PROSVJED ZBOG NAPADA NA PRAVNI SUVERENITET REPUBLIKE HRVATSKE
Poštovani predsjednièe Hrvatskog sabora, poštovani saborski zastupnici!
U posljednje vrijeme svjedoci smo sve agresivnijeg napada na hrvatski suverenitet, a napose na njezin pravni suverenitet, zbog èega mi potpisnici iskazujemo odluèan prosvjed i zabrinutost za buduænost Hrvatske.
Napadima na hrvatski pravni suverenitet želi se poništiti i pogaziti Odluku Sabora Republike Hrvatske o raskidu državno-pravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ i Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske, donesene 8. listopada 1991. godine. Takvu Hrvatsku nekoliko mjeseci kasnije jedinstveno su priznale i sve èlanice EU-a i èitav svijet.
Odlukom Hrvatskog sabora jasno je utvrðeno da Jugoslavija kao državna zajednica više ne postoji. Republika Hrvatska odrekla je njome legitimitet i legalitet svim tijelima dotadašnje federacije - SFRJ i odluèila ne priznati valjanim ni jedan pravni akt bilo kojeg tijela koje, nastupa u ime bivše federacije - SFRJ.
Prosljeðivanjem Republici Hrvatskoj optužnica protiv hrvatskih graðana koje su proizvela tijela bivše SFRJ, agresorske JNA, Republika Srbija pokazuje želju da bude slijednica bivše federacije kojoj je Hrvatska prije 20 godina odrekla svaki legitimitet i da izjednaèi krivnju agresora i žrtve. Time se, takoðer, na svojevrstan naèin pokazuje da se velikosrpska agresija na Hrvatsku nastavlja pravnim i politièkim sredstvima.
Dakle, temeljni cilj najnovije velikosrpske agresije na državnopravni suverenitet Republike Hrvatske jest saniranje po Srbiju vrlo negativnih posljedica, nastalih zbog niza izgubljenih ratova u Miloševiæevo vrijeme, što je ujedno i temeljni cilj novoga srbijanskog Memoranduma.
Njihovo slanje optužnica gotovo je istovjetno kao da su poratna Njemaèka ili Italija poslala optužnice za ratne dogaðaje poratnim vlastima u Poljskoj, Francuskoj, Èeškoj i Slovaèkoj, Grèkoj, Albaniji i Hrvatskoj i td.
Djeluje pomalo zbunjujuæe što EU, kad je rijeè o tim pravnim aktima, traži pojašnjene od Hrvatske, kao da ne zna tko je bio agresor na Hrvatsku, kao i komentar državnog odvjetnika Republike Hrvatske koji se upliæe u opravdanost donošenja zakona, što nije primjereno ni demokratskim državama niti državi u kojoj je provedena dioba vlasti.
Možda nam, jednostavno, na taj naèin iz EU-a pokazuju da na Hrvatsku gledaju kao na koloniju, otvoreno nam poruèujuæi da ne raèunamo sa suverenitetom u EU-u. Postavlja se pitanje je li Srbija "sama" donijela tu odluku. Sjetimo se da je srbijanski predsjednik Tadiæ tražio da se hrvatski generali osude bez dokazane krivnje, a s istovjetnim argumentima na koje se sada pozivaju iz EU-a Na tim se „argumentima“ temelji i presuda Haaškoga suda. Je li takav zahtjev postavio “sam” Tadiæ ili mu ga je sugerirao baš EU?
Pozivamo zastupnike Hrvatskog sabora da odluèno stanu u obranu hrvatskog suvereniteta, a napose pravnoga, jer æe se graðani i po tome opredjeljivati na sljedeæim izborima. Istodobno, najodluènije prosvjedujemo protiv postupanja Republike Srbije koja je hrvatskim pravosudnim vlastima na pilatovski naèin proslijedila fantomske optužnice protiv hrvatskih graðana. To samo svjedoèi da još nije izvukla zakljuèke iz agresivnog rata koji su JNA i Miloševiæeva Srbija vodile protiv Republike Hrvatske, prouzroèivši najveæe žrtve i materijalne štete u Europi nakon Drugoga svjetskog rata, te da nije odustala od projekta Velike Srbije.
Zar tim svojim èinom Srbija zapravo nije preuzela izravnu odgovornost za zloèine i razaranja što ih je JNA uèinila u Hrvatskoj?
