www.garaza.biz
Viktimologija Advertisement
Naslovnica > Recenzije i najave knjiga
Nedjelja, 21 Srpanj 2019
 
 
Recenzije i najave knjiga
PREDSTAVLJANJE KNJIGE AKADEMIKA JOSIPA PEARIA
Srijeda, 06 Lipanj 2012
Hrvatska udruga Benedikt iz Splita je organizator predstavljanja knjige
"Rasizam svjetskih monika" u Splitu.

Predstavljanje knjige  odrat ce se 12. lipnja 2012., utorak,
s poetkom u 20 sati u dvorani Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu
.

Jedan od predstavljaa bit e naš veliki kolumnist i publicist Josip Jovi.
 
POZIV NA PREDSTAVLJANJE KNJIGE DAMIRA BOROVAKA
Srijeda, 06 Lipanj 2012
 
PREDSTAVLJANJE ROMANA "JEAN ILI MIRIS SMRTI"
Utorak, 05 Lipanj 2012
 
ZADAR: O ZLOINU U ZRINU BEZOBZIRNO SE UTI
Srijeda, 30 Svibanj 2012
http://www.udruga-gavran.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=2909:o-zloinu-u-zrinu-bezobrazno-se-uti&catid=80:zanimljivosti

O ZLOINU U ZRINU BEZOBRIRNO SE ŠUTI

Utorak, 29. svibanj 2012.

28. svibnja u dvorani Nadbiskupskog sjemeništa Zmajevi - Zadar odrano je predstavljanje knjige gospodina Damira Borovaka GVOZDANSKO - hrvatsko velejunaštvo bez svjetskog uzora, u organizaciji hrvatskih branitelja Udruge Središta gardijskog za specijalistiku obuku doasnika "Damir Tomljanovi - Gavran" Zadar.


Izvrsnim prikazom dogaanja na podruju Zrina i Gvozdanskog autor je prisutne proveo kroz pet stoljea sustavno prešuivane i uporno zatajivane hrvatske povijesti i kroz stoljetnu borbu hrvatskog naroda za opstojnost na svojim vjekovnim ognjištima.

Iako je zbog niza drugih dogaanja u Gradu Zadru bilo malo nazonih, pozornost svih prisutnih bila je sve vrijeme usmjerena na autorovo izlaganje.

S obzirom na iskustva branitelja s institucijama, ono što sve prisutne nije ni zaudilo, jest injenica da dogaaji vezani uz velejunaštva iz naše prošlosti zapravo imaju više odjeka ak i u dalekom Japanu, a kod nas oito uz sva ostala dogaanja imaju domau blokadu. Primjerice, Vukovar je zbog srboetnike agresije stekao koliko-toliko nekakvu pozornost hrvatske javnosti, no stradanja Zrina i Gvozdanskog odnosno hrvatskog Pounja, u povijesnom kontinuitetu i od istih napadaa, i nadalje ostaju tabu tema za hrvatskog ovjeka.

Hrvatski branitelji Zadra i autor sloni su u tome da Zrin i Gvozdansko ne smiju i ne e pasti u zaborav. Tako emo se nakon Dana hrvatskih muenika na Udbini, koji se ove godine odrava 25. kolovoza, nai zajedno 9. rujna u Zrinu, a potom 13. sijenja idue godine u Gvozdanskom, kako bi odali poast našim slavnim predcima koji su nesebino ginuli branei Hrvatsku za budua pokoljenja.

http://www.udruga-gavran.hr
 
VARADIN: PREDSTAVLJANJE KNJIGE "GVOZDANSKO" DAMIRA BOROVAKA
Subota, 26 Svibanj 2012

HRVATSKO KULTURNO VIJEE ZAGREB - CROATIAN CULTURAL COUNCIL ZAGREB
Ogranak Varadin
Srijeda, 30. svibnja 2012. godine u 20:00 sati

Dvorana Ordinarijata Varadinske biskupije, Varadin, Pavlinska 4

P O Z I V N I C A NA PREDSTAVLJANJE KNJIGE

Uz prigodni glazbeno-scenski program i video projekciju autorskih fotografija.

