www.garaza.biz
Viktimologija Advertisement
Utorak, 16 Srpanj 2019
 
 
VLAST USMENOG BEZAKONJA
Utorak, 25 Listopad 2011
Radio Marija
VJERA U SJENI POLITIKE

Voditelj Damir Borovak

117. emisija – TEMA MJESECA – nedjelja 23. listopada 2011. *21,00 sat

Vlast usmenog bezakonja

U današnjem Evanelju zakonoznanac iskušava Isusa o najveoj zapovijedi u Zakonu. Isus odgovara redoslijedom: „Ljubi Gospodina Boga svojega svim srcem svojim, i svom dušom svojom, i svim umom svojim“. A odmah zatim govori o drugoj vanoj zapovijedi: „Ljubi svoga blinjega kao sebe samoga“
(Mt 22; 34-40).

Upravo o ljubavi prema blinjemu list Narod (listopada 2011.) tiska cijeli
govor biskupa Bogovia na prosvjednom skupu u Haagu 24. rujna 2011. koji je zapoeo rijeima: "Pitaju se mještani Haaga što ovi ovdje rade, pitamo se i mi zašto smo danas baš ovdje i u ovom sastavu. Došli su ovamo uvari one vjerske i nacionalne baštine koju je ponieni narod od 1945. do 1990. u tišini svog obiteljskog doma prenosio na mlai naraštaj. Došao je ovamo narod koji eli biti zahvalan svima takvima, a posebno onima koji su ivote svoje izloili i zaloili za naše dobro. (...) Došli smo izraziti svoje suosjeanje s nepravedno optuenima i dovedenima ovdje u zatvor. Protiv njih su se urotili svi protivnici hrvatske drave i hrvatskoga naroda. Mnogo je tih protivnika, i nisu bezazleni i nemoni. Ima ih u Hrvatskoj i inozemstvu. I mi smo došli iz Hrvatske i inozemstva. ao nam je što su uznici mnogo morali pretrpjeti od svojih neprijatelja. ao nam je što je i sama hrvatska vlast pokazala dosta spremnosti da ove uznike rtvuje u nekoj neprimjerenoj politikoj trgovini. Zacijelo smo svi trebali za njih i više uinili nego što smo uinili, pa ih molimo za oproštenje“.

Biskup Bogovi objasnio je svoj dolazak u Haag time, što nije našao dovoljno razloga da odbije molbu Hrvatskog svjetskog kongresa. Razmišljajui da mu moda na prosvjedu u Haagu nije mjesto po biskupskoj slubi, smatrao je da tu svakako pripada po svojim osjeajima. Ujedno je i povjesniar, a Haag je naalost jedna od povijesnih postaja hrvatskog krinoga puta. Zatim je biskup naglasio: „Mali smo narod pa i kad bismo htjeli ne moemo sebi priuštiti da budemo bahati prema drugim narodima. Došli smo ovamo s kriem jedne cijele nacije, nacije kojoj se sudi u ovoj kui ovdje. Naši uznici su svjesni da su oni samo odabrani primjerci da se sudi jednom narodu. Sudi se narodu jer se drznuo stvoriti svoju dravu mimo volje gospodara svjetskog poretka, onih kojima zakon u topuzu lei“. elimo upozoriti svjetsku javnost, rekao je biskup Bogovi „da se sudište u ovom gradu krivo postavilo prema Hrvatima i Hrvatskoj kao dravi. To je vidljivo posebno po tome što su glavni protagonisti stvaranja i obrane Hrvatske drave svrstani u „udrueni zloinaki pothvat". Pria je za malu djecu da se tu misli na pojedince a ne na dravu. Taj je konstrukcija neispravna, nepravedna, kriva i zloudna“. Biskup je upozorio i hrvatsku vlast i javnost „da hrvatsku dravu ne guraju na prostor bez pravih temelja, kao što su pokušaji da se ona postavi na temelje nekom antifašizmu Brezovice i Srba. To je gradnja na pijesku. U ovom drugom sluaju ak je na zloinu. Ne moe se realno oekivati, ako se uope za tim ide, da e to pomoi stvaranju zdravog odnosa izmeu Hrvata i Srba, što nam je doista nasušna potreba. Dravu valja graditi na kršanskim i nacionalnim korijenima“. Smatrajui da se haaški sud nije ispravno postavio prema hrvatskom narodu i dravi te prema onima koji su najzasluniji za njezin nastanak biskup je zatraio objektivan pristup uz to da hrvatsko sudstvo treba osloboditi od bilo kakvog diktata izvana. Biskup Bogovi pozvao je svjetsko pravosue „ne dajte podršku zlu i nasilju i neprijateljstvu“ uz zakljuak: „Pravda u svijetu ne smije ovisiti o monima jer e onda zavladati vuja pravda: Tko jai, taj kvai!“. A kako se odnosi vlast prema braniteljima i domoljubima u Hrvatskoj?


