www.garaza.biz
Viktimologija Advertisement
Naslovnica > Recenzije i najave knjiga
Subota, 21 Rujan 2019
 
 
Recenzije i najave knjiga
Knjiga o zloinima koji su dosad bili prikrivani i preuivani
Subota, 23 Veljaa 2013

Nove šokantne spoznaje: Partizani su u Austriji pobili tisuu ljudi

Povjesniar dr. Florian Rulitz otkrio je u austrijskoj Koruškoj pojedinane, grupne i masovne grobove, neke dosad nepoznate
http://www.vecernji.hr/vijesti/nove-sokantne-spoznaje-partizani-su-austriji-pobili-tisucu-ljudi-clanak-406274


Piše: Zvonimir Despot

Kad je Predsjedništvo Hrvatskog sabora skinulo pokroviteljstvo nad komemoracijom u Bleiburgu, predsjednik Sabora Boris Šprem to je obrazloio rijeima: „Na Bleiburgu su se odvijale završne i legitimne borbe Narodnooslobodilake vojske Jugoslavije i ve tada gotovo poraenih Pavelievih snaga; došlo je do stradanja s obiju strana, ali nije bilo nevinih rtava."

Razgraivanje stereotipa

No demantira ga knjiga austrijskog povjesniara dr. Floriana Thomasa Rulitza "Bleiburška i vetrinjska tragedija: partizansko nasilje u Koruškoj na primjeru protukomunistikih izbjeglica u svibnju 1945.". Knjiga je objavljena u Austriji, a sad izlazi i u hrvatskom prijevodu u izdanju Poasnog bleiburškog voda. U predgovoru je prof. dr. Heinz Dieter Pohl sa Sveuilišta "Alpe-Jadran" u Klagenfurt napisao: "Pred nama je povijesna rasprava, u kojoj e biti prikazani dogaaji iz svibnja 1945. u Sloveniji prozvani vetrinjska tragedija, u Hrvatskoj kao bleiburška tragedija. U središtu istraivanja stoji partizansko nasilje u svibnju 1945. u austrijskoj Koruškoj, kad su se izmeu kapitulacije njemake vojske i odlaska jugoslavenske partizanske vojske skoro dva tjedna poravnavali 'otvoreni unutarjugoslavenski rauni'... Ovdje se dosadašnja prikazivanja partizana, kojima su borbe na prostoru Ferlac – Hollenburg – Viktring (Vetrinje) i Dravograd – Poljana – Bleiburg bile samo 'završni okršaji s opkoljenima', ukljuivanjem novih izvornih podataka pojavljuju u jednom drugom svjetlu...

Ovom je studijom povjesniar dr. Florian Rulitz ostvario temeljni prilog razbristravanju dogaaja u svibnju 1945. te s pomou opsenog, prvi put sustavno obraenog izvornog materijala (kao i do sada nepregledanih austrijskih izvora poput andarmerijskih i upnih kronika) po mogunosti potpuno dokumentirao mjesta ubijanja, grobove, grupne i masovne grobnice hrvatskih i slovenskih bjegunaca u najjunijoj austrijskoj saveznoj pokrajini. Time je ova studija znaajan prilog za izradu neposredne poslijeratne povijesti, koja e pridonijeti razgraivanju veoma proširenih stereotipa, prije svega onoga, da su uvijek samo 'drugi' poinili zloine. Jer ovih je bilo na obje strane, ponajprije na nacionalsocijalistikoj; ipak ona masovna ubojstva, koja su se dogodila po završetku borbenih okršaja ne mogu se objasniti, a još manje opravdati nacistikim zloinima. To vrijedi i za komunistiki teror OZN-e/UDB-e nakon 1945. protiv austrijskih dravljana (pogoeni su bili i koruški Slovenci), te hrvatske i slovenske emigracije u Koruškoj...

