PROSVJED ZBOG NAPADA NA PRAVNI SUVERENITET REPUBLIKE HRVATSKE
Poštovani predsjednièe Hrvatskog sabora, poštovani saborski zastupnici!
U posljednje vrijeme svjedoci smo sve agresivnijeg napada na hrvatski suverenitet, a napose na njezin pravni suverenitet, zbog èega mi potpisnici iskazujemo odluèan prosvjed i zabrinutost za buduænost Hrvatske.
Napadima na hrvatski pravni suverenitet želi se poništiti i pogaziti Odluku Sabora Republike Hrvatske o raskidu državno-pravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ i Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske, donesene 8. listopada 1991. godine. Takvu Hrvatsku nekoliko mjeseci kasnije jedinstveno su priznale i sve èlanice EU-a i èitav svijet.
Odlukom Hrvatskog sabora jasno je utvrðeno da Jugoslavija kao državna zajednica više ne postoji. Republika Hrvatska odrekla je njome legitimitet i legalitet svim tijelima dotadašnje federacije - SFRJ i odluèila ne priznati valjanim ni jedan pravni akt bilo kojeg tijela koje, nastupa u ime bivše federacije - SFRJ.
Prosljeðivanjem Republici Hrvatskoj optužnica protiv hrvatskih graðana koje su proizvela tijela bivše SFRJ, agresorske JNA, Republika Srbija pokazuje želju da bude slijednica bivše federacije kojoj je Hrvatska prije 20 godina odrekla svaki legitimitet i da izjednaèi krivnju agresora i žrtve. Time se, takoðer, na svojevrstan naèin pokazuje da se velikosrpska agresija na Hrvatsku nastavlja pravnim i politièkim sredstvima.
Dakle, temeljni cilj najnovije velikosrpske agresije na državnopravni suverenitet Republike Hrvatske jest saniranje po Srbiju vrlo negativnih posljedica, nastalih zbog niza izgubljenih ratova u Miloševiæevo vrijeme, što je ujedno i temeljni cilj novoga srbijanskog Memoranduma.
Njihovo slanje optužnica gotovo je istovjetno kao da su poratna Njemaèka ili Italija poslala optužnice za ratne dogaðaje poratnim vlastima u Poljskoj, Francuskoj, Èeškoj i Slovaèkoj, Grèkoj, Albaniji i Hrvatskoj i td.
Djeluje pomalo zbunjujuæe što EU, kad je rijeè o tim pravnim aktima, traži pojašnjene od Hrvatske, kao da ne zna tko je bio agresor na Hrvatsku, kao i komentar državnog odvjetnika Republike Hrvatske koji se upliæe u opravdanost donošenja zakona, što nije primjereno ni demokratskim državama niti državi u kojoj je provedena dioba vlasti.
Možda nam, jednostavno, na taj naèin iz EU-a pokazuju da na Hrvatsku gledaju kao na koloniju, otvoreno nam poruèujuæi da ne raèunamo sa suverenitetom u EU-u. Postavlja se pitanje je li Srbija "sama" donijela tu odluku. Sjetimo se da je srbijanski predsjednik Tadiæ tražio da se hrvatski generali osude bez dokazane krivnje, a s istovjetnim argumentima na koje se sada pozivaju iz EU-a Na tim se „argumentima“ temelji i presuda Haaškoga suda. Je li takav zahtjev postavio “sam” Tadiæ ili mu ga je sugerirao baš EU?
Pozivamo zastupnike Hrvatskog sabora da odluèno stanu u obranu hrvatskog suvereniteta, a napose pravnoga, jer æe se graðani i po tome opredjeljivati na sljedeæim izborima. Istodobno, najodluènije prosvjedujemo protiv postupanja Republike Srbije koja je hrvatskim pravosudnim vlastima na pilatovski naèin proslijedila fantomske optužnice protiv hrvatskih graðana. To samo svjedoèi da još nije izvukla zakljuèke iz agresivnog rata koji su JNA i Miloševiæeva Srbija vodile protiv Republike Hrvatske, prouzroèivši najveæe žrtve i materijalne štete u Europi nakon Drugoga svjetskog rata, te da nije odustala od projekta Velike Srbije.