Na kui u Vukovaru Trpinjska cesta 199, pukovnika Vinka Maara, prvog zapovjednika obrane Borova naselja i Trpinjske ceste, dva puta ranjenog hrvatskog vojnog invalida Domovinskog rata, odlikovanog heroja Domovinskog rata najvišim odlikovanjima bila je istaknuta povijesna zastava svih Hrvata, crven, bijeli i plavi sa grbom od 25 bijelih i crvenih polja, od kojih je bijelo polje prvo. Zastava je vihorila na kui još od 05. kolovoza, Dana Domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja. Dana 26. kolovoza 2011. Maar na mobitel zaprima poziv iz policijske postaje Vukovar od zapovjednika Šimundia, da mora skloniti povijesni hrvatski barjak iz razloga što je prijavljen od nepoznatog prijavitelja za isticanje „nekakve“ zastave. O tome piše Renato Šelj, predsjednik Udruge HVIDRa rnomerec, u svom otvorenom pismu ministru MUP-a Karamarku (Hrvatsko slovo, 7. listopada). Naime, pukovnik Vinko Maar dobio je usmeni nalog i prijetnju zapovjednika policijske postaje Vukovar ukoliko ne skloni zastavu da e se podnijeti kaznena prijavu protiv njega te izvršiti pretres kue i oduzeti mu legalno lovako oruje. Zapovjednik policijske postaje telefonski pojašnjava da je ta zastava protuzakonita zato što nije slubena! Policijska patrola u to vrijeme ve je deurala pred kuom. Vinko Maar kao ovjek koji je stvarao demokratsku dravu Hrvatsku i kao ovjek koji poštuje njezine zakone, privremeno ipak sklanja zastavu, izbjegavajui tako vee probleme. Predsjednik Udruge HVIDRa rnomerec, Renato Šelj, u svom otvorenom pismu ministru Karamarku poslije povijesnih opisa hrvatskih grbova i barijaka opravdano pita: Hoemo li srušiti juno krovište Crkve Sv. Marka koja ponosno stoji izmeu zgrada hrvatskog Sabora i Vlade, zato što hrvatski grb na njenom krovištu zapoinje sa bijelim poljem?“

Usmeno bezakonje vlasti drastino se primjenjuje prema domoljubnim Hrvatima. Renato Šelj podsjea hrvatsku policiju na isticanje etnikih zastava i obiljeja prilikom proslava dogaaja pripadnika srpske manjine, zatim kako se hrvatska politika i policija odnosi prema isticanju zastava i simbola komunistikog reima: „Tko dolazi na intervenciju kada se prijavi zastava nepostojee drave i pod znakovljem pod kojim su poinjeni masovni zloini nad hrvatima u dva rata? Zar su te zastave i ti simboli po objašnjenju naše policije slubeni, a time i zakoniti, ili nisu? Ako nisu, zašto se prema njima policija odnosi selekcijski?“ Kao najvei apsurd Šelj istie kada Poasna bojna hrvatske vojske, kao i najviši politiki dunosnici naše drave, stoje u stavu pozor pred zastavom republike Srbije na kojoj su istaknuta etiri slova „c“ i „dvoglavi beli orao“. Nju se „slubeno i zakonito“ istie kada dolaze delegacije ili istaknuti pojedinci iz „prijateljske“ nam Srbije iako su to simboli etnikih zvjerstava kroz povijest, a posebice u Domovinskom ratu. Šelj ukazuje i naglašava kako naša slubena politika nikakvom prosvjednom notom nije reagirala kada je srpska politika odluivala o slubenoj zastavi i simbolima republike Srbije. Pod tim simbolima naši politiari stoje u pozoru, a to slikovito oituje naš odnos prema Domovinskom ratu kao i našu narodnu servilnost. Moda bi poštivanjem hrvatskih zakona povrijedili neije nacionalne osjeaje ali kada su u pitanju Hrvati u svojoj dravi, to oito nije bitno, rezignirano zakljuuje u pismu predsjednik Udruge HVIDR-a iz zagrebakog rnomerca.

