|
|
Recenzije i najave knjiga
PREDSTAVLJANJE KNJIGE AKADEMIKA JOSIPA PEÈARIÆA |
Srijeda, 06 Lipanj 2012 |
Hrvatska udruga Benedikt iz Splita je organizator predstavljanja knjige "Rasizam svjetskih moænika" u Splitu.
Predstavljanje knjige održat ce se 12. lipnja 2012., utorak, s poèetkom u 20 sati u dvorani Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu.
Jedan od predstavljaæa bit æe naš veliki kolumnist i publicist Josip Joviæ. |
|
POZIV NA PREDSTAVLJANJE KNJIGE DAMIRA BOROVÈAKA |
Srijeda, 06 Lipanj 2012 |
|
|
PREDSTAVLJANJE ROMANA "JEAN ILI MIRIS SMRTI" |
Utorak, 05 Lipanj 2012 |
|
|
ZADAR: O ZLOÈINU U ZRINU BEZOBZIRNO SE ŠUTI |
Srijeda, 30 Svibanj 2012 |
http://www.udruga-gavran.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=2909:o-zloinu-u-zrinu-bezobrazno-se-uti&catid=80:zanimljivosti
O ZLOÈINU U ZRINU BEZOBRIRNO SE ŠUTI
Utorak, 29. svibanj 2012.
28. svibnja u dvorani Nadbiskupskog sjemeništa Zmajeviæ - Zadar održano je predstavljanje knjige gospodina Damira Borovèaka GVOZDANSKO - hrvatsko velejunaštvo bez svjetskog uzora, u organizaciji hrvatskih branitelja Udruge Središta gardijskog za specijalistièku obuku doèasnika "Damir Tomljanoviæ - Gavran" Zadar.

Izvrsnim prikazom dogaðanja na podruèju Zrina i Gvozdanskog autor je prisutne proveo kroz pet stoljeæa sustavno prešuæivane i uporno zatajivane hrvatske povijesti i kroz stoljetnu borbu hrvatskog naroda za opstojnost na svojim vjekovnim ognjištima.
Iako je zbog niza drugih dogaðanja u Gradu Zadru bilo malo nazoènih, pozornost svih prisutnih bila je sve vrijeme usmjerena na autorovo izlaganje.
S obzirom na iskustva branitelja s institucijama, ono što sve prisutne nije ni zaèudilo, jest èinjenica da dogaðaji vezani uz velejunaštva iz naše prošlosti zapravo imaju više odjeka èak i u dalekom Japanu, a kod nas oèito uz sva ostala dogaðanja imaju domaæu blokadu. Primjerice, Vukovar je zbog srboèetnièke agresije stekao koliko-toliko nekakvu pozornost hrvatske javnosti, no stradanja Zrina i Gvozdanskog odnosno hrvatskog Pounja, u povijesnom kontinuitetu i od istih napadaæa, i nadalje ostaju tabu tema za hrvatskog èovjeka.
Hrvatski branitelji Zadra i autor složni su u tome da Zrin i Gvozdansko ne smiju i ne æe pasti u zaborav. Tako æemo se nakon Dana hrvatskih muèenika na Udbini, koji se ove godine održava 25. kolovoza, naæi zajedno 9. rujna u Zrinu, a potom 13. sijeènja iduæe godine u Gvozdanskom, kako bi odali poèast našim slavnim predcima koji su nesebièno ginuli braneæi Hrvatsku za buduæa pokoljenja.
http://www.udruga-gavran.hr |
|
VARAŽDIN: PREDSTAVLJANJE KNJIGE "GVOZDANSKO" DAMIRA BOROVÈAKA |
Subota, 26 Svibanj 2012 |
HRVATSKO KULTURNO VIJEÆE ZAGREB - CROATIAN CULTURAL COUNCIL ZAGREB Ogranak Varaždin Srijeda, 30. svibnja 2012. godine u 20:00 sati
Dvorana Ordinarijata Varaždinske biskupije, Varaždin, Pavlinska 4
P O Z I V N I C A NA PREDSTAVLJANJE KNJIGE
Uz prigodni glazbeno-scenski program i video projekciju autorskih fotografija.