Zar tim svojim èinom Srbija zapravo nije preuzela izravnu odgovornost za zloèine i razaranja što ih je JNA uèinila u Hrvatskoj?
- Zbog toga Srbiji treba u najkraæem moguæem vremenu dostaviti raèun za ratne štete koje su u Hrvatskoj poèinile JNA, Miloševiæeva Srbija i njihove paravojne snage.
Iz dosadašnjih sluèajeva jasno je da su optužnice (mnoge, ako ne i sve) sastavljene na temelju priznanja iznuðenih od hrvatskih zatoèenika u srpskim koncentracijskim logorima pa Srbiji treba postaviti sljedeæe zahtjeve/pitanja:
- Kako je moguæe da uopæe razmišljaju o optužnicama koje sadrže bilo kakav dokaz koji je pribavljen na nezakoniti naèin, tj. iznuðen u srbijanskim koncentracijskim logorima? Kako to da nakon tragiènih iskustava Drugoga svjetskog rata, Auschwitza, Dachau ...., EU tako olako prolazi preko toga?
- Tražimo procesuiranje svih odgovornih za odvoðenje, držanje i muèenje hrvatskih graðana u srbijanskim koncentracijskim logorima u Srbiji. (Procjena je da je u tim logorima ubijeno ili nestalo oko 300 ljudi).
- Tražimo meðunarodnu potporu da se zaustave sve optužnice (ne samo iz Srbije nego i iz BiH) koje polaze od dokaza koji su iznuðeni, odnosno pribavljeni na nezakonit naèin.
Sve ove naše nevolje proizlaze iz èinjenice da se u Hrvatskoj prihvatilo izjednaèivanje agresije i obrane. Poèelo se prièama o navodnom graðanskom ratu, a provedeno je preko izjednaèivanja ratnog zloèina, koji èine agresori i zloèina u ratu koji se može dogoditi u obrani kao prekoraèenje nužne obrane. To je u suprotnosti s meðunarodnim pravom!
- Tražimo vladavinu prava i hrvatski pravni suverenitet, umjesto dogovora na "visokoj razini" koji služi skupljanju politièkih poena i uspostavi puzajuæe "pravne jugosfere".
- Pozivamo zastupnike da na saborskoj sjednici 14. listopada, u petak, odgovorno štite suverenitet Republike Hrvatske i dostojanstvo narodnih zastupnika Hrvatskoga sabora.
U Zagrebu, 8. listopada 2011.
akademik Dubravko Jelèiæ akademik Andrija Kaštelan akademik Josip Peèariæ prof. dr. Valentin Pozaiæ, pomoæni biskup zagrebaèki akademik Nenad Trinajstiæ prof. dr. sc. Ivan Bakran dr. sc. Mladen Bandiæ, dipl. ing. grað., Zagreb prof. dr. sc. Mihovil Bioèiæ, KBC Split, Medicinski fakultet Sveuèilišta u Splitu dr. sc. Sreæko Botriæ, Sveuèilište u Splitu prof. dr. Ante Cuvalo Joško Èelan, novinar i publicist, Split prof. dr. sc. Marin Èikeš, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagreb prof. dr. sc. don Josip Èoriæ prof. dr. Vladimir Æepuliæ, Zagreb prof. dr. sc. Slavica Dodig prof. don Ilija Drmiæ prof. dr. sc. Neven Elezoviæ prof. dr. Vinko Grubišiæ, professor emeritus , Sveuèilište Waterloo, Kanada Hrvoje Hitrec, književnik, predsjednik HKV-a dr- sc. Julije Jakšetiæ prof. dr. sc. Milica Klarièiæ Bakula prof. dr. sc. Ivan Kordiæ prof. dr. sc. Sreæko Kovaè, Institut za filozofiju, Zagreb prof. dr. Marija Šiško Kuliš