www.garaza.biz
Viktimologija Advertisement
Naslovnica > Recenzije i najave knjiga
Subota, 21 Rujan 2019
 
 
Recenzije i najave knjiga
BOROVAKOVA KNJIGA "GVOZDANSKO - HRVATSKO VELEJUNATVO BEZ SVJETSKOG UZORA" PREDSTAVLJENA U ZAGREBU
Ponedjeljak, 16 Sijeanj 2012

 Knjiga Damira Borovaka "Gvozdansko - Hrvatsko velejunaštvo bez svjetskog uzora" predstavljena je etvrtak u dvorani Vijenac Nadbiskupskog pastoralnog instituta u Zagrebu.

O knjizi su govorili povjesniar Antun Abramovi, predsjednik Hrvatskoga rtvoslovnog društva Zvonimir Šeparovi, sisaki biskup mons. Vlado Koši i autor.

Podsjetivši kako su Hrvati nakon pokrštenja svjesno odbacili bilo kakvu agresiju na druge narode, Abramovi ustvrdio kako su zato zauzvrat pobijedili sve osvajae, o emu, kako je rekao, najbolje svjedoi junaka obrana Gvozdanskoga s 12. na 13. sijenja 1578.

Abramovi smatra kako je Borovakova knjiga veliki kamen u zidu plaa hrvatske drave i naroda. Dodao je kako joj snaga nije samo u stilu i istraivanju povijesti rtve nego i u vanosti odnosa izmeu branitelja i napadaa.

Šeparovi je napomenuo kako su se "Ostatci ostataka" Hrvatske branili u Zrinu i Gvozdanskom te ocijenio kako je i tada na hrvatske pozive Europa šutjela. "Nije šutjela samo Sveta Stolica", rekao je dodavši kako se u temeljima naše drave nalazi rtva, iju je dravnost potvrivala Sveta Stolica.

Podsjetivši na srpske pokolje Hrvata u Gvozdanskom i Zrinu na katoliki Boi 1941. i 1991., Šeparovi je upitao nalazi li se srpski doprinos dravnosti današnje Hrvatske u pokoljima stanovništva u Vukovaru, Škabrnji, Dubrovniku i Voinu?

Biskup Koši smatra kako su obranom i svojim rtvama istovjetni Gvozdansko i Vukovar ali je razlika bila u, kako je rekao postupku agresora. Osmanska vojska je poslije zauzea Gvozdanskoga zbog hrabrosti branitelje dostojno pokopala s muenikim poastima, napomenuo je dodavši kako su osvajai Vukovara poniavali zarobljene vukovarske branitelje.

U naselju Gvozdanskom postoji utvrda koju su podigli hrvatski plemenitaši Zrinski. Ova utvrda se u 16. stoljeu postavila kao brana pred turske osvajae. Osmanlijska vojska je od 1571. do 1577. godine poduzela etiri neuspješna pohoda na tu vrstu utvrdu, da bi tek 1578. godine, nakon petog pohoda, i to nakon tromjesene opsade pod vodstvom Ferhat-paše, ušli u utvrdu, ali bitku koju su vodili-nisu dobili. Kad su Turci provalili gradska vrata, u gradu su našli samo nepomina tijela hrvatskih junaka, muškaraca, ena i djece, bez hrane, vode ili drva za ogrjev. Taj prizor ganuo je Ferhat-pašu, te je odredio da se u ast svih branitelja Gvozdanskog, koje nije pobijedio, pronae katoliki sveenik te da se mrtvi branitelji pokopaju na kršanski nain uz sve poasti.

Hina / HRsvijet
Link:
http://hrsvijet.net/index.php?option=com_content&view=article&id=19457:borovakova-knjiga-gvozdansko-hrvatsko-velejunatvo-bez-svjetskog-uzora-predstavljena-u-zagrebu&catid=74:knjigozori&Itemid=348

 
POZIV NA PREDSTAVLJANJE KNJIGE "SVAKIM NAS JE DANOM SVE MANJE"
etvrtak, 12 Sijeanj 2012
 