- Zbog toga Srbiji treba u najkraæem moguæem vremenu dostaviti raèun za ratne štete koje su u Hrvatskoj poèinile JNA, Miloševiæeva Srbija i njihove paravojne snage.
Iz dosadašnjih sluèajeva jasno je da su optužnice (mnoge, ako ne i sve) sastavljene na temelju priznanja iznuðenih od hrvatskih zatoèenika u srpskim koncentracijskim logorima pa Srbiji treba postaviti sljedeæe zahtjeve/pitanja:
- Kako je moguæe da uopæe razmišljaju o optužnicama koje sadrže bilo kakav dokaz koji je pribavljen na nezakoniti naèin, tj. iznuðen u srbijanskim koncentracijskim logorima? Kako to da nakon tragiènih iskustava Drugoga svjetskog rata, Auschwitza, Dachau ...., EU tako olako prolazi preko toga?
- Tražimo procesuiranje svih odgovornih za odvoðenje, držanje i muèenje hrvatskih graðana u srbijanskim koncentracijskim logorima u Srbiji. (Procjena je da je u tim logorima ubijeno ili nestalo oko 300 ljudi).
- Tražimo meðunarodnu potporu da se zaustave sve optužnice (ne samo iz Srbije nego i iz BiH) koje polaze od dokaza koji su iznuðeni, odnosno pribavljeni na nezakonit naèin.
Sve ove naše nevolje proizlaze iz èinjenice da se u Hrvatskoj prihvatilo izjednaèivanje agresije i obrane. Poèelo se prièama o navodnom graðanskom ratu, a provedeno je preko izjednaèivanja ratnog zloèina, koji èine agresori i zloèina u ratu koji se može dogoditi u obrani kao prekoraèenje nužne obrane. To je u suprotnosti s meðunarodnim pravom!
- Tražimo vladavinu prava i hrvatski pravni suverenitet, umjesto dogovora na "visokoj razini" koji služi skupljanju politièkih poena i uspostavi puzajuæe "pravne jugosfere".
- Pozivamo zastupnike da na saborskoj sjednici 14. listopada, u petak, odgovorno štite suverenitet Republike Hrvatske i dostojanstvo narodnih zastupnika Hrvatskoga sabora.
U Zagrebu, 8. listopada 2011.
akademik Dubravko Jelèiæ
akademik Andrija Kaštelan
akademik Josip Peèariæ
prof. dr. Valentin Pozaiæ, pomoæni biskup zagrebaèki
akademik Nenad Trinajstiæ
prof. dr. sc. Ivan Bakran
dr. sc. Mladen Bandiæ, dipl. ing. grað., Zagreb
prof. dr. sc. Mihovil Bioèiæ, KBC Split, Medicinski fakultet Sveuèilišta u Splitu
dr. sc. Sreæko Botriæ, Sveuèilište u Splitu
prof. dr. Ante Cuvalo
Joško Èelan, novinar i publicist, Split
prof. dr. sc. Marin Èikeš, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagreb
prof. dr. sc. don Josip Èoriæ
prof. dr. Vladimir Æepuliæ, Zagreb
prof. dr. sc. Slavica Dodig
prof. don Ilija Drmiæ
prof. dr. sc. Neven Elezoviæ
prof. dr. Vinko Grubišiæ, professor emeritus , Sveuèilište Waterloo, Kanada
Hrvoje Hitrec, književnik, predsjednik HKV-a
dr- sc. Julije Jakšetiæ
prof. dr. sc. Milica Klarièiæ Bakula
prof. dr. sc. Ivan Kordiæ
prof. dr. sc. Sreæko Kovaè, Institut za filozofiju, Zagreb
prof. dr. Marija Šiško Kuliš
prof. Ive Livljaniæ, veleposlanik u miru
prof. dr. Ivan Malèiæ, predstojnik pedijatrijske Klinike KBC-a
dr. sc. Miroslav Meðimorec, redatelj, hrvatski branitelj, diplomat
dr. sc. Mario Mikoliæ, veleposlanik u m.