O autoru i knjizi æe govoriti: Ivan Jaklin, povjerenik HKV-a Varaždin Damir Borovèak, autor
Suorganizatori: Varaždinska biskupija Osnovna škola Novi Marof - Podruèna škola Remetinec
Cijenjeni, èast nam je pozvati Vas na predstavljanje knjige uglednog katolièkog publicista Damira Borovèaka „GVOZDANSKO - Hrvatsko velejunaštvo bez svjetskog uzora″, koje æe se održati u srijedu 30. svibnja 2012. godine u 20:00 sati u Dvorani Ordinarijata Varaždinske biskupije u Varaždinu, Pavlinska 4. U glazbeno-scenskom dijelu programa sudjeluju uèenici i uèenice Osnovne škole Novi Marof - Podruène škole Remetinec s igrokazom „Hrvatski jezik″ prof. Lidije Vukaloviæ. Prije samoga predstavljanja knjige s poèetkom u 18:30 sati u Varaždinskoj Katedrali sudjelovati æemo u molitvi krunice te potom kod Svete mise moliti za Domovinu. Ovo predstavljanje knjige, prvo je u nizu koje pokreæe HRVATSKO KULTURNO VIJEÆE - Ogranak Varaždin - HRVATSKI SJEVER u ovoj 2012. godini pod nazivom: „Hrvatski zaboravi…″ U te naše nesretne hrvatske zaborave uz junake Gvozdanskog, svakako se mora ubrojiti i 30. svibanj, dan koji æe u srcima ljudi koji ovu zemlju istinski vole zauvijek ostati Dan državnosti!
Ivan Jaklin, HKV Varaždin - Hrvatski Sjever |
|
ZADAR: PREDSTAVLJANJE KNJIGE DAMIRA BOROVÈAKA "GVOZDANSKO" |
Utorak, 22 Svibanj 2012 |
|
|
KRITIÈAR BRANIMIR POFUK O ROMANU "ŽIVA GLAVA" JULIENN EDEN BUŠIÆ |
Utorak, 22 Svibanj 2012 |
Knjigu „Živa glava“ možete kupiti u Meduliæevoj ulici 10, Zagreb u antikvarijatu... 
 |
|
NEVENKA NEKIÆ: "JEAN ILI MIRIS SMRTI" |
Utorak, 15 Svibanj 2012 |
Uskoro iz tiska izlazi roman o francuskom dragovoljcu ubijenom na Ovèari "Jean ili miris smrti"
Udruga dr. Ante Starèeviæ - Tovarnik nakladnik je još jednoga djela vezanog uz tematiku Domovinskoga rata. Nakon romana Burik (2009.) hrvatska književnica Nevenka Nekiæ objavljuje novi roman Jean ili miris smrti (2012.) i posveæuje ga francuskom dragovoljcu u Domovinskom ratu koji je izgubio život braneæi Vukovar. Ubijen je na Ovèari, ali mu se za grob ne zna.
Roman se bazira na povijesnim èinjenicama, no on je intimna pripovijest o sudbini jednoga èovjeka u ratnom vrtlogu njemu daleke i nepoznate zemlje.
