www.garaza.biz
Viktimologija Advertisement
Srijeda, 16 Listopad 2019
 
 
DAN SJEANJA NA RTVE TOTALITARNIH AUTORITARNIH REIMA XX GROBITE LESKOVEC 2011. GODINE
etvrtak, 25 Kolovoz 2011
  Dragi prijatelji!

Grobištima i stratištima Drugog svjetskog rata i poraa posuta su diljem Hrvatske, a više desetaka tisua civila i hrvatskih vojnika koji su u svibnju mjesecu 1945. godine nastojali spas potraili pod okriljem saveznika i povlaili se prema Austriji, poubijano je ve u susjednoj Sloveniji. Društvo za ureditev zamolanih grobova iz Ljubljane, u objavljenom zborniku, procjenjuje da je u valovima rijeka, rudarskim oknima i brojnim jamama, pancer grabama i ostalim obiljeenim i neobiljeenim stratištima poubijano 190 tisua Hrvata. (zbornik – strana 421), uz više desetaka tisua ostalih rtava.

Desetljeima se istina o masovnim ubojstvima i progonima stanovništva sakrivala i prešuivala, a padom komunizma i osamostaljenjem drava i uspostavom demokratskog poretka devedesetih godina slobodnije se poinje pisati i govoriti o tim temama i stradanjima. (U to doba pod okriljem JNA zapoinje srpska agresija na Sloveniju i Hrvatsku koja se kasnije i proširila).


Kako bi se sve rtve popisale i grobišta evidentirala Sabor je osnovao Komisiju za utvrivanje ratnih i poratnih rtava 1992. godine, a intenzivnije prikupljanje podataka o stradanjima na podruju Varadinske upanije zapoinje tek poetkom 1997. godine. Kako bi se istraivanja što prije završila i podaci  prikupili na podruju naše upanije, na preporuku Istraivakog središta Varadin, osnovano je 27 gradskih i opinskih komisija koje su pomogle u prikupljanju podataka. Tako je do veljae 1999. godine u središnjici Komisije u Zagrebu proslijeeno 3007 popisnih kartona i svjedoenja i dvadesetak Upisnika grobišta, a do 20. sijenja 2000. godine ukupno preko 4900. Pošto su se podaci o rtvama prikupljali s raznih strana i sortirali prema mjestu roenje rtve u Središnjici komisije s varadinskog je podruja evidentirano je imenom i prezimenom preko 5300 osoba, a s podruja Meimurske upanije, gdje je poelo nešto kasnije istraivanje, evidentirane su 922 rtve.
 Pošto je uslijed promjene vlasti poetkom 2000 godine Ured Komisije u Zagrebu prestao s radom, a još su neka podruja ostala neistraena i grobišta neobiljeena u jesen 2000. godine dolazi do osnivanja Društva za obiljeavanje grobišta ratnih i poratnih rtava (osnivaka skupština odrana u Varadinu 20. rujna 2000. op ft), koje u poetku djeluje na podruju susjedne dvije upanije, s ciljem prikupljanja podataka o stradalima tako dugo dok se u Hrvatskoj ne osnuje neko Tijelo koje e s dunim pijetetom istraivanja nastaviti, eto to se do sada nije dogodilo te se rad Društva i dalje nastavlja. Kasnije se rad i proširio. Osnovano je Povjerenstvo za Republiku Sloveniju, a uspješna suradnja na obiljeavanju grobišta i utvrivanju rtava uspostavljena je i s Društvom iz Sloveniji, kao i s Komisijom Vlade Slovenije za otkrivanje i obiljeavanje prešuenih grobišta, dobra suradnja uspostavljena je i s udrugama ograncima Hrvatski domobran s ovog podruja, podrunicama Hrvatskog društva politikih zatvorenika, Odborom u Bjelovaru, udrugom Daksa iz Dubrovnika, udrugama branitelja iz Domovinskog rata, Hrvatskim rtvoslovnim društvom  te smo i sudjelovali na 4 posljednja rtvoslovna kongresa s temama o stradanju itelja sjeverne Hrvatske i susjedne dvije upanije..

