (MKS) na alost nema nadlenosti za zloine u posljednjem ratu jer to „ispunjava" ad hoc sud za zloine u bivšoj Jugoslaviji. Jedino je pred Meunarodnim sudom pravde (MSP) hrvatskom tubom za genocid otvorena mogunost osude srpskih zloina genocida i agresije nad Hrvatskom. Hrvatska je 1999. godine podnijela tubu zbog zloina genocida protiv Savezne Republike Jugoslavije. Meunarodni sud pravde svojom presudom od 18. studenog 2009. godine presudio je da je nadlean za primjenu Konvencije o sprjeavanju zloina genocida u sluaju tube Hrvatske protiv Srbije. To je snana potpora hrvatskoj tubi za genocid.

Ivo Josipovi, predsjednik Republike Hrvatske, zagovara povlaenje tube i s predsjednikom Srbije Tadiem dogovara izvansudsku nagodbu. Povlaenje tube zagovaraju i ministar Ivan Šimonovi, Vesna Pusi, Milorad Pupovac i tisak koji ih podrava.

Ovdje emo iznijeti kronologiju ovoga postupka, znaajke Meunarodnog suda pravde, perspektive i izglede naše tube i razloge zašto ne smijemo povui tubu za genocid protiv Srbije.
Hrvatska i Haaški sudovi.

Vidjeli smo da u Haagu postoje tri razliita suda. Zanima nas kako stoji Hrvatska u odnosu na te sudove. U odnosu na svaki od spomenutih sudova Hrvatska ima drukiji poloaj. Ukratko o svakom od tih sudova.

Meunarodni kazneni tribunal za bivšu Jugoslaviju (MKSJ): Od samog je poetka bio tek hibrid, nastao politikom voljom Vijea sigurnosti umjesto ugovorom zemalja lanica UN: u mandat nije dobio nadlenost za zloine protiv mira, a tu je najtea odgovornost Srbije i Crne Gore. Tribunal je bio i ostao naglašeno politiki sud, samovoljan, nedopustivo spor, s optunicama krajnje neodreenim, sudi se bez porote, s mogunošu izricanja kazne u doivotnom trajanju, u vijeima u kojima sude povodom albe i oni koji su sudili u prvom stupnju, s glavnom tuiteljicom, koja za ništa ne odgovara. Tribunal je bio i ostao instrument velikih sila, u prvom redu Velike Britanije. Sud je dvojicu hrvatskih novinara za iznošenje istine proglasio krivim i osudio! A oglušio se na moj prijedlog 1999. godine u ime Vlade Republike Hrvatske da se pokrene istraga protiv Veljka Kadijevia, Blagoje Adia, ivota Pania i Boidara Vuurevia. Predsjednica suda bila je prihvatila da podnesemo prijedlog Sudskom vijeu da preispita pitanje nadlenosti Haaškog suda za vojnoredarstvene operacije Bljesak i Oluja, ali koalicijske vlasti koje su došle poslije 3. sijenja 2000. godine nisu to htjeli ni spominjati. A imali smo argumente.