PREDSTAVLJANJE KNJIGE "GVOZDANSKO HRVATSKO VELEJUNATVO BEZ SVJETSKOG UZORA"
Ponedjeljak, 02 Sijeanj 2012



ZAGREB, Nadbiskupijski pastoralni institut, DVORANA VIJENAC - Kaptol 29

 
POZIV NA PROMOCIJU KNJIGE "GENERAL PUKOVNIK MLADEN MARKAȓ
Srijeda, 30 Studeni 2011
P O Z I V N I C A

Iznimno nam je zadovoljstvo pozvati Vas i Vaše prijatelje
u Ilirsku dvoranu Gradske knjinice "I. G. Kovai" u Karlovcu, Šestieva 1,
u ponedjeljak, 5. prosinca 2011. godine u 18 sati
na predstavljanje knjige

    „GENERAL PUKOVNIK MLADEN MARKA“

   koju je priredio i uredio

   MLADEN PAVKOVI

   Sudjeluju:

   Mladen Pavkovi, novinar i publicist
   Josip Klemm, predsjednik Udruge specijalne policije Domovinskog rata RH
   Draen Perkovi, predsjednik Udruge specijalne policije
   Domovinskog rata "Grom" Karlovac


Radujemo se Vašem dolasku!
 
 
POZIV NA PROMOCIJU KNJIGE IVICE RADOA I ZORANA ANTUGA
Ponedjeljak, 28 Studeni 2011

Poziv na promociju knjige

„Prvi hrvatski general Blago Zadro”

Ivice Radoša i Zorana Šanguta

Promocija e se odrati 1. prosinca 2011., u Novinarskom domu u Zagrebu,  Perkoveva 2, u Velikoj dvorani,  na prvom katu, u 19.00 sati.

Knjigu e, uz autore, predstaviti Stipo Mlinari- pripadnik Turbo voda i prof.dr. Zdravko Tomac- potpredsjednik Vlade nacionalnog jedinstva 1991.

Radujemo se Vašem dolasku.
Zoran Šangut
Predsjednik Udruge pravnika Vukovar 1991.

 
POZIVAMO VAS NA PROMOCIJU IZDAVAKE DJELATNOSTI 2010. - 2011.
Petak, 11 Studeni 2011





 
KATARINA PAVII - ZAJEDNO KROZ SJEANJA
Petak, 11 Studeni 2011

 
NAJAVA I PREDSTAVLJANJE KNJIGE "SUNICA"
Nedjelja, 06 Studeni 2011

U nastojanjima da se ratne zloince kazni podsjeamo na prešueni ratni zloin silovanje ena Vukovara u vrijeme agresije Srbije i JNA na Hrvatsku.

Dvadeset godina rtve ekaju pokretanje procesa i obešteenje za proivljene torture

U povodu obiljeavanja dana opine Tisno – Murter :

 utorak 8. studenog 2011.g. u 18 h 
Društveni dom - predstavljanje knjige "Sunice" iskazi ena Vukovara nad kojima je poinjen ratni zloin silovanje

Gornji Bogievci - 10. studeni 2011.g. 17 h
Narodna knjinica - predstavljanje knjige "Sunica"

Slavonski Brod - 16. studeni 2011.g. 18 h
Predstavljanje knjige "Sunica" i projekcija dokumentarnog filma o silovanim enama Vukovara " O Boe zašto ja"

Split - 21. studeni 2011.g. 18 h
Hotel Zagreb - predstavljanje "Sunice" - u suradnji sa enama Brodosplita i udruge Moj Kvart
pod pokroviteljstvom upana g Ante Sanadera  a u organizaciji Povjerenstva za ravnopravnost spolova.


Udruga ena „Sunica“ - Vukovar

Kontakt 091 111 4848
Ova email adresa je zatiena od spam robota, nije vidljiva ako ste iskljuili Javascript
 
POZIVNICA NA PROMOCIJU KNJIGE - SONETNA RAPSODIJA
Utorak, 25 Listopad 2011

P O Z I V N I C A

AST NAM JE POZVATI VAS NA SVEANU PROMOCIJU KNJIGE
AUTORA

MILE PRPE

SONETNA RAPSODIJA
(DIVOT IZDANJE)
s 444 soneta i 18 reprodukcija
autorovih ulja na staklu

SVEANA PROMOCIJA ODRAT E SE
u petak 04. 11. 2011 u 13.h

U ATRIJU MUZEJA MIMARA
Zagreb, Rooseveltov trg br. 5

U PROMOCIJI SUDJELUJU:

Autor

MILE PRPA

Promotori
Prof. Dr. ZVONIMIR ŠEPAROVI
Prof. Dr. NIKOLA DEBELI
Dr. PETAR VUI

Moderator

Novinar
MARIJAN MACHALA

Organizator promocije
Izdava

 
NOVA KNJIGA MIRSADA BAKIA
Nedjelja, 16 Listopad 2011


U Napretkovom kulturnom centru u Zagrebu dana 8.11.2011. godine predstavljena je knjiga
„Doprinos muslimana hrvatskoj kulturi i dravi“, autora gospodina Mirsada Bakšia, odvjetnika, brigadira HV-a u.m.


U punoj dvorani Napretkovog kulturnog centra i predstavljai su bili:
akademik Dubravka Jelia,
odvjetnik mr. Tomislava Jonjia,
dr. sc. prof. Zvonimira Šeparovi,
dr. sc. Zlatko Hasanbegovi,
dipl. iur. Joško Lonari,

Rije o znaajnom djelu s tematikom vezanom uz muslimanski kulturni krug, knjiga koja je nastala kao rezultat dugogodišnjeg rada autora Mirsada Bakšia. U knjizi su predstavljeni esji, razgovori, novinski lanci, osvrti te odgovori i reakcije na diskriminacijska ponašanja prema muslimanima koja dolaze iz razliitih sredina, javnih institucija i medija.

lanci su objavljeni u dnevnim listovima poput Vjesnika, Jutarnjeg lista, Veernjeg lista, Osloboenja i drugim tjednicima i znanstvenim zbornicima. Znaajno poglavlje knjige rezervirano je za doprinos Hrvata islamske vjere meu kojima se nalaze i velikani poput Safet Beg Bašagia, Hamdije Kreševljakovia, Envera olakovia, Mehmedalije Maka Dizdara i mnogih drugih koji su ostavili svoj trag u hrvatskoj kulturnoj baštini.

Detaljnu analizu svih poglavlja knjige napravio je prof. dr. Zvonimir Šeparovi. 

Joško Lonari dao je osvrt na djelovanje gospodina Mirsada Bakšia kao pravnika poetkom devedesetih godina. Autor Mirsad Bakši je prvenstveno ovjek prošlosti i budunosti, ponajmanje sadašnjosti. „Rije je o ovjeku koji je imao priliku ivjeti u slavnim vremenima ustrojavanja naše drave Republike Hrvatske i koji nije oklijevao preuzeti na sebe odgovornost u najopasnije vrijeme. Upravo kako je nekada sudjelovao u zbivanjima on ih danas opisuje, te nam daje iznimno vrijedno svjedoenje. Ovi tekstovi su svjedoanstvo jednog prijelomnog vremena koje je oznailo itavu epohu“, rekao je u svom izlaganju Joško Lonari.

Dr. sc. Zlatko Hasanbegovi svoje izlaganje usmjerio je osjetljiviji dio knjige u kojem autor reagira na problem diskriminacije muslimana vezano za niz društvenih pojava kako na podruju Hrvatske tako i u njezinom susjedstvu te na Bliskom Istoku i svijetu. Odaje priznanje autoru da se boji iznijeti svoje mišljenje vezano uz dnevna zbivanja pa ga s pravom svrstava u ovjeka budunosti koji je spreman suprotstaviti se svim diskriminacijskim oblicima i borcem za pravdu u pretvorbenim i globalizacijskim vremenima. 

Na kraju predstavljanja knjige autor Mirsad Bakši zahvalio je svim suradnicima, prijateljima i brojnim udrugama koji su mu pomogli u stvaranju knjige, a posebno je zahvalio Hrvatskom kulturnom društvu Napredak. 



http://www.hic.hr/aktualno-knjige03.htm
31. listopada 2011.