Autor dr. Florian Rulitz otkrio je kod terenskog istraivanja u austrijskoj Koruškoj mnoštvo pojedinanih, grupnih i masovnih grobova antikomunistikih slavenskih bjegunaca, od kojih su neki do sada bili još potpuno nepoznati. Znatan dio radnje koja je pred nama poiva na intervjuima sa svjedocima vremena."

rtve u logorima

Do sada se u Austriji, vezano uz razdoblje partizanske okupacije u svibnju 1945., polazilo od ukupno 128 pobijenih austrijskih civila, od kojih je veina ostala leati u masovnim grobnicama u slovenskoj Koruškoj u Mießtalu. No od 8. svibnja 1945. do povlaenja jugoslavenskih partizana, samo iz upnih i andarmerijskih izvora dolazi se do brojke od više od 350 ubijenih antikomunistikih izbjeglica, koje su pokopane u Austriji. Broj ubojstava na austrijskom teritoriju je pak nešto vei. Izvori govore o više od 1000 ubijenih izbjeglica. Zabilješke Slube sigurnosti potvruju da su izbjeglice pobijene u zarobljenikim logorima i tijekom njihova odvoenja (prvenstveno prema izbjegliko-zarobljenikim logorima partizana u junoj Koruškoj, kao i kamionima i vlakovima). Veina pobijenih nije vraena u Austriju, ve je dovezena u Jugoslaviju i pokopana u masovnim grobnicama. Kada se zabilješke tih izvora zbroje, dolazi se do mnogo više od 1000 osoba koje su pobijene za vrijeme partizanske okupacije u svibnju 1945. u austrijskoj Koruškoj. To su nove spoznaje koje e mnoge šokirati!

Bleiburška i vetrinjska tragedija

Knjiga "Bleiburška i vetrinjska tragedija" bit e u prodaji od 10. svibnja na svim kioscima po cijeni od 49,90 kuna. Predgovor za nju napisao je i Valentin Inzko, austrijski diplomat i visoki predstavnik za BiH, koji piše: "Dr. Florian Thomas Rulitz unio je svojom publikacijom mnogo svjetla u tamu i pokušao je odgovoriti na mnoga pitanja. Uvjeren sam u to da e njegova knjiga uskoro izai i na hrvatskom jeziku jer je ova tema u Republici Hrvatskoj još uvijek veoma nazona u javnim raspravama i najmanje jednom godišnje, kada se na samom mjestu spominju 'bleiburške rtve', buknu one svom estinom... Neka ova knjiga pomogne boljem razumijevanju bolne povijesti završetka zadnjeg svjetskog rata, gdje je jedan odlazei, grozni, totalitarni reim došao u doticaj s jednim novim totalitarnim reimom, komunizmom, koji je sve do svoje propasti godine 1989. obiljeavao svijet na granicama Austrije." Knjiga je preraena i proširena disertacija koja je Rulitzu u jesen 2010. bila odobrena na Fakultetu za kulturne znanosti Sveuilišta "Alpe-Jadran" u Klagenfurtu.

 
POZIV NA PREDSTAVLJANJE KNJIGE KRVAVA CETINA
Subota, 02 Veljaa 2013
 
PRESTAVLJENA KNJIGA "KRVAVA CETINA"
Subota, 02 Veljaa 2013

http://www.ferata.hr/teme/12670-predstavljena-knjiga-krvava-cetina
Autor: Ante Boti

U prepunim Alkarskim dvorima sino je uprilieno predstavljanje knjige 'Krvava Cetina – Masovni pokolj u cetinskom kraju i Poljicima u Drugom svjetskom ratu', autora Ivana Kozlice. Organizatori predstavljanja bili su Matica Hrvatske - ogranak Sinj i Hrvatski centar za ratne rtve.

Na predstavljanju knjige sudjelovali su msgr.dr.sc. Mile Bogovi, prof.dr.sc.Zvonimir Šeparovi, prof.dr.sc. Josip Jurevi, dr.sc. Anelko Mijatovi, fra Mirko Mari i autor mr.sc. Ivan Kozlica.



U ime organizatora sve nazone pozdravio je fra Mirko Mari, predsjednik sinjskog ogranka Matice Hrvatske u Sinju, koji je naglasio zadovoljstvo time što je Ogranak Matice Hrvatske u Sinju jedan od sunakladnika znaajnog djela kao što je Kozliina knjiga.