Sud je kaotino ureen. etiri sumnjive smrti u zatvoru teak je propust uprave suda i zatvora. General Blaški, kojemu je pritvor trajao više osam godina, koliko i konana kazna, smanjena od 45. godina u prvom stupnju, u pritvoru je teško obolio. Dario Kordi , osuen je na 25 godina robije. Kaznu izdrava u zatvoru u Austriji.. Prilikom mog posjeta zatvoru u Sheveningenu rekao mi je :«Profesore, da mi nije vjere u Boga i ljubavi za Domovinu ja ovo ne bih mogao izdrati!» Kao i svaka birokratska krasta, taj politiki kazneni ad hoc sud ima tendenciju rasti, odrati se i trajati ,vremenu i razumu usprkos. Imamo razloga za zabrinutost i potrebu za promjenu politike. Poloaj Hrvatske i Hrvata pred tim sudom krajnje je nepovoljan. Glavno tuiteljstvo progoni Hrvate i Hrvatsku za opasno sroenu, zlu optubu o zloinakom pothvatu i nedokazanom krivnjom s tendencijom da se svi u agresivnom ratu Srbije protiv Hrvatske izjednae, da se potire dostojanstvo hrvatske rtve i hrvatske vitezove proglašava krivcima. Hrvatske vlasti bez ikakvog nacionalnog ponosa i odgovornosti za poslove od prvorazrednog dravnog interesa, bezuvjetno surauju s tim sudom (MKSJ)izruivanjem ljudi i predajom dravnih tajni; bivši sada doivotni (sic!) predsjednik drave Stipe Mesi svjedoio je kao svjedok optube u postupcima protiv Hrvata a novinare koji objavljuju njegov iskaz zaštienog svjedoka sude i kanjavaju. Umjesto da slue stranim vlastima, hrvatske bi vlasti morale energino ve sada ustati protiv neutemeljen ih optubi protiv Hrvata i Hrvatske, energinim obraanjem Vijeu sigurnosti, koje je i stvorilo ovo opasno nedonoše u Haagu, da se stane na kraj ovom bezakonju pod okriljem meunarodnih imbenika, da se Hrvatima sudi u Hrvatskoj. Hrvatski sabor morao bi raspraviti sadašnju situaciju i preispitati svoje odluke o suradnji sa Haaškim sudom. Ustavni sud Hrvatske ve je rekao svoje i treba se opet javiti i preispitati utemeljenost Ustavnog zakona o suradnji s Haagom. Sreom, vješta obrana hrvatskih uznika na dobrom je putu pa tako ve i srbijansku predsjednik trai da sud osudi Hrvate i ako ne bude dovoljno dokaza krivnje(!)

Meunarodni kazneni sud (International Criminal Court MKS) utemeljen je Rimskim statutom 1998. Sudi pojedincima za zloine genocida, zloine protiv ovjenosti, ratne zloine i, a to je novo, za zloin agresije. Vrijedi naelo zakonitosti i naelo osobne odgovornosti. Nacionalno pravosue ima prioritet, „osim ako ne eli suditi ili nije u stanju propisno provesti kazneni progon" Hrvatska je ratificirala Statut MKS-a i nije do sada prihvatila pritisak SAD-a o neizruivanju dravljana SAD stranom sudu. Nadajmo se da e taj sud proraditi na dobro meunarodne pravde, premda mu se ne piše dobro, jer ga sabotiraju Sjedinjene drave i Kina.

Meunarodni sud pravde (International Court of Justice) stalni sud Ujedinjenih naroda koji sudi dravama. Taj sud postoji još od vremena Lige naroda. Sudi u sporovima drava. (Djelovao je kao Stalni sud meunarodne pravde" od 1922. do poetka II. Svjetskog rata). Statut suda je sastavni dio povelje UN. Stranke statuta su sve lanice UN pa i Hrvatska od 22. svibnja 1992. godine. Suci, njih 15, biraju se na devet godine, trai se visoka struna i moralna kvalifikacija, nezavisnost i nesvrstivost., a uivaju i diplomatske povlastice.. Biraju ih usporedno Opa skupština i Vijee sigurnosti UN. Nadlenost im je da rješavaju sporove meu dravama lanicama UN. Sude na temelju meunarodnih ugovora, meunarodnog obiajnog prava i opih pravnih naela priznatih od civiliziranih naroda.. Kao pomono sredstvo mogu koristiti sudske presude i nauavanja najpoznatijih znanstvenika. Donose presude, savjetodavna mišljenja i zapovjedi. Sudili su o mnogim teritorijalnim graninim problemima, zranim incidentima iz vremena hladnog rata, ratnim sukobima, zakonitosti uporabe oruja i slino. Po prvi puta je 1993. godine pokrenut postupak zbog genocida i to u sluaju tube BiH protiv Jugoslavije.

