www.garaza.biz
Viktimologija Advertisement
Petak, 15 Studeni 2019
 
 
PROSVJED ZBOG NAPADA NA PRAVNI SUVERENITET REPUBLIKE HRVATSKE
Srijeda, 12 Listopad 2011
PROSVJED ZBOG NAPADA NA PRAVNI SUVERENITET REPUBLIKE HRVATSKE

Poštovani predsjednie Hrvatskog sabora, poštovani saborski zastupnici!

U posljednje vrijeme svjedoci smo sve agresivnijeg napada na hrvatski suverenitet, a napose na njezin pravni suverenitet, zbog ega mi potpisnici iskazujemo odluan prosvjed i zabrinutost za budunost Hrvatske.

Napadima na hrvatski pravni suverenitet eli se poništiti i pogaziti Odluku Sabora Republike Hrvatske o raskidu dravno-pravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ i Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske, donesene 8. listopada 1991. godine. Takvu Hrvatsku nekoliko mjeseci kasnije jedinstveno su priznale i sve lanice EU-a i itav svijet.

Odlukom Hrvatskog sabora jasno je utvreno da Jugoslavija kao dravna zajednica više ne postoji. Republika Hrvatska odrekla je njome legitimitet i legalitet svim tijelima dotadašnje federacije - SFRJ i odluila ne priznati valjanim ni jedan pravni akt bilo kojeg tijela koje, nastupa u ime bivše federacije - SFRJ.

Prosljeivanjem Republici Hrvatskoj optunica protiv hrvatskih graana koje su proizvela tijela bivše SFRJ, agresorske JNA, Republika Srbija pokazuje elju da bude slijednica bivše federacije kojoj je Hrvatska prije 20 godina odrekla svaki legitimitet i da izjednai krivnju agresora i rtve. Time se, takoer, na svojevrstan nain pokazuje da se velikosrpska agresija na Hrvatsku nastavlja pravnim i politikim sredstvima.

Dakle, temeljni cilj najnovije velikosrpske agresije na dravnopravni suverenitet Republike Hrvatske jest saniranje po Srbiju vrlo negativnih posljedica, nastalih zbog niza izgubljenih ratova u Miloševievo vrijeme, što je ujedno i temeljni  cilj  novoga srbijanskog Memoranduma.

Njihovo slanje optunica gotovo je istovjetno kao da su poratna Njemaka ili Italija poslala optunice za ratne dogaaje poratnim vlastima u Poljskoj, Francuskoj, eškoj i Slovakoj, Grkoj, Albaniji i Hrvatskoj i td.

Djeluje pomalo zbunjujue što EU, kad je rije o tim pravnim aktima, trai pojašnjene od Hrvatske, kao da ne zna tko je bio agresor na Hrvatsku, kao i komentar dravnog odvjetnika Republike Hrvatske koji se uplie u opravdanost donošenja zakona, što nije primjereno ni demokratskim dravama niti dravi u kojoj je provedena dioba vlasti. 

Moda nam, jednostavno, na taj nain iz EU-a pokazuju da na Hrvatsku gledaju kao na koloniju, otvoreno nam poruujui da ne raunamo sa suverenitetom u EU-u. Postavlja se pitanje je li Srbija "sama" donijela tu odluku. Sjetimo se da je srbijanski predsjednik Tadi traio da se hrvatski generali osude bez dokazane krivnje, a s istovjetnim argumentima na koje se sada pozivaju iz EU-a Na tim se „argumentima“ temelji i presuda Haaškoga suda. Je li takav zahtjev postavio “sam” Tadi ili mu ga je sugerirao baš EU?

Pozivamo zastupnike Hrvatskog sabora da odluno stanu u obranu hrvatskog suvereniteta, a napose pravnoga, jer e se graani i po tome opredjeljivati na sljedeim izborima. Istodobno, najodlunije prosvjedujemo protiv postupanja Republike Srbije koja je hrvatskim pravosudnim vlastima na pilatovski nain proslijedila fantomske optunice protiv hrvatskih graana. To samo svjedoi da još nije izvukla zakljuke iz agresivnog rata koji su JNA i Miloševieva Srbija vodile protiv Republike Hrvatske, prouzroivši najvee rtve i materijalne štete u Europi nakon Drugoga svjetskog rata, te da nije odustala od projekta Velike Srbije.