Hrvatski list (13. listopada) opisuje sluaj Kristine urkovi koja je u Splitu ispred Banovine skinula zastavu Europske unije rekavši: „Skidam zastavu koja neovlašteno, bez ikakvog temelja stoji na jednoj hrvatskoj ustanovi, te postavljam zastavu Republike Hrvatske. Skidam zastavu pod kojom je toliko zla uinjeno hrvatskom narodu i hrvatskim generalima. Ova fantomska zastava je protuzakonito stavljena na zgrade dravnih i gradskih ustanova i institucija. Isticanje ove zastave vrijea kodeks, ugled i dostojanstvo hrvatskih graana!“ Krisitini urkovi stigao je ovaj mjesec sudski poziv zbog skidanja EU zastave i postavljanja hrvatske, a saslušanje je zakazano za 26. listopada.

U istom lanku spominje se i Dubravko Krmarek koji je dobio kaznenu prijavu zbog skidanja EU zastave s jarbola na Trgu bana Jelaia u Zagrebu na prosvjednom skupu 16. travnja o.g. A povodom Dana hrvatske samostalnosti hrvatski domoljub Dubravko Krmarek ponovno je 6. listopada skinio zastavu EU s jarbola ispred zgrade Hrvatskih voda u Zagrebu koja je tamo izvješena protivno odredbama hrvatskog Ustava (vijest je objavljena na  nekoliko internetskih portala). „Izabrali smo EU zastavu pred zgradom Hrvatskih voda jer bi tamo trebala biti samo hrvatska zastava, a ne europska, ali i zato što smo doznali da se Vlada sprema prodati hrvatske vode, a to vrijedno bogatstvo pripada cijelom hrvatskom narodu“,  izjavio je Dubravko Krmarek. Nakon skidanja EU zastave Krmarek je pozvao policiju i istu predao hrvatskom policajcu zajedno sa kaznenom prijavom protiv odgovornih po ijem se nalogu na slubene zgrade protuzakonito istiu strane zastave. Policija je odbila preuzeti kaznenu prijavu, ali je pokušala Krmareku uruiti prekršajnu kaznu, koju je on takoer odbio. Dubravko Krmarek, njegov brat Siniša i suradnici, ve mjesecima osporavaju legalnost EU zastava na hrvatskim javnim zgradama i zahtjevaju od dravnih vlasti da uklone tue zastave, jer je njihovo isticanje protuustavno, a time i nezakonito. Posebice dok se hrvatski narod još nije referendumom odluio o pristupanju toj zajednici. Nakon brojnih zahtjeva da se utvrdi tko je naredio da se na hrvatske dravne zgrade istakne EU zastave i po kojem zakonu, braa Krmarek su od Ureda za odnose s javnošu Vlade RH dobili odgovor da je to uinjeno na „usmeni nalog“ ondašnjeg premijera Ive Sanadera. U dokumentu Vlade RH piše: „Zastava EU, na slubenim zgradama središnjih tijela dravne uprave, istie se od 16. rujna 2004. godine na temelju usmenog naloga tadašnjeg predsjednika Vlade RH.“  Postaje dostupan i dopis tajnice Vlade Republike Hrvatske Jagode Premui od 16. rujna 2004.g. kojim ona u ime predsjednika Vlade RH dr. sc. Ive Sanadera moli sva ministarstva poduzimanje potrebnih mjera da se odmah na svim zgradama dravne uprave „uz zastavu Republike Hrvatske istakne i slubena zastava Europske unije“. Taj je dokument uz apsurd „usmenog naloga“ i bez slubenog peata. A o zastavama, od Vukovara do Zagreba, i dalje od sluaja do sluaja, odluuje policija. Ona policija koja je Sanadera sprovela u zatvor Remetinac zbog nekih drugih „usmenih naloga“.

Za kraj tragedija pravde: prošlog mjeseca upanijsko dravno odvjetništvo u Rijeci odbilo je kaznenu prijavu protiv slovenskog umjetnika Janeza Janše koji je prošle godine škarama javno izrezao hrvatsku zastavu. U priopenju Dravno odvjetništvo smatra da to nije kazneno djelo nego „umjetniki in“. Time je pria, o „usmenom nalogu“ postavljanja EU zastava i podvala „umjetnikog ina“ oskvrnua hrvatske zastave, postala nacionalna sramota. A hrvatska se vlast i dalje dri „usmenog naloga“ bivšeg vladara Banskih dvora i sadašnjeg stanara Remetinca.





 
« Prethodna   Sljedea »
 
Top! Top!