www.garaza.biz
Viktimologija Advertisement
Utorak, 16 Srpanj 2019
 
 
SLOBODAN PRALJAK NA SUENJU - ONO O EMU SE U HRVATSKOJ NE PIE
Nedjelja, 05 Veljaa 2012
www.poskok.info

O loginosti optunice
"To je u nebo vapijua neloginost, to je do nebeskog krika neshvatljivo... I tvrdim Vam asni sue Trechsel i ostali asni suci, da je ovo situacija, da se ovako nešto dogaa Francuzima, 50 milijuna Francuza bi se s grohotom smijalo na ovaku optunicu, da ga naoruavate (muslimanski narod i Armija BiH, op.a.), naftom i svime i izbjeglice i ranjenike i da je to onda udrueni zloinaki poduhvat, u moju glavu to ne moe stati, toga nema u povijesti. Ali evo mi smo mali narod i slab sam pa se onda moe izvoditi i nevjerojatne alogine akrobacije!" (3.6.2009.)
O logici
"Ja ne mogu shvatiti logiku. Ne radi se o tome, nego to više nije ni logika. asno tuiteljstvo, ovo nije logika, elementarna. Najobinija logika. Vi se ponašate kao bogovi. Vi se ponašate kao da vam je svejedno radi li se radi o ljudima, stoci, miševima, glupanima, ... majmunima." (17.6.2009.)
O odbacivanju optunice
"Nisam asni sue Antonetti do kraja nikad proitao optunicu, na oaj moje odvjetnice Pinter, iz jednostavnog razloga što ja i cijela ova pria s tom optunicom nema nikakove veze. I meni se od tree ili etvrto ili sedme stranice okrene stomak i glava, i digne mi se tlak do granica kada riskiram svoje zdravlje. Ja u cijelosti odbacujem optunicu. To sam rekao i to ponavljam. Ona s realitetom nema nikakove veze." (15.6.2009.)


O susretu Tumana i Miloševia 1991. g. u Karaorevu
"...Percepcija lai postaje injenica, to e rei istina. Jedna od tih lai koje su se razgranale po tim dravama, i po sudu i svugdje je u tome da su Miloševi i Tuman 1991. godine na tajnom sastanku u Karaorevu djelili Bosnu. Ja sam, asni suci, nekoliko puta govorio da je to logika ludost, jer ako Miloševi ima planove kakve ima, a napada zbog tih planova, kako e podjeliti Bosnu, to nije nikome jasno, ali koga logika briga? Logika naspram tolike koliine prie je potpuno u politikom smislu nezanimljiva."
"Dakle, ovdje, to smo vidjeli u ovom predmetu, ja sam unio pismo koje je gospodin Izetbegovi pisao rukom Franji Tumanu i tamo se vidi (Praljkova odvjetnica navodi izvor). I tu se iz toga pisma vidi da je Alija ve od nekoga, od nekud od tih, s timom doktora i svih agenata koji su se tu motali. Ve je plasirana pria o tome da e se na sastanku, da e Miloševi ponuditi podjelu Bosne i Hercegovine Franji Tumanu prije sastanka. Dakle, sastanak nije ni odran, a ve su kruile glasine o tome što e ponudit, a sve zbog toga da se sprijei mogue vojno savezništvo izmeu Hrvata i muslimana."
"Tada je ta pria obzirom da su odrani daljni sastanci, pria o Karaorevu, nije je više bilo. Ona se pojavljuje ponovo 93. godine, kad opet iz nekih mranih razloga treba produbiti hrvatsko, odnosno pokrenuti hrvatsko muslimanski spor i sukobe, i tada se opet na te prostore muslimanima kae, evo Franjo Tuman je davno djelio Bosnu i Hercegovinu sa Miloševiem. To je bio razlog što se taj problem koji se od 91. do 93. više nije javljao. Tada se 93. godine poinje optuivati o nekakvoj dogovorenoj podjeli prije dvije godine.""Naalost gospodin Tuman se mora pravdat, jer velim percepcija koju su pustili o tome da je podjele bilo 91. godine, sada je koriste kao injenicu. I on se... jednostavno smo se svi pravdali od izmišljotina."
"I kae (Miloševi, u knjizi Laure Silber i Allana Littlea,"Yugoslavia: Death of a Nation",1996., op.a.) "bilo je nagaanja da smo se dogovorili o podjeli Jugoslavije". I sad onakvom jasnoom, odnosno direktnošu kakvu je on inae imao, vrlo lijepo zakljuuje: "sad vam kaem, da smo to ondje uinili, mogli smo odmah i uiniti", (u pozadini glas odvjetnice, valjda zbog tonosti navoda, op.a.) "da smo to tamo odluili, mogli smo odmah i uiniti". I to je bit problema. Dakle, da su se tako mone srpske snage dogovorile sa Hrvatskom, koja je isto imala snage u podjeli BiH, a tko se onda tome mogao tome suprostaviti? Taj plan je mogao biti proveden za tri dana. I to on kae: "Mogli smo odmah i uiniti". A ne bi napao Hrvatsku odmah poslje toga i sav rat kako se dogaao do 95. godine."
"Nadalje, o tome se isto oituje Borislav Jovi, koji je bio desna ruka Miloševia, zapravo samo ne znam da nisu skupa spavali, sve su drugo radili. I on ovdje izrijekom kae: "pa to bi za mene bilo ogromno iznenaenje, jer je u tom trenutku takvo rješenje znailo bitno odstupanje od naše cjelokupne politike." Dakle, Jovi kae, pa naša cjelokupna politika nije bila da dobijemo komad Bosne, nego da dobijemo Jugoslaviju, do Karlobaga, Virovitice i Karlovca. Dalje, o tome se ponovo oituje Jovi, isto tako u nastavku, u fusnotama je, jeli... I opet kae: "To nije bilo mogue, jer to nije bilo u skladu s ciljevima politike srpskog rukovodstva", to bi bilo kae: "u sukobu s našim vienjem naina rješavanja srpskog pitanja u Hrvatskoj i sa našim shvatanjem da treba sauvati Jugoslaviju." I to je beskrajno jasno."