O autoru i knjizi e govoriti:
Ivan Jaklin, povjerenik HKV-a  Varadin
Damir Borovak, autor

Suorganizatori:
Varadinska biskupija
Osnovna škola Novi Marof - Podruna škola Remetinec

Cijenjeni,
ast nam je pozvati Vas na predstavljanje knjige uglednog katolikog publicista Damira Borovaka „GVOZDANSKO - Hrvatsko velejunaštvo bez svjetskog uzora″, koje e se odrati u srijedu 30. svibnja 2012. godine u 20:00 sati u Dvorani Ordinarijata Varadinske biskupije u Varadinu, Pavlinska 4.
U glazbeno-scenskom dijelu programa sudjeluju uenici i uenice Osnovne škole Novi Marof - Podrune škole Remetinec s igrokazom „Hrvatski jezik″ prof. Lidije Vukalovi.
Prije samoga predstavljanja knjige s poetkom u 18:30 sati u Varadinskoj Katedrali sudjelovati emo u molitvi krunice te potom kod Svete mise moliti za Domovinu.
Ovo predstavljanje knjige, prvo je u nizu koje pokree HRVATSKO KULTURNO VIJEE - Ogranak Varadin - HRVATSKI SJEVER u ovoj 2012. godini pod nazivom: „Hrvatski zaboravi…″
U te naše nesretne hrvatske zaborave uz junake Gvozdanskog, svakako se mora ubrojiti i 30. svibanj, dan koji e u srcima ljudi koji ovu zemlju istinski vole zauvijek ostati Dan dravnosti!

Ivan Jaklin, HKV Varadin - Hrvatski Sjever
 
ZADAR: PREDSTAVLJANJE KNJIGE DAMIRA BOROVAKA "GVOZDANSKO"
Utorak, 22 Svibanj 2012
 
KRITIAR BRANIMIR POFUK O ROMANU "IVA GLAVA" JULIENN EDEN BUI
Utorak, 22 Svibanj 2012
Knjigu  „iva glava“ moete kupiti u Medulievoj ulici 10, Zagreb u antikvarijatu...



 
NEVENKA NEKI: "JEAN ILI MIRIS SMRTI"
Utorak, 15 Svibanj 2012

Uskoro iz tiska izlazi roman o francuskom dragovoljcu ubijenom na Ovari "Jean ili miris smrti"

Udruga dr. Ante Starevi - Tovarnik nakladnik je još jednoga djela vezanog uz tematiku Domovinskoga rata. Nakon romana Burik (2009.) hrvatska knjievnica Nevenka Neki objavljuje novi roman Jean ili miris smrti (2012.) i posveuje ga francuskom dragovoljcu u Domovinskom ratu koji je izgubio ivot branei Vukovar. Ubijen je na Ovari, ali mu se za grob ne zna.

Roman se bazira na povijesnim injenicama, no on je intimna pripovijest o sudbini jednoga ovjeka u ratnom vrtlogu njemu daleke i nepoznate zemlje.

Autorica ulazi u dubinu ne samo povijesnih zbivanja na istoku Hrvatske, nego dotie i odnos politikih elita u Europi i svijetu u tom, po Hrvatsku kobnom vremenu. Taj realistiki dio
romana bazira na dokumentima sa suenja u Beogradu i Vukovaru, o kojima javnost gotovo ništa ne zna, kao i na materijalu iz francuskog lokalnog lista grada Vesoula, odakle potjee glavni junak Jean-Michel, filmskim zapisima stranih novinara, kao i majinim pismima. Time se daje snano i neporecivo uporište za povijesnu potku koja je ipak samo temelj za poetsku priu o mladiu koji se našao pred nesluenim zlom koje nema potpunoga objašnjenja. Taj sukob završava tragedijom jer, kae u proslovu autorica:"...Postoji zlo iji su korijeni u paklu; njime u veoj ili manjoj mjeri upravlja sam Neastivi". (Ferdinand Taka, SJ)