U sadašnjem teškom trenutku za Hrvatsku imamo šansu zaštiti svoje nacionalne interese, iskazati svoj nacionalni suverenitet i odigrati pravu povijesnu ulogu u utvrivanju istine o agresiji i zloinu Srbije i Crne Gore protiv Hrvata i Hrvatske u postupku pred Meunarodnim sudom pravde u Haagu, pred kojim je naša tuba i vodi se postupak protiv Srbije

Kronologija postupka pred Meunarodnim sudom pravde

Usprkos mnogim makinacijama i pokušajima da se tubu povue, postupak je ipak u tijeku. I valja nam u tome i ustrajati. Kako je došlo do te tube?

Kao ministar vanjskih poslova inicirao sam još 1992. godine postupak da se stvore uvjeti za suenje ratnim zloincima. 1994. podigao sam tubu (Actio popularis) protiv Slobodana Miloševia za genocid, ratne zloine i agresiju na susjedne zemlje. Na jednom javnom sastanku 1994. u Uredu Predsjednika Republike, kojeg je sazvao predsjednik Tuman na temu kako izai iz meunarodne izolacije, predloio sam da se pokrene postupak zbog genocida protiv SR Jugoslavije(Srbije i Crne Gore) pred Meunarodnim sudom pravde. Predsjednik Tuman je tada odgovorio:»Ne moemo optuiti one s kojima svijet pregovara!» U meuvremenu je Bosna i Hercegovina optuila Srbiju i Crnu goru pred Meunarodnim sudom pravde u Haagu. Na poziv pribivao sam u Palai mira u Haagu predaji tube BIH protiv Jugoslavije. Tada me je primio predsjedavajui MSP koji je zamolio da mu dostavim Actio popularis protiv Miloševia. Tek godine 1999. kao ministar pravosua u Vladi Zlatka Mateše, došao sam u priliku, da ostvarim ideju o tubi protiv Jugoslavije. Prijedlog da se donese odluka o pokretanju postupka za genocid stavio sam u lipnju 1999. na sjednici VONSa . Predsjednik Tuman je otvorio raspravu o tome. Na moj prijedlog uzvratio je tadašnji ministar vanjskih poslova Mate Grani. «Ako tuimo Jugoslaviju propasti e sav naš trud normalizacije odnosa sa Beogradom. Dovodimo u pitanje normalizaciju odnosa sa Beogradom». Predsjednik Tuman se sloio sa mojim prijedlogom, stavio na glasanje, što baš nije bilo uobiajeno, i dobio potporu svih osim Mate Grania. A taj Graniev „sporazum normalizacije odnosa sa Beogradom" donio je diplomatsko priznanje Jugoslaviji, ostala im je do daljnjega Prevlaka, a o naknadi ratne štete reeno je u lanku 6 da e se 'stranke ugovornice o tome dogovarati naknadno». Kao da smo mi razorili Kragujevac i granatirali Beograd. Kao da agresivnog rata i zloina uope nije ni bilo.

2. srpnja 1999. godine podnesena je tuba protiv SRJ

14. rujna 1999. godine , na pripremnoj sjednici, pred Predsjednikom suda (MSP) u Palai mira Haagu izloio sam optunicu protiv SR Jugoslavije zbog zloina genocida poinjenog u agresiji na Hrvatsku u vremenu od 1991. do 1995. godine, u skladu sa Statutom i Poslovnikom MSP, s pozivom na lanak IX Konvencije o genocidu kojom je odreena nadlenost toga suda. Oitovala se i protivna strana. Dobili smo šest mjeseci za izradu glavnog podneska s dokazima (tzv. Memorial).