Tomislav Jonji: I Hrvati i muslimani rtve su tuinskog nasilja

S predstavljanja knjige Mirsada Bakšia: “Doprinos muslimana hrvatskoj kulturi i dr
avi”
Hrvatski muslimani: Bilo je sutra (drugi put)

Vjerujem da bismo i mi kao pojedinci i itav naš narod bili sretniji kad bi predstavljanje ove knjige bilo zalog budunosti, a ne samo nostalgino prisjeanje na prošlost.
U saslušanju pred jugoslavenskim komunistikim istraiteljima u oujku 1947. godine, jedan od likova iz knjige gospodina Bakšia koju danas predstavljamo, zadnji ministar vanjskih poslova hrvatske drave nastale u doba Drugoga svjetskog rata, na optube da je bio ustaša, uzvratio je rijeima:
„Moram priznati da je mene kao i mnogo mojih istomišljenika impresioniralo oduševljenje koje je vladalo u Hrvatskoj nakon proglašenja NDH. (...) Glavni motiv koji me je rukovodio da pristupim, odnosno kada sam pristupio ustaškom pokretu, bila je ideja hrvatske drave. Na mene je dakle pri tome utjecala spoznaja o pravu hrvatskog naroda na svoju dravu i drugi motivi me nisu pri tim rukovodili. (...) Ja sam vjerovao da nastojanje hrvatskog naroda za slobodom ne e biti zanijekano i da e to pravo na dravu biti respektirano.“[1]
Bio je Alajbegovi previše inteligentan i preiskusan da ne bi znao kako ga ekaju vješala, ali – nije dao da se povijest izbriše, niti je u nju htio otii na koljenima, odriui se vlastitih ideala.
Znao je za onu kranjevievsku pouku: ne umire se danom fizike smrti, umire se onda kad se pone sumnjati u ideale, kad se pomirimo sa smru ideala.
Zašto knjigu Mirsada Bakšia treba itati
Likovi opisani u ovoj knjizi pokazuju da je Stareviev ideal Hrvata kao moderne viševjerske nacije bio mogu, i da je taj ideal uništilo jugoslavenstvo, taj najotrovniji korov na hrvatskoj narodnoj njivi. Tuni razvitak kojemu svjedoimo u posljednja dva desetljea zapravo je izravni plod te otrovne biljke. On je 1918. i, u još drastinijem obliku 1945. godine, presjekao i onemoguio prirodni razvitak, razvitak koji bi ovu vrijednu knjigu uinio suvišnom.
I zato danas, naješe nesvjesni da smo i jedni i drugi rtve tuinskog nasilja, mi, hrvatski katolici (ili šire: svi mi koji smo potekli iz kršanskoga civilizacijskoga kruga) s mentalnom rezervom govorimo o hrvatskim muslimanima (pa nam je shvatljivo da je, primjerice, Jakov Blaevi Hrvat, dok o hrvatstvu Ademage Mešia dvojimo; dopuštamo da je Hrvat ak i Goran Babi, dok se Alije Nametka odriemo!), a istodobno se s druge, bošnjake strane, sve one muslimane koji se osjeaju Hrvatima, smatra izdajicama.
Jedva je mogue i zamisliti teinu poloaja one danas nevelike skupine koju jedni odbacuju, a drugi ne prihvaaju; a jedva je mogue i zamisliti zorniji dokaz tragedije koju nam je jugoslavenstvo zauvijek namrlo.
Zato knjigu gospodina Mirsada Bakšia treba itati, zato što ona podsjea na neka bolja vremena, i zato što je ona spomenik ljudima koji su bili vrjedniji i bolji od nas...

Tomislav Jonji

[1] Dr. Mehmed Alajbegovi, hrvatski politiar i diplomat, zadnji ministar vanjskih poslova NDH, u saslušanju pred jugoslavenskim komunistikim vlastima 11., 12. i 27. oujka 1947. godine. Prema: Nada Kisi Kolanovi, Muslimani i hrvatski nacionalizam 1941.-1945., Zagreb, 2009., 165., 168.

IZLAGANJE Dr.sc. ZLATKA HASANBEGOVIA NA PROMOCIJI KNJIGE
MIRSADA BAKŠIA
DOPRINOS MUSLIMANA HRVATSKOJ KULTURI I DRAVI
Odranoj 27. listopada 2011.g. u Napretkovom kulturnom centru u Zagrebu

PROŠLOST ZA BUDUNOST?
 