Zar tim svojim inom Srbija zapravo nije preuzela izravnu odgovornost za zloine i razaranja što ih je JNA uinila u Hrvatskoj?

-           Zbog toga Srbiji treba u najkraem moguem vremenu dostaviti raun za ratne štete koje su u Hrvatskoj poinile JNA, Miloševieva Srbija i njihove paravojne snage.

Iz dosadašnjih sluajeva jasno je da su optunice (mnoge, ako ne i sve) sastavljene na temelju priznanja iznuenih od hrvatskih zatoenika u srpskim koncentracijskim logorima pa Srbiji treba postaviti sljedee zahtjeve/pitanja:

-           Kako je mogue da uope razmišljaju o optunicama koje sadre bilo kakav dokaz koji je pribavljen na nezakoniti nain, tj. iznuen u srbijanskim koncentracijskim logorima? Kako to da nakon traginih iskustava Drugoga svjetskog rata, Auschwitza, Dachau ...., EU tako olako prolazi preko toga?

-           Traimo procesuiranje svih odgovornih za odvoenje, dranje i muenje hrvatskih graana u srbijanskim koncentracijskim logorima u Srbiji. (Procjena je da je u tim logorima ubijeno ili nestalo oko 300 ljudi).

-           Traimo meunarodnu potporu da se zaustave sve optunice (ne samo iz Srbije nego i iz BiH) koje polaze od dokaza koji su iznueni, odnosno pribavljeni na nezakonit nain.

Sve ove naše nevolje proizlaze iz injenice da se u Hrvatskoj prihvatilo izjednaivanje agresije i obrane. Poelo se priama o navodnom graanskom ratu, a provedeno je preko izjednaivanja ratnog zloina, koji ine agresori i zloina u ratu koji se moe dogoditi u obrani kao prekoraenje nune obrane. To je u suprotnosti s meunarodnim pravom!

- Traimo vladavinu prava i hrvatski pravni suverenitet, umjesto dogovora na "visokoj razini" koji slui skupljanju politikih poena i uspostavi puzajue "pravne jugosfere".

- Pozivamo zastupnike da na saborskoj sjednici 14. listopada, u petak, odgovorno štite suverenitet Republike Hrvatske i dostojanstvo narodnih zastupnika Hrvatskoga sabora.

U Zagrebu, 8. listopada 2011.

akademik Dubravko Jeli
akademik
Andrija Kaštelan
akademik Josip Peari
prof. dr. Valentin Pozai, pomoni biskup zagrebaki
akademik Nenad Trinajsti
prof. dr. sc. Ivan Bakran
dr. sc. Mladen Bandi,
dipl. ing. gra., Zagreb
prof. dr. sc. Mihovil Bioi, KBC Split, Medicinski  fakultet Sveuilišta u Splitu
dr. sc. Sreko Botri, Sveuilište u Splitu
prof. dr. Ante Cuvalo
Joško elan, novinar i publicist, Split
prof. dr. sc. Marin ikeš, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagreb
prof. dr. sc. don Josip ori
prof. dr. Vladimir epuli, Zagreb
prof. dr. sc. Slavica Dodig
prof. don Ilija Drmi

