www.garaza.biz
Viktimologija Advertisement
Utorak, 16 Srpanj 2019
 
 
20. OBLJETNICA PRIZNANJA HRVATSKE
Ponedjeljak, 16 Sijeanj 2012

Preuzeto s portala: http://www.hrt.hr/index.php?id=48&tx_ttnews%5Btt_news%5D=147598&cHash=ff284b29ee

 Hrvatska obiljeava 20. obljetnicu meunarodnoga priznanja, sjeanje na 15. sijenja 1992., kada su hrvatsku neovisnost zajedno priznale lanice Europske zajednice, a Njemaka, koja je uz Svetu Stolicu odigrala kljunu ulogu u tom procesu, taj je dan uspostavila i diplomatske odnose s Hrvatskom.

14 godina od mirne reintegracije

U povodu 20. obljetnice priznanja Hrvatske, zagrebaki pomoni biskup Ivan Šaško predvodio je euharistijsko slavlje u zagrebakoj katedrali istaknuvši da je vjerniki gledano priznanje Hrvatske bio hod hrabrog svjedoenja ljubavi.
 Priznavanje Hrvatske nije plod politikih sprega i odraz moi, vjerniki gledano priznanje je hod hrabrog svjedoenja ljubavi, rekao je Ivan Šaško na misi koju je slavio u zajedništvu s apostolskim nuncijem u RH Mariom Robertom Cassarijem
 
Tono u podne promenadnim koncertom Splitske limene glazbe i nastupom splitskih maoretkinja poelo je današnje obiljeavanje 20. godišnjice meunarodnog priznanja Hrvatske. Povorka je krenula od Trga Gaje Bulata, Marmontovom ulicom do Obale Hrvatskog narodnog preporoda gdje su maoretkinje izvele plesnu toku. Potom su produili do ulaza u Dioklecijanove podrume, a zatim se istim putem vratili do Trga Gaje Bulata.

 Tadašnji predsjednik hrvatske Vlade Franjo Greguri podsjea kako se u povodu te zajednike odluke zemalja EZ-a na Jelaievu trgu spontano okupilo mnoštvo graana u slavljenikom raspoloenju, kojima se pridruio i predsjednik Franjo Tuman. Navodi kako je predsjednik tada izjavio: Kako bih mogao izdrati u svom uredu, a da nisam sa svojim narodom. Moj dan je protekao radno kao i obino, ali isto tako i posebno. Dan za koji smo ivjeli svi mi kao i naši preci. Stvorili smo meunarodno priznatu Hrvatsku. Slavimo noas, a onda zasuimo rukave na izgradnji nove demokratske drave.

Greguri istie kako je i sam u izjavi za Hrvatski radio rekao: Priznanje Hrvatske znai konanu potvrdu borbe što ju je Hrvatska vodila za svoju samostalnost i suverenost. To je ujedno i slubeno priznanje da Jugoslavije više nema, što e omoguiti da se lakše i bre okona prljavi rat protiv Republike Hrvatske te da se što prije krene u obnovu domovine.

Hrvatsku je ekao opsean posao na uspostavi diplomatskih odnosa, a malo je poznato da se vodila i bitka s vremenom jer su ve bile odreene mirovne snage UN-a za krizna podruja Hrvatske, istaknuo je Greguri, dodajui kako je utvreno da se uspostavom prekida vatre bliio dolazak mirovnih snaga na neka krizna podruja, što je trebalo znaiti prekid agresije na Hrvatsku.

Naveo je kako je Jugoslavija prema stajalištu Arbitrane komisije EZ-a bila u procesu raspadanja, a to je, istaknuo je, znailo da više ne postoji legalno federalno tijelo, ime je, meu ostalim, Jugoslavenskoj narodnoj armiji oduzet status federalne institucije. Hrvatskoj je odgovaralo da mirovne snage dou poslije 15. sijenja 1992. jer bi tako došle u meunarodno priznatu dravu Hrvatsku, napomenuo je, dodajui kako je hrvatska strategija bila u prosincu 1991. usmjerena na uvjeravanja europskih drava za što skorije meunarodno priznanje, pa je tako i UN specijalni sporazum sklopio s Hrvatskom.