dipl. ing. Nikola Obuljen, saborski zasupnik u miru
dr. Ing. Marijan Papich, Vancouver, Kanada
prof. dr. Mladen Parlov, izvanredni professor na KBF- u u Splitu
Marija Peakiæ Mikuljan, književnica
dr. sc. Smiljana Naranèiæ Kovaè
mr. sc. Damir Pešorda, kolumnist i profesor
prof. dr. Franjo Plavšiæ, toksikolog i književnik
prof. dr. sc. Tanja Pušiæ
dr. sc. Stjepan Razum, arhivist i povjesnièar
prof. dr. Adalbert Rebiæ, profesor Katolièkog bogoslovnog fakulteta, Zagreb
Prim. dr. sc. Darko Richter, dr. med., Zagreb
Mladen Rogina, red. prof., hrvatski branitelj
prof. dr. sc. Dora Seèiæ
dr. sc. Ivo Soljaèiæ, prof. emeritus
Miljenko Stojiæ, književnik, franjevac i novinar
Goran Pavel Šantek, izv. prof.
Prim. dr. sc. Tatjana Šimurina, dr. med., anesteziolog, Zadar
doc. dr. sc. Dražen Švagelj, patolog, Vinkovci
dr. sc. Magdalena Ujeviæ Bošnjak, dipl. ing. kem. tehn.
prof. dr. sc. Zlatko Vrljièak, dipl. inž.
mr sc. Goranka Adam, dipl. ing., Kaštel Kambelovac
Dražen Adam, dipl. ing., Kaštel Kambelovac
Benedikt Aljinoviæ, Kaštel Suæurac
Katica Amidžiæ Peroèeviæ, Zagreb
don Miljenko Babaiæ, katolièki sveæenik, dipl. teolog. ratni vojni kapelan
Ante Babin dipl. ing. brodogradnje, Kaštel Stari
mr. sc. Zlatko Bacinger, predsjednik Bratovštine Petra Zrinskog - Èasni stol Èakovec
Ðivo Bašiæ, Dubrovnik
Nikola Bašiæ, ekonomist, pisac, Vis
Stanko Bašiæ, umirovljeni strojarski tehnièar, Split
Joan Beram, Sydney, Australia
Lucija Barac, Adelaide, Australija
Dragutin Bauman, ing. kem., èlan Predsjedništva Hrvatskog žrtvoslovnog društva
Marijana Beram, Melbourne, Australija
Marko Beram, Melbourne, Australija
Mile Beram, Sydney, Australia
Sime Beram, Melbourne, Australia
Sime Beram, Sydney, Australia
ing. Ivan Biæaniæ, Zagreb
Marija Biæaniæ, umirovljenica, Zagreb
mr. sc. Nikola Biæaniæ, profesor
Ante Bilic, Canberra, Australia
Vlatko Biliæ, dipl. ing. arh., Zagreb
Damir Borovèak, dipl. ing., publicist, Zagreb
Darko Bošnjak, dipl. ing. agr. univ. spec. oec.
Zdravko Bošnjak dipl. inž., Zagreb
Ivan Bradvica, dipl.ing. grað., pjesnik
Janko Buèar, književnik i novinar
mr. sc. Krešimir Bušiæ, Vukovar
Ljiljana Canjuga, dipl soc. r., umirovljeni èasnik HV
prof. Ikica Cuvalo
Ante Èarapina, dipl. oec.
Davorka Èoviæ, dipl. iur.
Mate Æavar, pjesnik i publicist, Zagreb
Ružica Æavar, dr. stom. i dr. med., Zagreb
Davor Dijanoviæ, novinar, publicist
Miroslava Dodig
Dragi Ante Doljanin, Hrvace
Zvonimir R. Došen, dipl. inženjer
Vesna M. Došen, economist
Pero Draganiæ
Anka Drnasin, dipl. oec.