prof. dr. sc. Neven Elezovi

prof. dr. Vinko Grubiši, professor emeritus , Sveuilište Waterloo, Kanada
Hrvoje Hitrec, knjievnik, predsjednik HKV-a
dr- sc. Julije Jakšeti
prof. dr. sc. Milica Klarii Bakula
prof. dr. sc. Ivan Kordi
prof. dr. sc. Sreko Kova, Institut za filozofiju, Zagreb
prof. dr. Marija Šiško Kuliš
prof. Ive Livljani, veleposlanik u miru
prof. dr. Ivan Mali, predstojnik pedijatrijske Klinike KBC-a
dr. sc. Miroslav Meimorec, redatelj, hrvatski branitelj, diplomat
dr. sc. Mario Mikoli, veleposlanik u m.
dipl. ing. Nikola Obuljen, saborski zasupnik u miru
dr. Ing. Marijan Papich, Vancouver, Kanada
prof. dr. Mladen Parlov, izvanredni professor na KBF- u u Splitu
Marija Peaki Mikuljan, knjievnica
dr. sc. Smiljana Narani Kova
mr. sc. Damir Pešorda, kolumnist i profesor
prof. dr. Franjo Plavši, toksikolog i knjievnik
prof. dr. sc. Tanja Puši
dr. sc. Stjepan Razum, arhivist i povjesniar
prof. dr. Adalbert Rebi, profesor Katolikog bogoslovnog fakulteta, Zagreb
Prim. dr. sc. Darko Richter, dr. med., Zagreb
Mladen Rogina, red. prof., hrvatski branitelj
prof. dr. sc. Dora Sei
dr. sc. Ivo Soljai, prof. emeritus
Miljenko Stoji, knjievnik, franjevac i novinar
Goran Pavel Šantek, izv. prof.
Prim. dr. sc. Tatjana Šimurina, dr. med., anesteziolog, Zadar
doc. dr. sc. Draen Švagelj, patolog, Vinkovci
dr. sc. Magdalena Ujevi Bošnjak, dipl. ing. kem. tehn.
prof. dr. sc. Zlatko Vrljiak, dipl. in.
mr sc. Goranka Adam, dipl. ing., Kaštel Kambelovac
Draen Adam, dipl. ing., Kaštel Kambelovac

Benedikt Aljinovi, Kaštel Suurac
Katica Amidi Peroevi, Zagreb
don Miljenko Babai, katoliki sveenik, dipl. teolog. ratni vojni kapelan
Ante Babin dipl. ing. brodogradnje, Kaštel Stari
mr. sc. Zlatko Bacinger, predsjednik Bratovštine Petra Zrinskog - asni stol akovec
ivo Baši, Dubrovnik
Nikola Baši, ekonomist, pisac, Vis
Stanko Baši, umirovljeni strojarski tehniar, Split
Joan Beram,  Sydney, Australia
Lucija Barac, Adelaide, Australija
Dragutin Bauman, ing. kem., lan Predsjedništva Hrvatskog rtvoslovnog društva
Marijana Beram, Melbourne, Australija
Marko Beram, Melbourne, Australija
Mile Beram, Sydney, Australia
Sime Beram, Melbourne, Australia
Sime Beram, Sydney, Australia
ing. Ivan Biani, Zagreb
Marija Biani, umirovljenica, Zagreb
mr. sc. Nikola Biani, profesor
Ante Bilic, Canberra, Australia
Vlatko Bili, dipl. ing. arh., Zagreb
Damir Borovak, dipl. ing., publicist, Zagreb
Darko Bošnjak, dipl. ing. agr. univ. spec. oec.
Zdravko Bošnjak dipl. in., Zagreb
Ivan Bradvica, dipl.ing. gra., pjesnik
Janko Buar, knjievnik i novinar
mr. sc. Krešimir Buši, Vukovar
Ljiljana Canjuga, dipl soc. r., umirovljeni asnik HV
prof. Ikica Cuvalo
Ante arapina, dipl. oec.
Davorka ovi, dipl. iur.
Mate avar, pjesnik i publicist, Zagreb
Ruica avar, dr. stom. i dr. med., Zagreb
Davor Dijanovi, novinar, publicist
Miroslava Dodig
Dragi Ante Doljanin, Hrvace
Zvonimir R. Došen, dipl. inenjer
Vesna M. Došen, economist
Pero Dragani
Anka Drnasin, dipl. oec.
Draen Dugan
Kristina Dugan
mr.sc. Danijel Dugonji, dr.vet.med., Imunološki zavod, Zagreb
Ivo Duvnjak, dipl. ing. strojarstva
Krešimir Duvnjak, dipl ing., apsolvent filozofije i religijske culture
Nikola ureti, knjievnik
Suzana Fanjek, Melbourne, Australija
dr. Rajko Fureš
Danica Galeši Ljubanovi
Mladen Gali, Split
Dean Ganza
Ante Gavranic, Sydney, Australija
Petar Gelo, urednik i voditelj Hrvatskog radio programa Melbourne
Klaudio Glavan
Danica Glavaš
Vlado Glavaš
Mato Grbac, Sydney, Australija
Ivan Grbavac
Dragan Hazler, mr.farm.sc.& dipl.ing.biokem. predsjednik HAZUD-a, CH-Basel
Petar Hini, predsjednik Hrvatske kulturne zajednice, Stuttgart
Branko Hrka, sam. likovni umjetnik, Zadar
Kristina Hublin, studentica, Rijeka
Stella Hubmayer, tajnica, Buenos Aires, Argentina
Stanko Ivankovic, Sydney, Australija
Šime Jakeli, Inenjer elektrotehnike, Zagreb
Draen Jane
š
Ivana Jerinovi, studentica, Zagreb
Marko Jerinovi, dipl. in. fizike, Zagreb
Joško Je, umirovljenik
Darko Juka, knjievnik i novinar