Roman je tako knjievno oblikovan u nekoliko razliitih pisama i razina, a jedno je i imaginarni dnevnik Jeana-Michela, kojega je on stvarno vodio tijekom rata, ali je uništen na Ovari. Tu se, kao i u oblikovanju glavnoga lika, mašta autorice uzdie as do onoga "sveznajuega" pisca, a as iznosi intimne doivljaje i dramu vlastite obitelji koja je stradala u Vukovaru. Tako roman ima i znaajke autobiografskoga rukopisa.

Roman obiluje i mnogim metafizikim punktacijama oblikovanim artistikim i lirskim cezurama, simbolinim sukobom harmonije i sna nasuprot kaosa i zla, on ima i dimenzije apokrifnoga ikonikog krika u pustinji svijeta, i ne posve na kraju, on sadri duboku sakralnu kršansku misao.

Nakladnik Antun Ivankovi, predsjednik Udruge dr. Ante Starevi-Tovarnik, izloio se brojnim naporima kod realizacije romana, dogaaja vezanih uz dolazak obitelji Jeana-Michela u Vukovar 2011. godine, te vraanje francuskoga dragovoljca u Registar branitelja, kao i dodjeli priznanja majci Lyliane. Ovo je jedan od rijetkih literarnih tekstova na temu Ovare, a jedini roman do sada objavljen.

U tri vrlo karakteristine fotografije samoga Jeana-Michela koje su u knjizi, saima se sva mladenaka ljepota i hrabrost, kao i slutnja skore smrti. Stoga autorica posveuje roman njegovoj duši, duši Jeana-Michela Nicoliera.

Za Udrugu dr. Ante Starevi – Tovarnik
Antun Ivankovi, predsjednik
Nevenka Neki, knjievnica

 
MIMARA - PREDSTAVLJENA KNJIGA JULIENNE EDEN BUI
etvrtak, 10 Svibanj 2012
U Mimari 09.05.2012. predstavljena je nova knjiga Julienne Eden Buši “iva glava”.

Predstavljanje je okupilo niz uglednih osoba iz javnog i društvenog ivota. Zanimljiva je bila pojava veeg broja medijskih izvjestitelja, no posebno je upala u oi dupla kamera HTV-a. Tema knjige je ve aktualna romansirana teška ratna i poratna drama silovanih ena u ratu koji su vodili srbi protiv Hrvatske, u kojem se nisu birala sredstva kako bi genocid bio im uinkovitiji.

Do danas ti su zloini nad hrvatskim enama ostali neprocesuirani, odnosno te se ene i danas suoavaju sa svojim zloincima koji slobodno šeu ili još groznije – rugaju se rtvama ili su po nacionalnom kljuu u odorama hrvatske policije.

Kakva je zainteresiranost i dojam bio u publici na predstavljanju najbolje govore same fotografije.

Tekst i fotografije: Damir Borovak










 
UZ NOVU KNJIGU "IVA GLAVA"
etvrtak, 10 Svibanj 2012
http://blog.vecernji.hr/suncica/2012/05/08/uz-novu-knjigu-ziva-glava-julienne-eden-busic/


Uz novu knjigu “iva glava” Julienne Eden Buši
Published „iva glava“ Julienne Eden Buši romansirana je biografija stvarne Vukovarke koja je prošla stravinu borbu za vlastiti ivot. 