O samom sadrajnom dijelu knjige u poduem izlaganju govorio je dr.sc. Anelko Mijatovi, ugledni hrvatski povjesniar, dugogodišnji politiki zatvorenik i savjetnik za kulturu dr. Franje Tumana.
'Sve što je navedeno u ovoj knjizi rezultat je mukotrpnog 12-godišnjeg rada autora. Knjiga obuhvaa iznimno sloenu tematiku i uredno je razdijeljena po cjelinama i redoslijedu stradanja na ovom podruju, što itatelju daje vrlo dobru preglednost itanja. U knjizi koja ima 600-tinjak stranica postoji i 427 ilustracija, što fotografija, što dokumenata, novinskih zapisa i sl. I to je još jedan znaajan odmak od dosadašnjih knjiga ili zapisa koji su obradili ovu temu. Posebno je vano što na dvjestotinjak stranica svoja svjedoanstva opisuju ljudi koji su doivjeli strahote i stradanja svojih blinjih. Knjiga sadri i tabelarni prikaz svih rtava na podruju Cetine i Poljica s mjestom stradanja, a u knjizi je evidentirano 2322 rtava masovnih pokolja', naglasio je dr. sc. Mijatovi.

Bivši ministar vanjskih poslova i pravosua, predsjednik Hrvatskog rtvoslovnog društva prof.dr.sc. Zvonimir Šeparovi, koji je ujedno i jedan od recenzenata knjige, u svom izlaganju izmeu ostalog je naglasio: 'Ovo je sjajna viktimološka knjiga, povijesna, sociološka studija izraena od ovjeka koji u tome istrauje svoje roake i djedove, narod svoga cetinskog i poljikog kraja. U središtu svega je ovjek i njegovo stradanje.'

Ugledni hrvatski povjesniar, prof.dr.sc. Josip Jurevi govorio je o stalnom problematiziranju rtava.
'Ovo što se dogaalo u Sinju, tako sloeno nije nigdje u Hrvatskoj. Tko god je ovdje došao ratovao je i upropaštavao i svi su bili protiv svih, a najviše je stradavao narod. I ako iz toga ne izvuemo pouku, to e biti još jedna tragedija za hrvatski narod. Ova knjiga o svemu tome upeatljivo govori i tko je proita suoit e se s tim povijesnim razdobljima, o kojima se šutjelo punih sedamdeset godina', kazao je prof.dr.sc. Josip Jurevi.

Msgr.dr.sc. Mile Bogovi, gospiko-senjski biskup, istaknuo je vanost u traenju podataka za sve rtve.
'Ivan Kozlica je ovom knjigom odgovorio na naš današnji ljudski hrvatski zadatak, da se ne zaustavi istraivanje kamo su završile naše rtve nego da povijest naša bude spašena. Svi smo mi, svatko na svom podruju, odgovorni odraditi posao, kako bismo napravili jednu knjigu gdje e biti svi vjerodostojni podaci za sve naše rtve. To je naša ljudska i vjerska dunost', zakljuio je msgr.dr.sc. Mile Bogovi.

Mr. sc. Ivan Kozlica u svom kratkom obraanju zahvalio je svima koji su na bilo koji nain pomogli u realizaciji ovog dijela, za koje je trebalo mnogo truda i odricanja. Posebno se zahvalio svjedocima stradanja koji su prepriali te strašne ratne dogaaje, te ponovio kako ovu knjigu posveuje svima koji su stradali u masovnim pokoljima na podruju Cetinskog kraja i Poljica.

Na ovom predstavljanju bile su i dvije osobe koji su preivjele strašne zloine. Ana Šabi, roena Gili, imala je 13 godina kada se u Krivodolu dogodio pokolj, a ona se od zadobivenih strašnih rana lijeila pune etiri godine. Andrija Pivevi kao devetogodišnji djeak preivio je pokolj u svojim Gatima koji su etnici izvršili 1942 godine.

'Nosio sam mliko u Podgradac kada su me presreli etnici koji su ve poeli paliti selo i ubijati. Jedan od njih me pitao kako da me ubiju, puškom ili noem. Ja sam molio da me poštede jer sam jedini u majke. Meutim, nakon što su pucali, uboli su me devet puta, ali hvala Bogu preivio sam. Najtee mi je bilo to što me mater ranjenog u košari nosila preko mrtvog ae. Zahvaljujem se gospodinu Kozlici što je uspio sve te strahote opisati u ovoj knjizi', kazao je Andrija Pivevi.