prof. Ive Livljaniæ, veleposlanik u miru prof. dr. Ivan Malèiæ, predstojnik pedijatrijske Klinike KBC-a dr. sc. Miroslav Meðimorec, redatelj, hrvatski branitelj, diplomat dr. sc. Mario Mikoliæ, veleposlanik u m. dipl. ing. Nikola Obuljen, saborski zasupnik u miru dr. Ing. Marijan Papich, Vancouver, Kanada prof. dr. Mladen Parlov, izvanredni professor na KBF- u u Splitu Marija Peakiæ Mikuljan, književnica dr. sc. Smiljana Naranèiæ Kovaè mr. sc. Damir Pešorda, kolumnist i profesor prof. dr. Franjo Plavšiæ, toksikolog i književnik prof. dr. sc. Tanja Pušiæ dr. sc. Stjepan Razum, arhivist i povjesnièar prof. dr. Adalbert Rebiæ, profesor Katolièkog bogoslovnog fakulteta, Zagreb Prim. dr. sc. Darko Richter, dr. med., Zagreb Mladen Rogina, red. prof., hrvatski branitelj prof. dr. sc. Dora Seèiæ dr. sc. Ivo Soljaèiæ, prof. emeritus Miljenko Stojiæ, književnik, franjevac i novinar Goran Pavel Šantek, izv. prof. Prim. dr. sc. Tatjana Šimurina, dr. med., anesteziolog, Zadar doc. dr. sc. Dražen Švagelj, patolog, Vinkovci dr. sc. Magdalena Ujeviæ Bošnjak, dipl. ing. kem. tehn. prof. dr. sc. Zlatko Vrljièak, dipl. inž. mr sc. Goranka Adam, dipl. ing., Kaštel Kambelovac Dražen Adam, dipl. ing., Kaštel Kambelovac Benedikt Aljinoviæ, Kaštel Suæurac Katica Amidžiæ Peroèeviæ, Zagreb don Miljenko Babaiæ, katolièki sveæenik, dipl. teolog. ratni vojni kapelan Ante Babin dipl. ing. brodogradnje, Kaštel Stari mr. sc. Zlatko Bacinger, predsjednik Bratovštine Petra Zrinskog - Èasni stol Èakovec Ðivo Bašiæ, Dubrovnik Nikola Bašiæ, ekonomist, pisac, Vis Stanko Bašiæ, umirovljeni strojarski tehnièar, Split Joan Beram, Sydney, Australia Lucija Barac, Adelaide, Australija Dragutin Bauman, ing. kem., èlan Predsjedništva Hrvatskog žrtvoslovnog društva Marijana Beram, Melbourne, Australija Marko Beram, Melbourne, Australija Mile Beram, Sydney, Australia Sime Beram, Melbourne, Australia Sime Beram, Sydney, Australia ing. Ivan Biæaniæ, Zagreb Marija Biæaniæ, umirovljenica, Zagreb mr. sc. Nikola Biæaniæ, profesor Ante Bilic, Canberra, Australia Vlatko Biliæ, dipl. ing. arh., Zagreb Damir Borovèak, dipl. ing., publicist, Zagreb Darko Bošnjak, dipl. ing. agr. univ. spec. oec. Zdravko Bošnjak dipl. inž., Zagreb Ivan Bradvica, dipl.ing. grað., pjesnik Janko Buèar, književnik i novinar mr. sc. Krešimir Bušiæ, Vukovar Ljiljana Canjuga, dipl soc. r., umirovljeni èasnik HV prof. Ikica Cuvalo Ante Èarapina, dipl. oec. Davorka Èoviæ, dipl. iur. Mate Æavar, pjesnik i publicist, Zagreb Ružica Æavar, dr. stom. i dr. med., Zagreb Davor Dijanoviæ, novinar, publicist Miroslava Dodig Dragi Ante Doljanin, Hrvace Zvonimir R. Došen, dipl. inženjer Vesna M. Došen, economist Pero Draganiæ Anka Drnasin, dipl. oec. Dražen Dugan Kristina Dugan mr.sc. Danijel Dugonjiæ, dr.vet.med., Imunološki zavod, Zagreb Ivo Duvnjak, dipl. ing. strojarstva Krešimir Duvnjak, dipl ing., apsolvent filozofije i religijske culture Nikola Ðuretiæ, književnik Suzana Fanjek, Melbourne, Australija dr. Rajko Fureš Danica Galešiæ Ljubanoviæ Mladen Galiæ, Split Dean Ganza Ante Gavranic, Sydney, Australija Petar Gelo, urednik i voditelj Hrvatskog radio programa Melbourne Klaudio Glavan Danica Glavaš Vlado Glavaš Mato Grbac, Sydney, Australija Ivan Grbavac Dragan Hazler, mr.farm.sc.