ODABRATI IVOT
(predgovor)

U elji za što snanijom provokacijom vlastite civilizacije amerika feministica Camille Paglia izjavljuje kako je cjelokupna zapadna kultura zasnovana na principu moi: „Seks je mo. Identitet je mo. U zapadnjakoj kulturi ne postoje neizrabljivaki odnosi“. Da je svijest o moi doista oblikovala zapadnu civilizaciju svjedoe nebrojeni ratovi, razaranja, zaposjedanja zemlje i dobara, robovlasniki i feudalni odnosi, raznorazne naprave za muenje i ubijanje, pa i u tek suvremenom društvu osviješteno obiteljsko nasilje. Neobjašnjivo je prokletstvo ovjeka u elji da bude nadmoan nad svijetom i prirodom, da bude vei od Boga i gospodari ivim biima, da gospodari drugim ovjekom ne poznajui i ne prepoznavajui u njemu sliku Boju, elemente boanske ideje. Proporcionalno iskazivanju moi ovjek gubi svoj humani identitet i ustupa ga silama tame i zla. Ne svjedoimo li tome svakodnevno? Koliko smo se puta pitali – pa zar je mogue da ovjek uini takvo zvjerstvo, kako ga nije strah Boga, gdje mu je savjest?

U svojoj najnovijoj knjizi vrlo simbolino naslovljenoj „iva glava“ Julienne Eden Buši propituje upravo pitanja moi, sile i silovanja, istine i lai, paralelnu prisutnost više stvarnosti – ratne, poratne, mirnodobske, ali prije svega moralne uronulosti vlastite civilizacije. „iva glava“ romansirana je biografija stvarne Vukovarke koja je prošla stravinu borbu za vlastiti ivot. U srcu uljuene Europe, na obali Dunava, u Vukovaru su tijekom jugo-etnike okupacije postojale seksulane robinje, „ene za podizanje morala“ neprijateljskim vojnicima, naglo preobraenim susjedima, kolegama iz istih tvornica i poduzea. Danas te iste ene ive pokraj nas pod geslom – „kao da ih nema“. Dvadeset godina o svojim su muenjima šutjele, a institucije, udruge urešene naslovima o borbi za ljudska prava njihovu su šutnju doista drale poslovino zlatnom.

One nisu izgubile ni nogu ni ruku da bi je makar pokušale zamijeniti protezom, njima je sustavno uništavano tijelo, duša i srce. U Domovinskom ratu, tijekom okupacije Vukovara i drugih hrvatskih mjesta, silovanje je bilo jedno od vojno-strateških metoda etnikoga išenja. Poznato je i dokumentirano da su srpski vojnici i etnici tu brutalnu metodu provodili i u susjednoj Bosni i Hercegovini, gdje su autobusi i autobusi silovanih ena razvezeni po bijelom svijetu, na oigled svih meunarodnih humanitarnih udruga i institucija. Za hrvatski se sluaj rijetko eli i uti. O serijskim silovanjima tijekom srbo-etnike okupacije hrvatske zemlje i u nas se programirano njeguje kult šutnje. rtvama je i onako dovoljno teško, pa o tome govore same riskirajui obitelj kao i svaku vrstu novog ponienja. Zar bi se tim delikatnim pitanjima trebali baviti europsko-uljueni Hrvati? Za Vukovar je rezerviran mjesec studeni, tada ima sasvim dovoljno medijske pozornosti – i dalje doista nije potrebno „talasati“. Rat je i onako davno završio. No, tko nam to daje za pravo da šutimo?! Tko nam daje pravo da zaboravimo na ovjeka do sebe i njegovu bol, na patnju obespravljenih, duhovno i fiziki unakaenih ena koje svoju bol ive iz dana u dan zajedno sa svojim obiteljima, jer dok nije osviješten – zloin traje i dalje?!