 
HRVATSKI RATNI VETERANI HRVATSKI DOMOBRAN U ZADRU PREDSTAVLJA
Nedjelja, 27 Sijeanj 2013
 
PREDSTAVLJANJE NOVE KNJIGE ELIMIRA KUATKA
Petak, 18 Sijeanj 2013
 
MARIJAN GUBINA: 260 DANA
Subota, 12 Sijeanj 2013
http://m.slobodnadalmacija.hr/Novosti/Najnovije/tabid/296/articleType/ArticleView/articleId/195485/Default.aspx

Marijan Gubina kao djeak završio u srpskim logorima: Silili su me da nosim krvava trupla, silovali su mi sestru…

Marijan Gubina iz Vukovara imao je deset godina kada je 1991. zatoen u logoru. Dobio je nebrojeno udaraca, ne zna koliko je puta bio u nesvijesti, a onda su mu dali posao. Tonije, postao je rob iji je zadatak bio ureivanje dvorišta, sakupljanje smea, no vrlo skoro su “smee” postala ljudska tijela.

– Masakrirali bi ih na dvorištu, a onda bi mi kazali da ih odvuem. Kako sam uope kao djeak mogao vui trupla, ruke su mi se utapale u krvi mojih dojuerašnjih susjeda…

Plakao sam, boljelo me tijelo od udaraca, kako da vam objasnim da sam radije tragao za dijelovima tijela jer mi je njih bilo lakše nositi na hrpu – kazivao nam je 31-godišnji Marijan Gubina, koji je u srpskim koncentracijskim logorima kao desetogodišnjak proveo 260 dana. Puno kasnije napisao je knjigu, pisao ju je kao da se njome spašava od ludila, sve što je proivio uobliio je u roman naslovljen “260 dana”.

Nikog ne osuuje

Knjiga je predstavljena na Sveuilištu u Zadru, a autor Marijan Gubina malo je govorio o dogaajima iz logora. Umjesto njegove rijei, itani su ulomci iz knjige, a Marijan je poruio da danas više nikoga ne mrzi, ne osuuje, da ne generalizira. Kazao je da mu je drago što su predstavljanje njegove knjige organizirali upravo maloljetni branitelji iz Zadra jer je veliki broj maloljetnih branitelja s njim prošao pakao srbijanskih logora.

– Sve vas pozivam da, prije nego što nekoga osudite, prije nego nekome uinite loše, proitate moje iskustvo i ne dovedete sebe u napast da inite loše, ni zbog nacionalizma, ni zbog rasizma, vjerskih opredjeljenja, niti ega drugoga. Ja ne osuujem, ne mrzim. Pitaju me u emu je “fora”. Nema “fore”. Ljude dijelim na dobre i zle, i ni na koji drugi nain – rekao je Gubina.

 U knjizi opisuje svaki detalj pakla, sve što je vidio, sva muenja koja je proivio. U logor je sproveden sa svoje tri sestre, tada u dobi od šest, 12 i 20 godina, te s ocem i majkom.

– Uzalud je majka vrištala da uzmu nju, a ne najstariju kerku. Emocionalno, to sam doivio najtee jer su moju sestru silovali toliko puta da nisam shvaao kako je još iva. To su radili ispred svih nas, to su gledali moj otac i moja majka, ja. Samo bi nahrupili i iivljavali se na njoj. Tako je i zatrudnjela. Ona je po tijelu sva izrezana jer su je esto vezivali za vrata i “trenirali” bacanje noeva. To su radili i kada je bila u visokom stupnju trudnoe – kazao je Marijan Gubina.

Njegova sestra ivi u Osijeku. Dijete koje je rodila danas ima 20 godina, i njezin sin je odgojen, kae Gubina, da nikoga ne mrzi.

– Nema Srbi – Hrvati. Ima dobro – zlo. Puno je Srba koji nisu mogli gledati kako nas u logoru mue i potajno su nam pomagali, spašavali nas od smrti. Jednoga su tako ubili, šefa strae, koji je pokušao zaštititi mog oca – kazao je Marijan.

Gubina je 1992. godine razmijenjen i vratio se u Osijek, u ratni Osijek. Nakon 260 dana logora, nije ga doekao spokoj doma. Brinuo je o sestri koja je nakon silovanja rodila, brinuo je o majci jer se otac nakon logora prijavio u Hrvatsku vojsku.