Dražen Dugan
Kristina Dugan
mr.sc. Danijel Dugonjiæ, dr.vet.med., Imunološki zavod, Zagreb
Ivo Duvnjak, dipl. ing. strojarstva
Krešimir Duvnjak, dipl ing., apsolvent filozofije i religijske culture
Nikola Ðuretiæ, književnik
Suzana Fanjek, Melbourne, Australija
dr. Rajko Fureš
Danica Galešiæ Ljubanoviæ
Mladen Galiæ, Split
Dean Ganza
Ante Gavranic, Sydney, Australija
Petar Gelo, urednik i voditelj Hrvatskog radio programa Melbourne
Klaudio Glavan
Danica Glavaš
Vlado Glavaš
Mato Grbac, Sydney, Australija
Ivan Grbavac
Dragan Hazler, mr.farm.sc.& dipl.ing.biokem. predsjednik HAZUD-a, CH-Basel
Petar Hiniæ, predsjednik Hrvatske kulturne zajednice, Stuttgart
Branko Hrkaè, sam. likovni umjetnik, Zadar
Kristina Hublin, studentica, Rijeka
Stella Hubmayer, tajnica, Buenos Aires, Argentina
Stanko Ivankovic, Sydney, Australija
Šime Jakeliæ, Inženjer elektrotehnike, Zagreb
Dražen Janeš
Ivana Jerèinoviæ, studentica, Zagreb
Marko Jerèinoviæ, dipl. inž. fizike, Zagreb
Joško Jež, umirovljenik
Darko Juka, književnik i novinar
Davor Jurica
Mirjana Juricic, Zürich/ CH
Josipa Jurièev-Sudac, dipl. ing.
Damir Kalafatiæ, dipl. ing. kemije, u. m.
Marija Kalafatiæ, dipl. ing. kemije, u. m.
Ilija Kapetanovic, Sydney, Australija
Lela Kapetanovic, Sydney, Australia
mr. art. Eva Kirchmayer Biliæ, Muzièka akademija, Zagreb
Ivan Klariæ, dipl. ing. grað. u. m.
Nikola Knez, President, iFilms LLC
Josip Kokiæ
Ante Kokotovic, Sydney, Australia
Stipe Kokotovic, Sydney, Australia
Anastazija Komljenoviæ, prof., Velika Gorica
Nikša Koncani
dr. Zdenko Korunda, Naples, Florida
dr. Nena Korunda, Naples, Florida
Ivan Kostrenèiæ, Justice of Peace, Perth WA, Australija
Ante Kovaè
Milica Krakan, Švicarska
Ante Krišto, Zagreb
Vladimir Krstuloviæ
Željka Kršiniæ Mediæ, dipl. ing. arh.
Petar Kružiæ, dr.st., Stuttgart
fra Ante Kukavica, dipl. teolog, ratni vojni sveæenik i invalid Domovinskog rata
Stipe Kulas, Sydney, Australija
J. Eduardo Kunstek P, Gerente Comercial, Itacamba Cemento S.A., Bolivia
Miroslav Kušek, dipl. iur.
Ana Landeka, Vinkovci
Krešimir Landeka, Vinkovci
mr. sc. Šime Letina, publicist, Washington DC
Nikola Loncar, Sydney, Australija
Ivica Luetiæ, novinar
Agustin Lukanovic, Sydney, Australija
Ivo Lukic, Sydney, Australija
Rade Lukic, predsjednik Hrvatskog svjetskog kongresa u Austriji
Roza Lukic, Sydney, Australija
Martin Lulic, Sydney, Australija
Mate Ljubièiæ, dipl. oec.
Blažena Magdiæ, umirovljenica
Ivan Magdiæ, umirovljeni èasnik HV
Diana Majhen, Zagreb
Hrvoje Majhen, dipl.ing. Zagreb
Marijan Majstoroviæ, novinar, publicist i izdavaè
Mijo Maljkoviæ, inovator
Radica Maljkoviæ, tekstilni tehnièar
Ankica Mandariæ, diplomirani ekonomist, umirovljeni satnik, Mostar
Marija Markic, CTC, Canada
Slobodan Markic, P. Eng., Canada
Bozo Markovic, dipl. ing. kem., Buenos Aires
Hrvoje-Sreæko Matanoviæ, ing., Zadar
Ivanka Matanoviæ, umirovljena namještenica, Zadar
Ivo Matanoviæ, umirovljeni viši tehnièar, Zadar
dr. Josip Matjan, die
Duje Mazic
Zoran Meter, Rijeka
Cvjetko Milanovic, Adelaide, Australija
Vedrana Milas, novinarka, politolog, Zagreb
Jelena Milicevic, Canberra
Vinko Milicevic, Canberra
Marko Milinkoviæ, Varaždin
Josip Miljak, predsjednik Hrvatske Èiste Stranke Prava
Mirella Mornar
Miro Muciæ, ekonomist, Makarska
Mario Mužiniæ, Sv. Nedelja
Mirjana Mužiniæ, Sv. Nedelja
Dubravka Nemeti Žigroviæ, mr. pharm.