Autorica ulazi u dubinu ne samo povijesnih zbivanja na istoku Hrvatske, nego dotièe i odnos politièkih elita u Europi i svijetu u tom, po Hrvatsku kobnom vremenu. Taj realistièki dio romana bazira na dokumentima sa suðenja u Beogradu i Vukovaru, o kojima javnost gotovo ništa ne zna, kao i na materijalu iz francuskog lokalnog lista grada Vesoula, odakle potjeèe glavni junak Jean-Michel, filmskim zapisima stranih novinara, kao i majèinim pismima. Time se daje snažno i neporecivo uporište za povijesnu potku koja je ipak samo temelj za poetsku prièu o mladiæu koji se našao pred nesluæenim zlom koje nema potpunoga objašnjenja. Taj sukob završava tragedijom jer, kaže u proslovu autorica:"...Postoji zlo èiji su korijeni u paklu; njime u veæoj ili manjoj mjeri upravlja sam Neèastivi". (Ferdinand Takaè, SJ)

Roman je tako književno oblikovan u nekoliko razlièitih pisama i razina, a jedno je i imaginarni dnevnik Jeana-Michela, kojega je on stvarno vodio tijekom rata, ali je uništen na Ovèari. Tu se, kao i u oblikovanju glavnoga lika, mašta autorice uzdiže èas do onoga "sveznajuæega" pisca, a èas iznosi intimne doživljaje i dramu vlastite obitelji koja je stradala u Vukovaru. Tako roman ima i znaèajke autobiografskoga rukopisa.
Roman obiluje i mnogim metafizièkim punktacijama oblikovanim artistièkim i lirskim cezurama, simboliènim sukobom harmonije i sna nasuprot kaosa i zla, on ima i dimenzije apokrifnoga ikonièkog krika u pustinji svijeta, i ne posve na kraju, on sadrži duboku sakralnu kršæansku misao.
Nakladnik Antun Ivankoviæ, predsjednik Udruge dr. Ante Starèeviæ-Tovarnik, izložio se brojnim naporima kod realizacije romana, dogaðaja vezanih uz dolazak obitelji Jeana-Michela u Vukovar 2011. godine, te vraæanje francuskoga dragovoljca u Registar branitelja, kao i dodjeli priznanja majci Lyliane. Ovo je jedan od rijetkih literarnih tekstova na temu Ovèare, a jedini roman do sada objavljen.
U tri vrlo karakteristiène fotografije samoga Jeana-Michela koje su u knjizi, sažima se sva mladenaèka ljepota i hrabrost, kao i slutnja skore smrti. Stoga autorica posveæuje roman njegovoj duši, duši Jeana-Michela Nicoliera.
Za Udrugu dr. Ante Starèeviæ – Tovarnik Antun Ivankoviæ, predsjednik Nevenka Nekiæ, književnica |
|
MIMARA - PREDSTAVLJENA KNJIGA JULIENNE EDEN BUŠIÆ |
Èetvrtak, 10 Svibanj 2012 |
U Mimari 09.05.2012. predstavljena je nova knjiga Julienne Eden Bušiæ “Živa glava”.
Predstavljanje je okupilo niz uglednih osoba iz javnog i društvenog života. Zanimljiva je bila pojava veæeg broja medijskih izvjestitelja, no posebno je upala u oèi dupla kamera HTV-a. Tema knjige je veæ aktualna romansirana teška ratna i poratna drama silovanih žena u ratu koji su vodili srbi protiv Hrvatske, u kojem se nisu birala sredstva kako bi genocid bio èim uèinkovitiji.
Do danas ti su zloèini nad hrvatskim ženama ostali neprocesuirani, odnosno te se žene i danas suoèavaju sa svojim zloèincima koji slobodno šeæu ili još groznije – rugaju se žrtvama ili su po nacionalnom kljuèu u odorama hrvatske policije.
Kakva je zainteresiranost i dojam bio u publici na predstavljanju najbolje govore same fotografije.
Tekst i fotografije: Damir Borovèak




 |
|
UZ NOVU KNJIGU "ŽIVA GLAVA" |
Èetvrtak, 10 Svibanj 2012 |
http://blog.vecernji.hr/suncica/2012/05/08/uz-novu-knjigu-ziva-glava-julienne-eden-busic/ Uz novu knjigu “Živa glava” Julienne Eden Bušiæ Published 08.05.2012
„Živa glava“ Julienne Eden Bušiæ romansirana je biografija stvarne Vukovarke koja je prošla straviènu borbu za vlastiti život.