Tuba za genocid protiv SRJ

U 'uvodnoj izjavi stoji: Konvencija o genocidu zabranjuje uništavanje, u potpunosti ili djelomino, nacionalnih, etnikih, rasnih ili vjerskih skupina, ukljuujui uklanjanje ili protjerivanje lanova skupine s odreenog teritorija. Izmeu 1991. i 1995. godine, Savezna republika Jugoslavija opetovano je prekršila Konvenciju o genocidu. Izravno kontrolirajui djelatnost svojih obavještajnih agenata, postrojbi i razliiti paravojnih postrojbi na teritoriju Hrvatske, u podruju Knina, istone i zapadne Slavonije, Dalmacije, Savezna republika Jugoslavija je odgovorna za „etniko išenje“ hrvatskih dravljana iz tih podruja – proces koji je takoer rezultirao velikim brojem prognanih, ubijenih, muenih ili bespravno zatoenih hrvatskih dravljana – kao i, u ovu svrhu, usmjerenim ekstenzivnim uništavanjem imovine, te se trai da se naknadi štete iz toga nastale. Uz to, nareujui, ohrabrujui i potiui hrvatske dravljane srpske nacionalnosti u podruju Knina, da se evakuiraju 1995. g., dok je Republika Hrvatska ponovno uspostavljala svoju legitimnu vlast (a u svijetlu jasnih garancija danih od najviših razina Hrvatske Vlade, ukljuujui Predsjednika Republike hrvatske, dr. Franju Tumana, kako se lokalni Srbi nemaju ega bojati i kako bi trebali ostati, Savezna Republika Jugoslavija (u daljnjem tekstu SRJ) se upustila u aktivnosti koje su rezultirale drugim krugom „etnikog išenja", kršei Konvenciju o genocidu.

Hrvatska trai da Sud presudi:

(a) da je Savezna Republika Jugoslavija prekršila svoje pravne obveze prema narodu i Republici Hrvatskoj prema odredbama Konvencije o genocidu i

(b) da SRJ ima obvezu platiti Republici Hrvatskoj, naknadu štete, koja je prouzrokovana navedenim povredama meunarodnog prava u iznosu koji e odrediti sud. Republika hrvatska zadrava pravo dostaviti sudu preciznu procjenu šteta koje je prouzroila Savezna republika Jugoslavija.

Dakle, osuda za genocid i na naknadu ratne štete. U roku od šest mjeseci, dakle do 14. oujka 2000. godine obvezali smo se podnijeti dokaze u našem Memorijalu. Utemeljili smo program istraivanja i prikupljanja dokaza. Pozvana su sva ministarstva, dravne institucije, nevladine organizacije i najistaknutiji strunjaci da se prikupi i dostavi dokaze o genocidu i ratnim štetama u Hrvatskoj. Odreeni su i rokovi. Ali, vrijeme je radilo protiv nas. Izbori 2000. doveli su novi vlast. Bilo je glasova da treba tubu povui a onda su krenuli drugim smjerom: proglasili su da je posao obavljen nestruno i za izradu Memorijala zatraili su odgodu od šest mjeseci pa još jednom šest mjeseci da se na tubu – zaboravi. Naravno na svako produenje i protivna strana ima jednako vrijeme za sebe. I tako je prošlo šest godina a da se sa tubom više ništa ne dogaa. Oni koji su protiv tube uspjeli su potisnuti ovaj proces. Njima tuba protiv Jugoslavije ne odgovara. Tako je od samo poetka. Iz Haga je ve krenulo im smo tubu predali. Sutradan je tirani zagrebaki dnevni list preko itave stranice objavio naslov «Jugoslavija e tuiti Hrvatsku!» Dakle, nije im bilo po volji što smo mi tuili agresora, oni plaše itatelje da e sada Jugoslavija tuiti nas. A to je standardno procesno pravilo retorzije – na tubu – protutuba. Pa to zna svaki zagorski kverulant .

Povodom rasprava pred Sudom u postupku BIH protiv SCG neizravno polemizira i sa situacijom naše tube. Jedan dnevnik pita: Zašto bi BiH trebala povui tubu protiv SCG-a za genocid» i odgovara: «BiH bi morala odustati od tube za genocid iz jednostavnog razloga što su Srbi protiv te tube. To nema veze s negiranjem istine o ratu, ali ima s tim da se svi narodi u BiH osjeaju jednakopravno.» Britanski ministar vanjskih poslova Jack Straw nekoliko je puta, a jednom ak i u Sarajevu, zatraio da se u interesu pomirbe i trajnog mira odustane od tube SiCG za genocid. Nedavno je plasirana „vijest" da se u krugovima EU oekuje da e hrvatska povui tubu protiv Srbije da bi ušla u EU. Vijest nije od nikoga potvrena.