Knjige mogu biti, meu ostalim, i iskaz duha vremena, prevladavajuih shvaanja  i misli vodilja koje pokreu jedan narod i društvo u nekom vremenu i epohi. Da se ovakva knjiga i pod ovakvim naslovom pojavila primjerice 1990., u toj nultoj godini velikih hrvatskih oekivanja, za nju bi mogli rei da svjedoi o duhu toga vremena i jednom narodnom raspoloenju koje je tada barem u zametcima spontano opstojalo i bez formalnih politiko-nacionalnih ili stranakih okvira. Danas, naalost, ovakva knjiga ide protiv duha ovog našeg vremena, ali je to zapravo i njezina vrlina. Jer takva neumoljivo podsjea, pa i upozorava, ne samo na naše propuštene prigode i zatajene vrjednote ve i na jedan nacionalni i dravni put izvan kojeg stoji samo sunovrat i provalija. Oni u koji smo ve bili potonuli 1993., a iz kojih smo privremeno izašli, ne vlastitim razumom te dravnikom i politikom mudrošu, ve naalost tek nakon intervencije vanjskog tutora, voenog svojim probitcima i ciljevima, tek ponekad i sluajno podudarnim s našim.

Ja bih zato i parafrazirao misao iz predgovora knjige kojom je autora oznaen ovjekom prošlosti i budunosti, a najmanje sadašnjosti. To naalost vrijedi i za onu hrvatsku politiko-nacionalnu misao starevianske baštine na ijoj su podlozi stasali pored autora i veina onih koji e prepoznati njezinu vrijednost i znaenje. O kojoj je prošlosti, sadašnjosti i budunosti rije? Autor je u lancima, pisanim u razliitim prigodama, uvijek ukazivao i iznova oivljavao vezu izmeu moderne hrvatske nacionalne misli suprotstavljene jugoslavenskim tlapnjama i bosansko-hercegovakih muslimana. To je bila hrvatska politiko-nacionalna misao utemeljena po Anti Stareviu te tumaena i nošena po njegovim autentinim sljedbenicima u 20. stoljeu. To je bila misao viševjerske nacije u svojoj istinskoj nacionalnoj dravi, dakako hrvatskoj, a ne nekoj drugoj, kao jedinom okviru za društvenu slobodu. To je bila nacionalna misao suprotstavljena vjerskom ekskluzivizmu i jugoslavenskom rasnom mesijanizmu. Misao koja je u tako zamišljenoj hrvatskoj dravi vidjela konani okvir za razrješenje višestoljetne povijesne drame u kojoj su se sinovi istoga naroda, po svim objektivnim etnikim etnografskim ili lingvistikim mjerilima, meusobno uništavali kao sredstvo i predzia tuih imperijalnih probitaka i ciljeva. O privlanoj snazi takve hrvatske nacionalne misli svjedoi i prvi poslijeosmanski bosanski muslimanski intelektualni naraštaj o ijim najistaknutijim prvacima itamo i u ovoj knjizi. Safvet-beg Bašagi, Musa azim ati, Demaludin auševi, Hakija Hadi, Hamdija Kreševljakovi, Ademaga Meši, Dafer Kulenovi, Alija Nametak i ostali, a svi 1945. nakon tzv. osloboenja stjerani u podzemlje obiteljskih sjeanja. Oni su sastavni dio hrvatske kulture i politiko-nacionalne predaje i baštine na ijoj podlozi muslimani u hrvatskoj dravi i narodu trebaju traiti jednakovrijednosti i priznanje, ne kao manjinski relikt ve kao sastavni dio one veine koja je stvarala svaku hrvatsku dravu, ukljuujui ovu suvremenu. To je bila misao vodilja Bakšieva javnog rada pretoenog i u ovu knjigu. Oivjeti ovu baštinu, istrgnuti je iz zaborava te ponuditi našem naraštaju kao uporišnu toku identiteta bila je i smisao djelovanja njegove Udruge dr. Safvet-beg Bašagi.

Amputirati muslimansku sastavnicu predkomunistike hrvatske nacionalne i graanske kulture ne znai samo lišiti muslimane u ovoj zemlji identitetskog uporišta ve i autentinu hrvatsku kulturno-nacionalnu baštinu uiniti torzom bez vitalnih dijelova.   Toliko o prošlosti koja se moe i treba vrednovati i u suodnosu sa sadašnjošu.