& dipl.ing.biokem. predsjednik HAZUD-a, CH-Basel Petar Hiniæ, predsjednik Hrvatske kulturne zajednice, Stuttgart Branko Hrkaè, sam. likovni umjetnik, Zadar Kristina Hublin, studentica, Rijeka Stella Hubmayer, tajnica, Buenos Aires, Argentina Stanko Ivankovic, Sydney, Australija Šime Jakeliæ, Inženjer elektrotehnike, Zagreb Dražen Janeš Ivana Jerèinoviæ, studentica, Zagreb Marko Jerèinoviæ, dipl. inž. fizike, Zagreb Joško Jež, umirovljenik Darko Juka, književnik i novinar Davor Jurica Mirjana Juricic, Zürich/ CH Josipa Jurièev-Sudac, dipl. ing. Damir Kalafatiæ, dipl. ing. kemije, u. m. Marija Kalafatiæ, dipl. ing. kemije, u. m. Ilija Kapetanovic, Sydney, Australija Lela Kapetanovic, Sydney, Australia mr. art. Eva Kirchmayer Biliæ, Muzièka akademija, Zagreb Ivan Klariæ, dipl. ing. grað. u. m. Nikola Knez, President, iFilms LLC Josip Kokiæ Ante Kokotovic, Sydney, Australia Stipe Kokotovic, Sydney, Australia Anastazija Komljenoviæ, prof., Velika Gorica Nikša Koncani dr. Zdenko Korunda, Naples, Florida dr. Nena Korunda, Naples, Florida Ivan Kostrenèiæ, Justice of Peace, Perth WA, Australija Ante Kovaè Milica Krakan, Švicarska Ante Krišto, Zagreb Vladimir Krstuloviæ Željka Kršiniæ Mediæ, dipl. ing. arh. Petar Kružiæ, dr.st., Stuttgart fra Ante Kukavica, dipl. teolog, ratni vojni sveæenik i invalid Domovinskog rata Stipe Kulas, Sydney, Australija J. Eduardo Kunstek P, Gerente Comercial, Itacamba Cemento S.A., Bolivia Miroslav Kušek, dipl. iur. Ana Landeka, Vinkovci Krešimir Landeka, Vinkovci mr. sc. Šime Letina, publicist, Washington DC Nikola Loncar, Sydney, Australija Ivica Luetiæ, novinar Agustin Lukanovic, Sydney, Australija Ivo Lukic, Sydney, Australija Rade Lukic, predsjednik Hrvatskog svjetskog kongresa u Austriji Roza Lukic, Sydney, Australija Martin Lulic, Sydney, Australija Mate Ljubièiæ, dipl. oec. Blažena Magdiæ, umirovljenica Ivan Magdiæ, umirovljeni èasnik HV Diana Majhen, Zagreb Hrvoje Majhen, dipl.ing. Zagreb Marijan Majstoroviæ, novinar, publicist i izdavaè Mijo Maljkoviæ, inovator Radica Maljkoviæ, tekstilni tehnièar Ankica Mandariæ, diplomirani ekonomist, umirovljeni satnik, Mostar Marija Markic, CTC, Canada Slobodan Markic, P. Eng., Canada Bozo Markovic, dipl. ing. kem., Buenos Aires Hrvoje-Sreæko Matanoviæ, ing., Zadar Ivanka Matanoviæ, umirovljena namještenica, Zadar Ivo Matanoviæ, umirovljeni viši tehnièar, Zadar dr. Josip Matjan, die Duje Mazic Zoran Meter, Rijeka Cvjetko Milanovic, Adelaide, Australija Vedrana