Davor Jurica
Mirjana Juricic, Zürich/ CH
Josipa Juriev-Sudac, dipl. ing.
Damir Kalafati, dipl. ing. kemije, u. m.
Marija Kalafati, dipl. ing. kemije, u. m.
Ilija Kapetanovic, Sydney, Australija
Lela Kapetanovic, Sydney, Australia
mr. art. Eva Kirchmayer Bili, Muzika akademija, Zagreb

Ivan Klari, dipl. ing. gra. u. m.
Nikola Knez, President, iFilms LLC
Josip Koki
Ante Kokotovic, Sydney, Australia
Stipe Kokotovic, Sydney, Australia
Anastazija Komljenovi, prof., Velika Gorica
Nikša Koncani
dr. Zdenko Korunda, Naples, Florida
dr. Nena Korunda, Naples, Florida
Ivan Kostreni, Justice of Peace, Perth WA, Australija
Ante Kova
Milica Krakan, Švicarska
Ante Krišto, Zagreb
Vladimir Krstulovi

eljka Kršini Medi, dipl. ing. arh.
Petar Krui, dr.st., Stuttgart
fra Ante Kukavica, dipl. teolog, ratni vojni sveenik i invalid Domovinskog rata
Stipe Kulas, Sydney, Australija
J. Eduardo Kunstek P, Gerente Comercial, Itacamba Cemento S.A., Bolivia
Miroslav Kušek, dipl. iur.
Ana Landeka, Vinkovci
Krešimir Landeka, Vinkovci
mr. sc. Šime Letina, publicist, Washington DC
Nikola Loncar, Sydney,  Australija
Ivica Lueti, novinar
Agustin Lukanovic, Sydney, Australija
Ivo Lukic, Sydney, Australija
Rade Lukic, predsjednik Hrvatskog svjetskog kongresa u Austriji
Roza Lukic, Sydney, Australija
Martin Lulic, Sydney, Australija
Mate Ljubii, dipl. oec.
Blaena Magdi, umirovljenica
Ivan Magdi, umirovljeni asnik HV
Diana Majhen, Zagreb
Hrvoje Majhen, dipl.ing. Zagreb
Marijan Majstorovi, novinar, publicist i izdava
Mijo Maljkovi, inovator
Radica Maljkovi, tekstilni tehniar
Ankica Mandari, diplomirani ekonomist, umirovljeni satnik, Mostar
Marija Markic, CTC, Canada
Slobodan Markic, P. Eng., Canada
Bozo Markovic, dipl. ing. kem.,  Buenos Aires