Julienne Eden Buši stoga pokree iznimno hrabar i smion potez. Piše o stvarnoj S. Piše o dvadesetdvogodišnjoj majci koja je ostala u Vukovaru tijekom opsade zajedno sa svojom obitelji. O eni koja je svoga trogodišnjeg sina ostavila na skrb majci i prihvatila se posla u medicinskom sanitetu. Nakon etnikog zauzimanja teritorija zarobljuju je, mue i ispituju, dre po vlanim i smrdljivim podrumima, svojim prljavo improviziranim tamnicama. Prvi je siluje poznanik vlastitog oca. Mogla mu je biti ki. No, on je sada imao mo i elio ju je pokazati.
Silovanje kao i svaka druga vrsta bestijalnog muenja i iivljavanja, psihikog i fizikog, nad slabijim ljudskim biem simboliko je pitanja identiteta. Onaj koji je podinjen više ga ne smije imati. Posebice je tu vrlo sloeno pitanje zauzimanja ene kao vlasništva, kao vlastitog predmeta. Nije li ena oduvijek, od mitološke razine koja je ostala sauvana do danas u pjesnikom jeziku, bila simbol zemlje i obnove, nisu li oduvijek domovina i majka na simbolikoj razini izjednaene. ene kao nositeljice identiteta odreene nacije, u ovom sluaju Hrvatice, bile su prostor nad kojim se pokazivala sva mo tamnih sila, sva zvjerska elja za posjedovanjem. Uništiti enu, njezin identitet, ubiti u njoj majinstvo, tei je zloin nego je lišti ivota, to je vei udarac njezinoj obitelji, blinjima, u krajnjem smislu njezinoj domovini. Silovanja su stoga provoena sustavno, serijski. Ako se problem barem ne pokuša svesti na dublju psihološku razinu, kako objasniti injenicu da se sakupljaju skupine dotadašnjih sugraana kako bi silovali zarobljene Hrvatice, kako to drukije objasniti nego bestijalnom voljom za dokazivanjem moi i plodom neutaive mrnje prema slabijima, drukijima, onima koji su lišeni svoga identiteta, i postali vlasništvo okupatora.
Nakon izvjesnog vremena zarobljeništva Bušiina junakinja postaje seksualna robinja. Njezin „vlasnik“ dotadašnji je sugraanin. No, da patologija zloina ne bi ostala na plošnoj razini – S. meu ponuenim etnikim kandidatima pod prijetnjom smru bira „vlasnika“. Njezin odabir sada postaje arišna toka pitanja – je li odabirom „vlasnika“ izabrala ivot ili doivotno lagano umiranje? Kolika je dimenzija njezine vlastite krivnje? Julie Buši u tom smislu postavlja doista kompleksno pitanje – što doista znai sauvati ivu glavu?
Autorica stoga u romanu njeguje više slojeva u kojima otvara bolne civilizacijska rane. Naime, radnja romana poinje u suvremenom Vukovaru. S. se s obitelji vratila i otpoela novi ivot. ena je potpuno posveena obitelji i svojoj djeci. Ipak, vrativši se u Vukovar doekuju je dvije vrste iznenaenja – susree svoje silovatelje i muitelje kako poput slobodnih graana šetaju gradom, svoga ratnog „vlasnika“ u uniformi hrvatske policije. S druge strane, Hrvati, poznanici i susjedi svojim je podsmjesima i uvredama optuuju kako je bila „njihova“, kako se „prodala“, upuujui joj bolno prezrive poglede i najrunije uvrede za ijednu enu. Oito je pred S. bio još jedan odabir – ovaj put moda i tei. Izabrati ivot ili samo ivu glavu?