ODABRATI ŽIVOT (predgovor)
U želji za što snažnijom provokacijom vlastite civilizacije amerièka feministica Camille Paglia izjavljuje kako je cjelokupna zapadna kultura zasnovana na principu moæi: „Seks je moæ. Identitet je moæ. U zapadnjaèkoj kulturi ne postoje neizrabljivaèki odnosi“. Da je svijest o moæi doista oblikovala zapadnu civilizaciju svjedoèe nebrojeni ratovi, razaranja, zaposjedanja zemlje i dobara, robovlasnièki i feudalni odnosi, raznorazne naprave za muèenje i ubijanje, pa i u tek suvremenom društvu osviješteno obiteljsko nasilje. Neobjašnjivo je prokletstvo èovjeka u želji da bude nadmoæan nad svijetom i prirodom, da bude veæi od Boga i gospodari živim biæima, da gospodari drugim èovjekom ne poznajuæi i ne prepoznavajuæi u njemu sliku Božju, elemente božanske ideje. Proporcionalno iskazivanju moæi èovjek gubi svoj humani identitet i ustupa ga silama tame i zla. Ne svjedoèimo li tome svakodnevno? Koliko smo se puta pitali – pa zar je moguæe da èovjek uèini takvo zvjerstvo, kako ga nije strah Boga, gdje mu je savjest?
U svojoj najnovijoj knjizi vrlo simbolièno naslovljenoj „Živa glava“ Julienne Eden Bušiæ propituje upravo pitanja moæi, sile i silovanja, istine i laži, paralelnu prisutnost više stvarnosti – ratne, poratne, mirnodobske, ali prije svega moralne uronulosti vlastite civilizacije. „Živa glava“ romansirana je biografija stvarne Vukovarke koja je prošla straviènu borbu za vlastiti život. U srcu uljuðene Europe, na obali Dunava, u Vukovaru su tijekom jugo-èetnièke okupacije postojale seksulane robinje, „žene za podizanje morala“ neprijateljskim vojnicima, naglo preobraženim susjedima, kolegama iz istih tvornica i poduzeæa. Danas te iste žene žive pokraj nas pod geslom – „kao da ih nema“. Dvadeset godina o svojim su muèenjima šutjele, a institucije, udruge urešene naslovima o borbi za ljudska prava njihovu su šutnju doista držale poslovièno zlatnom.
One nisu izgubile ni nogu ni ruku da bi je makar pokušale zamijeniti protezom, njima je sustavno uništavano tijelo, duša i srce. U Domovinskom ratu, tijekom okupacije Vukovara i drugih hrvatskih mjesta, silovanje je bilo jedno od vojno-strateških metoda etnièkoga èišæenja. Poznato je i dokumentirano da su srpski vojnici i èetnici tu brutalnu metodu provodili i u susjednoj Bosni i Hercegovini, gdje su autobusi i autobusi silovanih žena razvezeni po bijelom svijetu, na oèigled svih meðunarodnih humanitarnih udruga i institucija. Za hrvatski se sluèaj rijetko želi i èuti. O serijskim silovanjima tijekom srbo-èetnièke okupacije hrvatske zemlje i u nas se programirano njeguje kult šutnje. Žrtvama je i onako dovoljno teško, pa o tome govore same riskirajuæi obitelj kao i svaku vrstu novog poniženja. Zar bi se tim delikatnim pitanjima trebali baviti europsko-uljuðeni Hrvati? Za Vukovar je rezerviran mjesec studeni, tada ima sasvim dovoljno medijske pozornosti – i dalje doista nije potrebno „talasati“. Rat je i onako davno završio. No, tko nam to daje za pravo da šutimo?! Tko nam daje pravo da zaboravimo na èovjeka do sebe i njegovu bol, na patnju obespravljenih, duhovno i fizièki unakaženih žena koje svoju bol žive iz dana u dan zajedno sa svojim obiteljima, jer dok nije osviješten – zloèin traje i dalje?!