Treba se bojati da oni kojima nije do istine i pravde o genocidu nad Hrvatskom nee mirovati i da e nastaviti sa potiskivanjem tube za genocid protiv SiCG.. Najprije su je osporili, zatim prekrojili, potom su izazvali odugovlaenje postupka na sada ve više od deset godina a sve to da bi se ouvali «rezultati normalizacije odnosa sa Beogradom.». Hrvatska mora ustrajati na svojem pravu optuiti za genocid Jugoslaviju(Srbiju i Crnu Goru). Hrvatska je podigla tubu za genocid kojeg je rtva i mora na tome ustrajati.

Tuba za genocid nije ostala ista kakvu smo podnijeli. Oni koji su nastavili poslije nas izmijenili su stvar tako da su:
1. izostavili su toku dva - opis „etnikog išenja" koje su izvršili Srbi .„nareujui, ohrabrujui i potiui hrvatske dravljane srpske nacionalnosti...da napuste tzv. Krajinu, i
2. izostavljena je iz tube Crna Gora po logici notorne lai bivšeg, sada doivotnog predsjednika Republike Stipe Mesia da „Crna Gora nikad nije ratovala protiv Hrvatske"

Nekoliko zakljuaka

1. Tubu protiv Srbije ne smije se povui, jer se genocid u Hrvatskoj dogodio. Povlaenjem tube moglo bi se zakljuiti da nije ni bilo zloina.
2. Nikakva izvansudska nagodba po opatijskom turistikom modelu Josipovi-Tadi ne dolazi u obzir. Nema nagodbe oko postojanja zloina genocida. Preteške su to stvari.
3. Navodno slabi izgledi na uspjeh tube i ne mali troškovi postupka, nisu razlog za povlaenje tube
4. O povlaenju tube ne odluuje Predsjednik Republike, ve onaj organ koji je tubu podnio a to je Vlada Republike Hrvatske. Ali, pošto se radi o dalekosenom i znaajnom pitanju od vitalnog nacionalnog interesa o tome bi trebao odluiti Hrvatski narod referendumom.
5. Prihvatimo idovsko pravilo. Prema Ustavu Izraela, nitko nije ovlašten u ime rtava opraštati zloine.
6. Argument koji se od nekih uje da se s onim s kojim se surauje ne moe tuiti i sudski sporiti, nije odriv. Hrvatska je rtva velikih zala, govorio je naš pokojni Blaenik Alojzije Stepinac. Ne bez razloga. Radi velikih zala koja su nam se dogodila moramo ostati kod moralne i pravne tube za genocid koji je nad nama izvršen.

Dr. Zvonimir Šeparovi
Profesor emeritus Sveuilišta u Zagrebu
Predsjednik Hrvatskog rtvoslovnog društva
Ministar vanjskih poslova (1991/92) i ministar pravosua(1999) u vrijeme podnošenja tube
lan Europske akademije znanosti i umjetnosti
 
POSJET HRVATSKOJ KROVNOJ UDRUZI SALZBURG
Iz obzora predsjednika
Srijeda, 06 Oujak 2013

Prilikom posjeta Salzburgu u kojem je odrana sveana godišnja sjednica Europske akademije znanosti i umjetnosti 2. oujka 2013. na kojoj su Ivo Josipovi, Boris Pahor, predsjednik Slovenije i Vladimir Putin, predsjednik Ruske Republike izabrani kao zaštitnici te akademije, odran je i susret sa predstavnicima velike brojne zajednice Hrvata u Salzburgu (ima ih više od 13.000).





Na slici  (s lijeva na desno) dr. Zlatko Dobranovi, predsjednik Krovne organizacije Hrvata u Austriji,
fra Zlatko Špehar, upnik Hrvatske katolike misije u Salzburgu, predsjednik Ivo Josipovi i
predsjednik Zvonimir Šeparovi, lan Europske akademije znanosti i umjetnosti


 
«« Poetak « Prethodna 1 2 3 Sljedea » Kraj »»

Stranice 1 - 3 od 7
 
Top! Top!