U mirnodopskoj zbilji otvara se trei sloj prie. S. odluuje tuiti svoje silovatelje. Prvi je pobjegao s oproštenim sudskim troškovima, a drugi, „vlasnik“, proglašen je nevin po svim tokama optunice. Silovanje se nije moglo dokazati, ono je za sud neopipljivo i nevidljivo. Pa zar S. još uvijek nije iva i u jednom ljudskom komadu?! Za zakon je sasvim dovoljno da muškarac, nositelj moi, zanijee svoj tobonji grijeh. Ostalo je sve neupitno. Dakle, koliko smo u vlastitoj civilizaciji, utemeljenoj na kršanskim vrijednostima ljubavi i milosra, odmakli od kazne kamenovanjem? Zauzeli smo tek dublje prostore patologije zla. Pod teretom dvostruke viktimizacije svoje junakinje Bušieva otvara dubinska egzistencijalna pitanja – je li S. doista trebala odabrati ivot, je li opravdano da majka eli pod svaku cijenu ivjeti za vlastito dijete? Ne bi li bilo bolje i asnije da je odabrala smrt?!
I konano, temelj cijele prie i jest – odabir IVOTA. U svojoj romansiranoj biografiji Julienne Eden Buši uvodi nenametljiv suvremeni lik bebe, djevojice koju je S. zajedno sa svojim suprugom eljela imati kao najsnaniju potvrdu ivota nastalog boanskom voljom. Kao dokaz da su cikline obnove ivota mogue samo u ljubavi i proišenju. Dakle, u potpunom kontrastu s cijelom radnjom romana, a ona je smještena u samo jedan dan, u samo dvadeset i etiri sata uobiajenog obiteljskog ivota, dok S. prebire po vlastitoj dokumentaciji povijesti muenja, beba je upozorava na vlastitu pravu sadašnjost. Bolna prošlost postoji ali vanija od nje je spoznaja da beba spava, da se izmigoljila ispod stola, da prštavilo njezine nevine i iste energije zauzima nove prostore ivota. Kao simboliki lajtmotiv cijele prie upravo je neutaiva bebina elja za dojenjem, za mamom, za ivotom. Ona je iskon, i konanost u jednome. Ona je slika stvarnog Bojeg prisustva i blagoslova.
U tom smislu Bušieva ne odustaje od vlastite temeljne ideje ljubavi i svjetla. Nimalo nije lako pisati o tako dubokoj patnji silovanih ena, pokušati ui u ivot i svijest svoje junakinje i sve to s njome proivjeti, ali ona je uspjela, i stvorila je iznimno djelo u korpusu hrvatske knjievnosti o Domovinskom ratu. Jedna od bitnih znaajki romana jest da pria zapravo ne završava – ona je u posljednjem poglavlju tek na poetku – pred drugim pokušajem suenja poiniteljima. Ona traje i dalje. Stoga je proces itanja istodobno muan i ohrabruju, oslobaaju u elji proišenja. Zlo moe biti oišeno tek kada bude osviješteno i spoznato. Moemo li svojom traginom europskom, hrvatskom priom osvijestiti najprije sebe, a zatim otvoriti srce prema patnjama „ena za podizanje morala“ na svim ratištima svijeta, na svim podrujima pod upravom „moi“. Koliko nas stoji vapaj vlastite savjesti i morala? Koliko nam je svima potrebno proitati ovu potresnu priu o muenikim danima Vukovara, o hrabrosti ena koje su odabrale ivot i majinstvo, a cijenu za svoju ivu glavu plaaju još i danas? Koliko smo i sami dio prie o moi i njihovim rtvama?

Sanja Kneevi

 
SLAVONSKI BROD - PREDSTAVLJANJE KNJIGE DAMIRA BOROVAKA
etvrtak, 10 Svibanj 2012
  Predstavljanje knjige - SLAVONSKI BROD
 Damir Borovak: GVOZDANSKO
 Hrvatsko velejunaštvo bez svjetskog uzora 

 Utorak, 15. svibnja
2012. g.
 Gradska knjinica, Trg Stjepana Miletia 12, u 13:00 sati

 http://www.slavonski-brod.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=3177&Itemid=2230
 
«« Poetak « Prethodna 1 2 3 4 5 6 7 8 Sljedea » Kraj »»

Stranice 61 - 75 od 110
 
Top! Top!