Dakle, istina je, autor ove knjige, kao i mi njegovi suvjernici koji su slijedili dijelom ili u cijelosti politiko-nacionalni smjer kojem je pripadao uistinu ne pripadaju ovoj našoj sadašnjosti, a koja je zapravo još uvijek dio nedovršene prošlosti zaete 1990. Ustrajavati na misli i politiko-nacionalnim koncepcijama istaknutih muslimanskih dionika hrvatske prošlosti znailo je preuzeti ulogu usamljenika ostraciranih iz vlastite zajednice u kojoj su prevladali zagovornici suprotstavljenih koncepcija, ali i neprihvaenih od onih koji su u muslimanskoj sastavnici hrvatske kulture i politiko-nacionalnih misli vidjeli samo nepotreban teret u ostvarenju novih i na nekim drugim temeljima postavljenih hrvatskih ciljeva.

U takvoj povijesnoj situaciji, koja i dalje traje, biti musliman hrvatskog nacionalnog osvjedoenja znai preuzeti ulogu fantasta i usamljenika iza ili ispred svoga vremena, te svjedoiti o tome bez obzira na posljedice, ili se povui i rezignirati, te se lišiti utjecaja na budunosti. Autor ove knjige je svjedoio i javno djelovao u najboljoj vjeri te branio ast islama i muslimana od svih nasrtaja i udaraca ne samo od tradicionalnih neprijatelja, ve i s neoekivanih mjesta od onih koji se predstavljaju zaštitnicima i uvarima hrvatskih nacionalnih probitaka. Mirsad Bakši je izvršio svoju islamsku dunost i svoje nacionalno dranstvo i kada je donkihotovski podsjeao da su muslimani u ovoj zemlji, bez obzira na nacionalno odreenje, ne tzv. lojalna manjina ve sastavni dio zaslune veine koja je svoju volju potvrdila i na referendumu za nezavisnost, kao i sudjelovanjem u Domovinskoj ratu, ne preko pojedinaca voenih osobnim odabirom, ve kao zajednica, ukljuujui i poginule pripadnike Hrvatske vojske iji broj višestruko vei od udjela u ukupnom broju puanstva.

U vezi Bakšieva javnog djelovanja još jedna natuknica. Cijelo jedno poglavlje ove knjige svjedoi o još jednoj dimenziji njegova javnog napora, utemeljenog u vjerskoj solidarnosti, ali i nacionalnom naelu, a to je uporno podsjeanje na mueništvo palestinskog naroda kao metafori nepravde u današnjem svijetu. Naroda kojeg je beskrupulozni neprijatelj osudio na biološko uništenje uz prešutno potporu svjetskih središta moi i samoproglašenih misionara demokracije i ljudskih prava. To je ne samo znak njegova osjeaja za pravo i pravdu koja je pogaena u okupiranoj Palestini ve i in izrazite graanske i ljudske hrabrosti.