Smrt oca

– Iste te, 1992. godine moj je otac poginuo na bojišnici. Kada sam ga sahranio, mislio sam da ne mogu više. esto sam mislio da ne mogu više. A onda mi se, ‘93. godine, dogodila tragedija, moja osmogodišnja sestra, koju isto tako u logoru, kao šestogodišnjakinju, nisu štedjeli od udaraca, poginula je u prometnoj nesrei. Poginula je pred mojim oima, grlio sam je, elio sam nestati – ispriao nam je Marijan, koji niz godina nije mogao podnijeti teret koji je proivio. Dva puta se pokušao ubiti. Za njega je ivot poeo tek 2002. godine.

– Te sam godine doivio ljubav. Osjetio sam slobodu, osjetio sam da imam mogunost izbora, da slobodno mogu odluiti hou li mrziti ili e me mrnja ubiti. Uio sam razdvajati emocije od razuma. Sabrao sam se – rekao je Gubina, koji danas sa suprugom i kerkom ivi u Osijeku. Na putu je još jedno dijete. Strah je, kae, sahranio, no eli da njegova pria obie svijet i da se uje njegova poruka.

izvor: 
 
PRIGODOM 125 EMISIJA VJERA U SJENI POLITIKE NA RADIO MARIJI
etvrtak, 13 Prosinac 2012

Predstavljanje Vjera u sjeni politike – 5.knjiga na

Preporuujemo ureeni snimak Oskara Šarunia na linku: http://www.youtube.com/watch?v=hAQJcX_Sm8w







Fotografije: Oskar Šaruni

 
PREDSTAVLJANJE KNJIGE "VJERA U SJENI POLITIKE" 5. KNJIGA DAMIRA BOROVAKA
Petak, 30 Studeni 2012
 
POZIV NA PROMOCIJU KNJIGE "MEMOARI" ZDRAVKA TOMCA
Petak, 30 Studeni 2012
 U Dvorani Vijenac
Kaptol 29a, Zagreb


U ponedjeljak 3. prosinca 2012. u 18 sati

Predstavljai:


Prof. dr. sc. Vlado Koši, biskup sisaki
Akademik Davorin Rudolf
Prof. dr. sc. Miroslav Tuman
Prof. dr. sc. Zdravko Tomac, autor

 
PISMO ZVONIMIRA ZORIA: NAKON 16-TOG STUDENOG
Subota, 17 Studeni 2012



Pismo koje je stiglo na adresu predsjednika Hrvatskog rtvoslovnog društva prof. Zvonimiru Šeparoviu
November 16, 2012 10:39 PM

asni i dragi Zmajski brate i prijatelju Zvonimiru, danas sam cijeli dan pratio na HTV-u izricanje presude našim generalima  koju je itao predsjednik albenog vijea gospodin Theodor Meron i kroz suze sam doivljavao Tebe  dragi Zvonimire kada si u subotu 10.11. ove 2012.g u "Mimari" pred prepunom dvoranom naših branitelja meu ostalim iznio VEOMA HRABRO svoje uvjerenje o sudcu Meronu. Danas se je pokazalo, da Si bio u pravu i da je Tvoj sud o asnosti i karakternosti toga gospodina Merona  haškog sudca u albenom vijeu bio briljantno toan. estitam Ti na hrabrosti.

Govoriti pred prepunom dvoranom domoljuba o ovjeku o kojemu ovisi sudbina ne samo naših heroja generala Ante Gotovine i Mladena Markaa nego i sudbina  Lijepe naše  koja da je nastala na zloinu i krvi bio je preveliki rizik, ali Ti si dragi Zvonimire bio vrsto uvjeren u svoje poznavanje pravih ljudi i njihovih vrednota i nisi niti asa bio u dilemi o ishodu konane presude. ESTITAM TI NA HRABROSTI.

VELIKI SI OVJEK I POZNAVATELJ LJUDSKIH VRIJEDNOSTI a i PRAVNIK. Ne smijem ni pomisliti, što bi bilo da je presuda bila drugaija, i kako bi se stvar odvijala na Tvoju štetu. Još jednom ESTITAM HRABRI BRATE.

Ujedno zahvaljujem na Tvojoj  iskrenoj potpori na promociji moje knjige o Bleiburgu.

Srdaan, zmajski pozdrav
Zvonimir Zori, Zmaj od Plitvikih jezera

 
POZIV NA OTVARANJE KNJINICE U MOSTARU
Subota, 17 Studeni 2012
 
«« Poetak « Prethodna 1 2 3 4 5 6 7 8 Sljedea » Kraj »»

Stranice 31 - 45 od 110
 
Top! Top!