Jedan od zadataka Društva bio je postava spomen kria na najveem grobištu Varadinske upanije što smo uz pomo brojnih donatora i podupiratelja uspješno obavili 2004. godine, a u suradnji s kolegama iz Meimurske upanije prvi spomen kri postavili smo na grobištu Sep u Gornjem Hrašanu 5. kolovoza 2001, gdje je u nedjelju misom za rtve obiljee Europski dan sjeanja na rtve u Meimurskoj upaniji, a zahvaljujui gospodinu Josipu Kolariu danas je i Meimurska upanija obiljeila Dan sjeanja na rtve totalitarnih sustava.
 Plod suradnje s HD V. Toplice i predsjednikom Franjom Bešeniom je i osnivanje Odbora za obiljeavanje ovog stratišta 2003. godine,  pa se ovom prilikom zahvaljujem svima koji su u tome sudjelovali, a u molitvama sjetiti emo se i danas pokojnog predsjednika tog odbora Stjepana Piškora, i biskupa Culeja koji je ovaj kri i grobište blagoslovio pred osam godina, poivali u miru.
Uz pomo prijatelja iz akovca 2009. godine izvršena je ekshumacija dijela grobišta Sep u Gornjem Hrašanu, a eto prošle godine na današnji dan rtve smo dostojanstveno pokopali u tamo napravljenu grobnicu. (

Na podruju susjedne dvije upanije postavljeno je desetak spomen krieva i obiljeja gdje se o obljetnicama redovito odravaju komemoracije.

 Pred nekoliko godina Varadin su posjetili asnici Amerike vojske koji su u potrazi za poginulim amerikim vojnicima-pilotima u Drugom svjetskom ratu obišli varadinsko groblje, kako bi tijela ekshumirali i prenijeli i uz vojne poasti u SAD-u pokopali.
Na alost vojno groblje u Varadinu iz Drugog svjetskog rata ve desetljeima ne postoji, a na mjestu gdje su pokopani vojnici u Prvom svjetskom ratu tek je ledina. Pred desetak godina zatvaralo se  je jedno vojno groblje na istonom bojištu meu poginulima je bilo nekoliko vojnika iz Hrvatske koji su, u sklopu talijanske vojske tamo stradali, obaviještena je i Hrvatska vlada…

Ovdje bi posebno htio zahvaliti Dragici Markan koja je u nekoliko mjeseci istraivakog rada popisala i popunila upitnike za preko osamdeset rtava upe Kotoriba, rtve koji stradali u svim logorima i stratištima, kao i poubijanih civila stradalih nakon Drugog svjetskog rata, naravno zahvaljujem i Zlatku Pišpeku koji nam je pomogao na stratištu Leš postaviti spomen kri.
Nadamo se da ce se utvrditi i mjesto ukopa ubijenog Svibovekog upnika Josipa Lesjaka, a i ostalih nestalih i stradalih u bezumlju ratnih i poratnih likvidacija.  

Na ovome podruju sjeverne Hrvatske, Varadinske i Meimurske upanije, postoji preko 60 grobišta i jama u kojima lee posmrtni ostaci rtava vjerujemo da i one zasluuju minimum civilizacijskog poštovanja, a to je pravo na grob.  Ujedno izraavamo nadu da emo se i u Hrvatskoj i prema rtvama komunistikog poretka s dunim poštovanjem odnositi kako to dolikuje ljudima europskih opredjeljenja. 

Još jednom svima hvala na sudjelovanju i molitvi za rtve grobišta Leskovec kojima pridruujemo i rtve stradale na ostalim mjestima kojih je više stotina u Hrvatskoj, a i stradalima i proganjanima po zatvorima i muilištima u kasnijem razdoblju.


Pokoj im vjeni ma gdje poivale.


Franjo Talan , predsjednik Društva za obiljeavanje grobišta Varadin – Leskovec 23. kolovoza 2011.
(voditelj Istraivakog središta Varadin Komisije za utvrivanje ratnih i poratnih rtava, od poetka 1997. do njenog ukidanja.)
 
« Prethodna   Sljedea »
 
Top! Top!