 Tadašnji predsjednik Hrvatskoga sabora arko Domljan smatra kako je na odluku EZ-a da prizna Hrvatsku utjecalo barbarsko ponašanje JNA, koja se otvoreno stavila u slubu velikosrpskog koncepta, te promjena politikih odnosa meu europskim zemljama u kojima opstrukcija Francuske i Engleske više nije mogla proi bez velike štete za njihov politiki i demokratski kredibilitet. Dodao je kako je to znala vješto iskoristiti njemaka diplomacija, koja je uz pomo Vatikana i još nekoliko Hrvatskoj sklonih zemalja povela odlunu akciju za priznanje Hrvatske prisilivši dotadašnje koniare da se pridrue toj akciji.

Domljan je u izjavi za Hinu podsjetio kako su neke zemlje, poput Litve, Latvije, Estonije, Islanda, Irske, Švedske, Norveške, Poljske, Ukrajine, Kanade i Australije, ve bile priznale Hrvatsku. Smatra kako je tvrdnja o preranome meunarodnom priznanju Hrvatske, koje je navodno potaknulo rat, perfidna politika floskula, smišljena u engleskoj propagandnoj kuhinji te da je po svojemu cinizmu ravna izjavi Johna Majora da se u Hrvatskoj vodi graanski rat ili izjavi Francoisa Mitterranda da ne treba dodavati rat na rat, što je, istie Domljan, zapravo bio poziv meunarodnoj zajednici da pasivno promatra srpsku agresiju. Sve su te izjave gledane iz današnje perspektive zapravo bile pranje savjesti i nemona osveta gubitnika koji su se u povijesno prijelomnom trenutku hrvatske borbe za slobodu i demokraciju našli na strani zloina i represije, ustvrdio je tadašnji predsjednik Sabora.

Ocijenio je kako su se priznavanju Hrvatske i Slovenije najviše protivile Engleska i Francuska jer su u nestanku Jugoslavije vidjele gubitak utjecaja na Balkanu te je ustvrdio kako je takva politika bila osuena na propast. Velike nacije vole drugima drati prodike iz slobode i demokracije, ali se i njima dogodi da propuste neku povijesnu lekciju pa je moraju naknadno uiti, rekao je.

 I tadašnji hrvatski ministar vanjskih poslova Zvonimir Šeparovi smatra kako su na odluku EZ-a da prizna Hrvatsku presudno utjecali brutalnost srpske agresije i uasna stradanja, a posebno slike Vukovara i Škabrnje 18. studenoga, Dubrovnika 6. prosinca i Voinu 13. prosinca 1991. Zato danas s pravom kaemo da je hrvatska rtva u temeljima hrvatske drave, ali i junaštvo Hrvatske vojske, koja se pod najteim uvjetima branila i obranila velik dio zemlje, rekao je Šeparovi. Dodao je kako su nastojanja naše diplomacije išla u smjeru da se zaustavi agresija i da se Republika Hrvatska meunarodno prizna.  Ocijenio je kako Njemaka nije priznala Hrvatsku prerano, nego sa zakašnjenjem jer se, kako je rekao, "da je do priznanja došlo odmah kada je proglašena nezavisnost i izlazak Hrvatske iz SFRJ, ne bi dogodila crna jesen 1991. u Hrvatskoj. Bio bi to napad na meunarodno priznatu europsku dravu sa svim posljedicama koje bi slijedile, rekao je, dodajui kako se dugim ekanjem dalo vremena Lonaru i Markoviu da preko UN-a uvedu embargo na oruje uz tvrdnju da je u Jugoslaviji graanski rat pa je nasilje JNA, Srbije i Crne Gore moglo krenuti na hrvatski narod.

Ustvrdio je kako je jedino dobro što je Europa uinila bila Badinterova komisija, koja je rekla da SFRJ više nema i da narodi imaju pravo na samoodreenje

 
« Prethodna   Sljedea »
 
Top! Top!