Julienne Eden Bušiæ stoga pokreæe iznimno hrabar i smion potez. Piše o stvarnoj S. Piše o dvadesetdvogodišnjoj majci koja je ostala u Vukovaru tijekom opsade zajedno sa svojom obitelji. O ženi koja je svoga trogodišnjeg sina ostavila na skrb majci i prihvatila se posla u medicinskom sanitetu. Nakon èetnièkog zauzimanja teritorija zarobljuju je, muèe i ispituju, drže po vlažnim i smrdljivim podrumima, svojim prljavo improviziranim tamnicama. Prvi je siluje poznanik vlastitog oca. Mogla mu je biti kæi. No, on je sada imao moæ i želio ju je pokazati. Silovanje kao i svaka druga vrsta bestijalnog muèenja i iživljavanja, psihièkog i fizièkog, nad slabijim ljudskim biæem simbolièko je pitanja identiteta. Onaj koji je podèinjen više ga ne smije imati. Posebice je tu vrlo složeno pitanje zauzimanja žene kao vlasništva, kao vlastitog predmeta. Nije li žena oduvijek, od mitološke razine koja je ostala saèuvana do danas u pjesnièkom jeziku, bila simbol zemlje i obnove, nisu li oduvijek domovina i majka na simbolièkoj razini izjednaèene. Žene kao nositeljice identiteta odreðene nacije, u ovom sluèaju Hrvatice, bile su prostor nad kojim se pokazivala sva moæ tamnih sila, sva zvjerska želja za posjedovanjem. Uništiti ženu, njezin identitet, ubiti u njoj majèinstvo, teži je zloèin nego je lišti života, to je veæi udarac njezinoj obitelji, bližnjima, u krajnjem smislu njezinoj domovini. Silovanja su stoga provoðena sustavno, serijski. Ako se problem barem ne pokuša svesti na dublju psihološku razinu, kako objasniti èinjenicu da se sakupljaju skupine dotadašnjih sugraðana kako bi silovali zarobljene Hrvatice, kako to drukèije objasniti nego bestijalnom voljom za dokazivanjem moæi i plodom neutažive mržnje prema slabijima, drukèijima, onima koji su lišeni svoga identiteta, i postali vlasništvo okupatora. Nakon izvjesnog vremena zarobljeništva Bušiæina junakinja postaje seksualna robinja. Njezin „vlasnik“ dotadašnji je sugraðanin. No, da patologija zloèina ne bi ostala na plošnoj razini – S. meðu ponuðenim èetnièkim kandidatima pod prijetnjom smræu bira „vlasnika“. Njezin odabir sada postaje žarišna toèka pitanja – je li odabirom „vlasnika“ izabrala život ili doživotno lagano umiranje? Kolika je dimenzija njezine vlastite krivnje? Julie Bušiæ u tom smislu postavlja doista kompleksno pitanje – što doista znaèi saèuvati živu glavu? Autorica stoga u romanu njeguje više slojeva u kojima otvara bolne civilizacijska rane. Naime, radnja romana poèinje u suvremenom Vukovaru. S. se s obitelji vratila i otpoèela novi život. Žena je potpuno posveæena obitelji i svojoj djeci. Ipak, vrativši se u Vukovar doèekuju je dvije vrste iznenaðenja – susreæe svoje silovatelje i muèitelje kako poput slobodnih graðana šetaju gradom, svoga ratnog „vlasnika“ u uniformi hrvatske policije. S druge strane, Hrvati, poznanici i susjedi svojim je podsmjesima i uvredama optužuju kako je bila „njihova“, kako se „prodala“, upuæujuæi joj bolno prezrive poglede i najružnije uvrede za ijednu ženu. Oèito je pred S. bio još jedan odabir – ovaj put možda i teži. Izabrati život ili samo živu glavu? U mirnodopskoj zbilji otvara se treæi sloj prièe. S. odluèuje tužiti svoje silovatelje. Prvi je pobjegao s oproštenim sudskim troškovima, a drugi, „vlasnik“, proglašen je nevin po svim toèkama optužnice. Silovanje se