Milas, novinarka, politolog, Zagreb Jelena Milicevic, Canberra Vinko Milicevic, Canberra Marko Milinkoviæ, Varaždin Josip Miljak, predsjednik Hrvatske Èiste Stranke Prava Mirella Mornar Miro Muciæ, ekonomist, Makarska Mario Mužiniæ, Sv. Nedelja Mirjana Mužiniæ, Sv. Nedelja Dubravka Nemeti Žigroviæ, mr. pharm. Marijan Osmak Vinko Ostojiæ, publicist, Zagreb Michael Pack, Engleska mr. sci Josip Papkoviæ, dipl. ing. fiz., Zagreb Marija Papkoviæ, dipl. jur., Pušæa donja Davor Parlov Matea Pejiæ, Dubrovnik Mara Peraniæ, Novalja Mario Peraniæ, Novalja Katarina Peroèeviæ, Zagreb Tomislav Pipunic, Melbourne, Australija Edo Pivcevic don Mili Plenkoviæ, župnik u Hvaru Jasenka Poliæ Biliško, prof., Zagreb Krešimir Puklavec, dipl. ing. Prim. mr. sc. Miljenko Raos, dr. med. Toni Relja, predsj. mladeži HÈSP-a, Split Božo Režiæ, dipl., oec. Ivo Roso, Geelong, Australija Božidar Ruèeviæ, dipl. inž. u miru Mladen Schwartz mr. sc. Ivan Seèiæ Roko Sikiriæ, zrakoplovni tehnièar Darko Skokiæ, dipl. inž., Valpovo ing. Marija Sliškoviæ Adriana Smajiæ, odvjetnica i sudski tumaè za Hrvatski-Španjolski, Buenos Aires Višnja Spajiæ, novinar, Široki Brijeg Marko Spiranovic Darijo Strehovac, HRVI Domovinskog rata i autor dvaju romana o ratu Bosiljka Suèiæ, Zagreb Helena Suèiæ, oec., Zagreb Hrvoje Suèiæ, dipl. oec., Zagreb Stipe Suèiæ, oec., Zagreb Tomislav Suèiæ, Zagreb Drago Šaravanja, književnik Oskar Šaruniæ, snimatelj, novinar Renato Šelj, predsjednik Udruge HVIDR-a Èrnomerec Ladislav Šipiæ, dip. ing. el. Ivan Škarica Petar Škoriæ, mag. novinarstva, Split Anita Šola Darko Španiæ, dipl. oec., Nova Gradiška Davor Špehar, Sv. Nedelja Ivana Špehar, Sv. Nedelja Marija Švagelj, dr. med. kirurg, Vinkovci Davor Švec Pero Tadiæ, književnik, Zagreb Pero Todoriæ, Zagreb Ivan Tomac, Sydney, Australija Željko Tomaševiæ, mag.iur., èlan predsjedništva Hrvatskog žrtvoslovnog društva Arpad Toth, Zaprešiæ Bruno Toth, Zaprešiæ Zorica Toth, Zaprešiæ Zvonimir Trusic, utemeljitelj Dragovoljaca Domovinskog rata Damir Tuèkar, dipl.ing., Zagreb Bože Ujeviæ, profesor povijesti i geografije, Split Stjepan Ujeviæ, ing. grað., Split Ivica Ursiæ, neovisni novinar i publicist Ankica Valenta, prof. Valentina Vig Ana Vojkoviæ,oecc., Split Tajana Vojvodiæ, Samobor Željko Vojvodiæ, Samobor Natalija Vrban Stipe Vrkiæ, Kruševo Carmen Vrljicak Verlichak, spisateljica novinarka, Buenos Aires Joza Vrljièak, magister ekonomije, urednik èasopisa Studia Croatica, Buenos Aires Ani Vuletiæ, dipl. ing. grað. Petar Vuliæ, književnik Bruno Zoriæ, prof. savjetnik, Zadar Ivan Zlopaša Ante Žanetiæ, bivši igraè Hajduka, zlatna kolajna Rim 1960, srebrena kolajna EURO Pariz 1960. Ana Žarko, studentica, S.Kraljevec Kata Žarko, raèunovoða, S.Kraljevec Marija Žarko, ekonomistica, S.Kraljevec Marko Žarko, student, S.Kraljevec Nediljko Žarko, poduzetnik, S.Kraljevec Ivan Žigroviæ, dipl.ing. kem. |