Marijan Osmak
Vinko Ostojiæ, publicist, Zagreb
Michael Pack, Engleska
mr. sci Josip Papkoviæ, dipl. ing. fiz., Zagreb
Marija Papkoviæ, dipl. jur., Pušæa donja
Davor Parlov
Matea Pejiæ, Dubrovnik
Mara Peraniæ, Novalja
Mario Peraniæ, Novalja
Katarina Peroèeviæ, Zagreb
Tomislav Pipunic, Melbourne, Australija
Edo Pivcevic
don Mili Plenkoviæ, župnik u Hvaru
Jasenka Poliæ Biliško, prof., Zagreb
Krešimir Puklavec, dipl. ing.
Prim. mr. sc. Miljenko Raos, dr. med.
Toni Relja, predsj. mladeži HÈSP-a, Split
Božo Režiæ, dipl., oec.
Ivo Roso, Geelong, Australija
Božidar Ruèeviæ, dipl. inž. u miru
Mladen Schwartz
mr. sc. Ivan Seèiæ
Roko Sikiriæ, zrakoplovni tehnièar
Darko Skokiæ, dipl. inž., Valpovo
ing. Marija Sliškoviæ
Adriana Smajiæ, odvjetnica i sudski tumaè za Hrvatski-Španjolski, Buenos Aires
Višnja Spajiæ, novinar, Široki Brijeg
Marko Spiranovic
Darijo Strehovac, HRVI Domovinskog rata i autor dvaju romana o ratu
Bosiljka Suèiæ, Zagreb
Helena Suèiæ, oec., Zagreb
Hrvoje Suèiæ, dipl. oec., Zagreb
Stipe Suèiæ, oec., Zagreb
Tomislav Suèiæ, Zagreb
Drago Šaravanja, književnik
Oskar Šaruniæ, snimatelj, novinar
Renato Šelj, predsjednik Udruge HVIDR-a Èrnomerec
Ladislav Šipiæ, dip. ing. el.
Ivan Škarica
Petar Škoriæ, mag. novinarstva, Split
Anita Šola
Darko Španiæ, dipl. oec., Nova Gradiška
Davor Špehar, Sv. Nedelja
Ivana Špehar, Sv. Nedelja
Marija Švagelj, dr. med. kirurg, Vinkovci
Davor Švec
Pero Tadiæ, književnik, Zagreb
Pero Todoriæ, Zagreb
Ivan Tomac, Sydney, Australija
Željko Tomaševiæ, mag.iur., èlan predsjedništva Hrvatskog žrtvoslovnog društva
Arpad Toth, Zaprešiæ
Bruno Toth, Zaprešiæ
Zorica Toth, Zaprešiæ
Zvonimir Trusic, utemeljitelj Dragovoljaca Domovinskog rata
Damir Tuèkar, dipl.ing., Zagreb
Bože Ujeviæ, profesor povijesti i geografije, Split
Stjepan Ujeviæ, ing. grað., Split
Ivica Ursiæ, neovisni novinar i publicist
Ankica Valenta, prof.
Valentina Vig
Ana Vojkoviæ,oecc., Split
Tajana Vojvodiæ, Samobor
Željko Vojvodiæ, Samobor
Natalija Vrban
Stipe Vrkiæ, Kruševo
Carmen Vrljicak Verlichak, spisateljica novinarka, Buenos Aires
Joza Vrljièak, magister ekonomije, urednik èasopisa Studia Croatica, Buenos Aires
Ani Vuletiæ, dipl. ing. grað.
Petar Vuliæ, književnik
Bruno Zoriæ, prof. savjetnik, Zadar
Ivan Zlopaša
Ante Žanetiæ, bivši igraè Hajduka, zlatna kolajna Rim 1960, srebrena kolajna EURO Pariz 1960.
Ana Žarko, studentica, S.Kraljevec
Kata Žarko, raèunovoða, S.Kraljevec
Marija Žarko, ekonomistica, S.Kraljevec
Marko Žarko, student, S.Kraljevec
Nediljko Žarko, poduzetnik, S.Kraljevec
Ivan Žigroviæ, dipl.ing. kem. |