nije moglo dokazati, ono je za sud neopipljivo i nevidljivo. Pa zar S. još uvijek nije živa i u jednom ljudskom komadu?! Za zakon je sasvim dovoljno da muškarac, nositelj moæi, zanijeèe svoj tobožnji grijeh. Ostalo je sve neupitno. Dakle, koliko smo u vlastitoj civilizaciji, utemeljenoj na kršæanskim vrijednostima ljubavi i milosrða, odmakli od kazne kamenovanjem? Zauzeli smo tek dublje prostore patologije zla. Pod teretom dvostruke viktimizacije svoje junakinje Bušiæeva otvara dubinska egzistencijalna pitanja – je li S. doista trebala odabrati život, je li opravdano da majka želi pod svaku cijenu živjeti za vlastito dijete? Ne bi li bilo bolje i èasnije da je odabrala smrt?! I konaèno, temelj cijele prièe i jest – odabir ŽIVOTA. U svojoj romansiranoj biografiji Julienne Eden Bušiæ uvodi nenametljiv suvremeni lik bebe, djevojèice koju je S. zajedno sa svojim suprugom željela imati kao najsnažniju potvrdu života nastalog božanskom voljom. Kao dokaz da su cikliène obnove života moguæe samo u ljubavi i proèišæenju. Dakle, u potpunom kontrastu s cijelom radnjom romana, a ona je smještena u samo jedan dan, u samo dvadeset i èetiri sata uobièajenog obiteljskog života, dok S. prebire po vlastitoj dokumentaciji povijesti muèenja, beba je upozorava na vlastitu pravu sadašnjost. Bolna prošlost postoji ali važnija od nje je spoznaja da beba spava, da se izmigoljila ispod stola, da prštavilo njezine nevine i èiste energije zauzima nove prostore života. Kao simbolièki lajtmotiv cijele prièe upravo je neutaživa bebina želja za dojenjem, za mamom, za životom. Ona je iskon, i konaènost u jednome. Ona je slika stvarnog Božjeg prisustva i blagoslova. U tom smislu Bušiæeva ne odustaje od vlastite temeljne ideje ljubavi i svjetla. Nimalo nije lako pisati o tako dubokoj patnji silovanih žena, pokušati uæi u život i svijest svoje junakinje i sve to s njome proživjeti, ali ona je uspjela, i stvorila je iznimno djelo u korpusu hrvatske književnosti o Domovinskom ratu. Jedna od bitnih znaèajki romana jest da prièa zapravo ne završava – ona je u posljednjem poglavlju tek na poèetku – pred drugim pokušajem suðenja poèiniteljima. Ona traje i dalje. Stoga je proces èitanja istodobno muèan i ohrabrujuæ, oslobaðajuæ u želji proèišæenja. Zlo može biti oèišæeno tek kada bude osviješteno i spoznato. Možemo li svojom tragiènom europskom, hrvatskom prièom osvijestiti najprije sebe, a zatim otvoriti srce prema patnjama „žena za podizanje morala“ na svim ratištima svijeta, na svim podruèjima pod upravom „moæi“. Koliko nas stoji vapaj vlastite savjesti i morala? Koliko nam je svima potrebno proèitati ovu potresnu prièu o muèenièkim danima Vukovara, o hrabrosti žena koje su odabrale život i majèinstvo, a cijenu za svoju živu glavu plaæaju još i danas? Koliko smo i sami dio prièe o moæi i njihovim žrtvama?
Sanja Kneževiæ |
|
SLAVONSKI BROD - PREDSTAVLJANJE KNJIGE DAMIRA BOROVÈAKA |
Èetvrtak, 10 Svibanj 2012 |
Predstavljanje knjige - SLAVONSKI BROD Damir Borovèak: GVOZDANSKO Hrvatsko velejunaštvo bez svjetskog uzora
Utorak, 15. svibnja 2012. g. Gradska knjižnica, Trg Stjepana Miletiæa 12, u 13:00 sati
http://www.slavonski-brod.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=3177&Itemid=2230 |
|
| | «« Poèetak « Prethodna 1 2 3 4 5 6 7 8 Sljedeæa » Kraj »»
| Stranice 61 - 75 od 110 |
|
|
|
|
|