I pri kraju nešto o sadašnjosti gledom na budunost, s obzirom na misao s poetka o autoru kao ovjeku prošlosti i budunosti. Podsjetio bih da ova knjiga moe biti i poticaj za razmišljanje, ali i poziv na raspravu o izazovima budunosti o kojima naalost ne raspravljalo ili ih nismo niti svjesni. Neumoljive injenice našeg vremena su sljedee: nacionalna rezignacija i osjeaj besmislenosti i besperspektivnosti, sustavno medijsko potkopavanje samoga smisla hrvatske drave u ijim je temeljima vojna pobjeda 1995., te stvarnost da je jedan hrvatski naraštaj ipak ouvao dravu koja kao ranije nije nestala zbog spleta nepovoljnih meunarodnih okolnosti. Ipak, nad hrvatskom pobjedom 1995. nadvila se do današnjeg dana sjena Bosne i Hercegovine i tamošnjeg nepovoljnog politiko-nacionalnog i dravno-pravnog razvitka. To je iva rana i tabu o kojem hrvatske intelektualne elite sustavno izbjegavaju govoriti. Rije je o sjeni i nacionalom porazu iz koje kod vizure gledali na to pitanje. Bili apologeti ili kritiari Tumanove politike, bili starevianski „fantasti“ ili „realisti“, bili za ovaj ili onaj entitet u Bosni i Hercegovini, bili protiv entiteta, gledali na to oima hrvatske muslimanske predaje, gledali na to bošnjakim oima iz Zagreba ili Sarajeva. Zlo meusobnog uništenja iz 1993., uzroci, povodi, mentaliteti, opravdani ili neopravdani razlozi koji su do toga doveli, samo su se pritajili, nisu nestali, ve su se i produbili. Odgovorni i dobronamjerni sa svih strana uglavnom šute i izbjegavaju raspravu o ovom najbolnijoj injenici iz naše sadašnjosti, ali i budunosti. Dok mi šutimo i rezigniramo, te s bolom u srcu i nevjericom bespomono motrimo svakodnevnu provalu mrnje i ludost koja truje onaj dio Bosne i Hercegovine u koji su nas stjerali naši neprijatelji, dotle perfidni manipulatori, luaci i bolesnici pripremaju teren za konano meusobno uništenje u budunosti. Zato neka ovaj knjiga bude poticaj za otvorenu raspravu dobronamjernih i upuenih za pronalaenje putova pomirbe i dogovora, te novi bošnjako-hrvatski, hrvatsko-bošnjaki i katoliko-muslimanski, muslimansko-katoliki dogovor bez kojeg kao što nas je povijest pouila nema izlaska iz tunela. Izmeu iluzije o restauraciji prošlosti u obliku bilo koje romantiarske fantazije, te meusobnog uništenja, postoji sredina za koju se vrijedi boriti.

Pouak glasi: Bošnjaci niti jedan svoj zakoniti politiko-nacionalni cilj vezan uz opstanak bosansko-hercegovake drave i odnos prema onome što se naziva Republika Srpska, u budunosti ne mogu ostvariti bez dogovora i suradnje s Hrvatskom i Hrvatima. Izostanak toga dogovora je stanje kojem smo svjedoci. Hrvati u Bosni i Hercegovini sve svoje zakonite tenje mogu ostvariti samo u dogovoru s Bošnjacima, te proglašavati tekue banjoluke satrape tobonjim prijateljima i zaštitnicima je iluzija i zabluda koja e se skupo plaati. Kao zakljuak neka poslui jedan misao iz Bakšieve knjige:

Ukazujem na potrebu punog poštivanja katolika prema muslimanima i reciprono. Uporno i dosljedno istiem prijetnje, smutnje i opasnosti od neizlijeene velikosrpske nezajaljive agresivnosti i posezanja za tuim, koja u posljednje vrijeme ponovno pokazuju svoje nakazno lice. Pozivam na zajedništvo katolika i muslimana, Hrvata i Bošnjaka, traim uklanjanje od treih posijanih predrasuda i ukazujem da je naše zajedništvo, jedino jamstvo za sigurnu budunost, ovdje i u Bosni i Hercegovini.“






Nakon promocije knjige Mirsada Bakšia dragi gost iz Australije Daribor Daro Maroevi poziva prijatelje na druenje uz kavu u Hotel „Dubrovnik“.
Radi promocije knjige doputovao je s Korule gdje se nalazi na poduem godišnjem odmoru.
Nadamo se da e gosp. Daro provesti ugodno godišnji u društvu sa svojim prijateljima, na svojem moru i otocima.
 
POZIV NA PREDSTAVLJANJE KNJIGE - FRANJO TALAN
Srijeda, 25 Svibanj 2011

 Pozivnica
na predstavljanje knjige


OPINA CESTICA -  naselje i stanovništvo

koje e se odrati u utorak, 31. svibnja u 19,30
u Osnovnoj školi Cestica, Dravska 2, Cestica

Knjigu e predstaviti:

Katica Obadi,
voditeljica
Damir Hrelja, prof. ravnatelj Dravnog arhiva u Varadinu
fra. Bono Zvonimir Šagi, teolog i publicist
uro igrovi
Tiskara Zelina d. d.
Prof. dr. Stjepan Hranjec, predsjednik MH akovec

Franjo Talan
- autor i urednik

U programu sudjeluje i Muški zbor upe Kriovljan

Radujemo se vašem dolasku!
 
«« Poetak « Prethodna 1 2 3 4 5 6 7 8 Sljedea » Kraj »»

Stranice 91 - 105 od 110
 
Top! Top!