Hrvoje-Sreko Matanovi, ing., Zadar
Ivanka Matanovi, umirovljena namještenica, Zadar
Ivo Matanovi, umirovljeni viši tehniar, Zadar
dr. Josip Matjan, die
Duje Mazic
Zoran Meter, Rijeka
Cvjetko Milanovic, Adelaide, Australija
Vedrana Milas, novinarka, politolog, Zagreb
Jelena Milicevic, Canberra
Vinko Milicevic, Canberra
Marko Milinkovi, Varadin
Josip Miljak, predsjednik Hrvatske iste Stranke Prava
Mirella Mornar
Miro Muci, ekonomist, Makarska
Mario Muini, Sv. Nedelja
Mirjana Muini, Sv. Nedelja
Dubravka Nemeti igrovi, mr. pharm.
Marijan Osmak
Vinko Ostoji, publicist, Zagreb
Michael Pack, Engleska
mr. sci Josip Papkovi, dipl. ing. fiz., Zagreb
Marija Papkovi, dipl. jur., Puša donja
Davor Parlov
Matea Peji, Dubrovnik
Mara Perani, Novalja
Mario Perani, Novalja
Katarina Peroevi, Zagreb
Tomislav Pipunic, Melbourne, Australija
Edo Pivcevic
don Mili Plenkovi, upnik u Hvaru
Jasenka Poli Biliško, prof., Zagreb
Krešimir Puklavec, dipl. ing.
Prim. mr. sc. Miljenko Raos, dr. med.
Toni Relja, predsj. mladei HSP-a, Split
Boo Rei, dipl., oec.
Ivo Roso, Geelong, Australija
Boidar Ruevi, dipl. in. u miru
Mladen Schwartz
mr. sc. Ivan Sei
Roko Sikiri, zrakoplovni tehniar
Darko Skoki, dipl. in., Valpovo
ing. Marija Sliškovi
Adriana Smaji, odvjetnica i sudski tuma za Hrvatski-Španjolski, Buenos Aires
Višnja Spaji, novinar, Široki Brijeg
Marko Spiranovic
Darijo Strehovac, HRVI Domovinskog rata i autor dvaju romana o ratu
Bosiljka Sui, Zagreb
Helena Sui, oec., Zagreb
Hrvoje Sui, dipl. oec., Zagreb
Stipe Sui, oec., Zagreb
Tomislav Sui, Zagreb
Drago Šaravanja, knjievnik
Oskar Šaruni, snimatelj, novinar
Renato Šelj, predsjednik Udruge HVIDR-a rnomerec
Ladislav Šipi, dip. ing. el.
Ivan Škarica
Petar Škori, mag. novinarstva, Split
Anita Šola
Darko Špani, dipl. oec., Nova Gradiška
Davor Špehar, Sv. Nedelja
Ivana Špehar, Sv. Nedelja
Marija Švagelj, dr. med. kirurg, Vinkovci
Davor Švec
Pero Tadi, knjievnik, Zagreb
Pero Todori, Zagreb
Ivan Tomac, Sydney, Australija
eljko Tomaševi, mag.iur., lan predsjedništva Hrvatskog rtvoslovnog društva
Arpad Toth, Zapreši
Bruno Toth, Zapreši
Zorica Toth, Zapreši
Zvonimir Trusic, utemeljitelj Dragovoljaca Domovinskog rata
Damir Tukar, dipl.ing., Zagreb
Boe Ujevi, profesor povijesti i geografije, Split
Stjepan Ujevi, ing. gra., Split
Ivica Ursi, neovisni novinar i publicist
Ankica Valenta, prof.
Valentina Vig
Ana Vojkovi,oecc., Split
Tajana Vojvodi, Samobor
eljko Vojvodi, Samobor
Natalija Vrban
Stipe Vrki, Kruševo
Carmen Vrljicak Verlichak, spisateljica novinarka, Buenos Aires
Joza Vrljiak, magister ekonomije, urednik asopisa Studia Croatica, Buenos Aires
Ani Vuleti, dipl. ing. gra.
Petar Vuli, knjievnik
Bruno Zori, prof. savjetnik, Zadar
Ivan Zlopaša
Ante aneti, bivši igra Hajduka, zlatna kolajna Rim 1960, srebrena kolajna EURO Pariz 1960.
Ana arko, studentica, S.Kraljevec
Kata arko, raunovoa, S.Kraljevec
Marija arko, ekonomistica, S.Kraljevec
Marko arko, student, S.Kraljevec
Nediljko arko, poduzetnik, S.Kraljevec
Ivan igrovi, dipl.ing. kem.

 
« Prethodna   Sljedea »
 
Top! Top!