"Gospodin Mesi je svjedoio na ovom sudu, da je on uo, da je na tom sastanku dijeljena Bosna i Hercegovina. Ova knjiga je napisana o tom svjedoenju. Stipe Mesi je krivokletnik i ovde je govorio neistine, odnosno ovdje je lagao iz razloga što se tada ve htio politiki obraunati s Franjom Tumanom, i ivim i mrtvim. Više mrtvim nego ivim... Pitanje; Zašto gospodin Mesi 91. godine, ako je uo da su djelili Bosnu i Hercegovinu, Franjo Tuman i Miloševi, protiv ega je on bio, zašto to tada javno nije rekao, a bio je drugi ovjek drave, dakle odmah do Franje Tumana, zašto to ni na jednom sastanku na kojima sam i ja bio, zajedno s jednim i drugim nije rekao? Nego je ekao da sve to skupa proe i onda se politiki obraunavao..."

"asni suci, injenice su slijedee: 91., 92., 93. godine,... ja sam bio lan VONS-a i susretao sam Franju Tumana i gospodina Mesia na mnogim sastancima. Nikada, nigdje, ni jednom rjeju, nitko, nikad nije spomenuo, a ni gospodin Mesi, bilo kakvu priu o tome, da su se Franjo Tuman i Miloševi 91.godine u proljee dogovorili o podjeli Bosne. Ta pria, to je moje iskustvo, i ja o tome svjedoim, pojavila se 1993. godine, dvije godine nakon sastanka. I znam da se pojavila zbog poetka politikih obrauna. To znam, Stipe Mesi nije bio na sastanku (u Karaorevu, op.a.), zna isto što i ja, a svjedoi o tome sastanku ovdje isto špekulirajui! Na sastanku su bila dvojica ljudi i ta dvojica su rekli što su imali rei, a ja ovo što sam sada rekao, to je moje svjedoenje, a injenice su ovdje pobrojane, koje su objavljene. To su injenice koje su objavljenje, a ovo je moje svjedoenje."O bezbroj puta "da"

"...100 puta je to ponovljeno, sto, tisue puta. Svakome tko je elio slušati. Od Cutileira, BiH je od Cutileira bila definiriana. Mi smo rekli "da". Pa da je Vance-Owen "da", pa Stoltenberg "da", pa prizanje BiH "da", pa granice "da". Pa zahtjev da se postave snage UN na granice, deset puta se trailo. Dakle, uvijek jedno te isto. BiH "da". Hrvati u BiH trebaju dobiti svoje pravo samoupravljanja, samouprave, u ukviru neke ili konfederacije ili federacije ili kantona, i tako dalje..." (15.6.2009.)
O Aliji Izetbegoviu
"Tvrdim ovdje pod zakletvom, Izetbegovi je varao: Franju Tumana, Hrvate, HVO. Igrao je dvostruku igru, i sve je, a to sam znao i ranije, upuivalo na to da e na napasti. Mi smo pišali krv da ne doe do sukoba, a on je skupa sa Haliloviem i ostalim cijelo vrijeme radio da do tog sukoba doe." (18.6.2009.)
O budunosti BiH
"... Nikad ni jedan put nije Izebegovi rekao kakvu BiH eli, osim u Islamskoj deklaraciji. Naite mi i jedan dokument gdje on kae, evo mog prijedloga kako emo to riješiti unutra!" (18.6.2009.)
Što je agresor i što su "zaraene snage"?
"Ono što smo vidjeli u Dubrovniku, ono što smo vidjeli Vukovaru, ono što smo vidjeli u Sisku, ono što sam ja doivio nema zaraenih snaga. Postoji agresor i rtva. I moemo mi ovdje otvarati diskusiju kakvu god hoemo i debatirati, Hrvatska nije napala Srbiju, ni BiH, ni Crnu Goru. Ja nisam išao ratovati na Beograd, nisam išao ratovati na Tuzlu, Sarajevo, Biha itd. Ja sam se branio. Svugdje gdje sam bio samo sam se branio. Svugdje. I HVO se branio i Hrvatska vojska se branila.
... Ali kad Hitler maršira Francuskom, onda ne moete pozivati obe zaraene strane da prekinu, jer francuski Pokret otpora nema šta prekinut, a Guderijanove, Rommelove i Mansteinove divizije imaju što prekinuti. Ovdje se radi o tome da oni kau "prekinute". Tko e prekinuti? Onaj tko ima tisuu tenkova ili ja sa dva minobacaa u Sunji. Ja o tome govorim, ja bih prekinuo svakog trenutka, neka samo ono što su donijeli na meunarodnom pravu da je Hrvatska drava, da ima svoje granice, da ima svoj ustav. Neka se maknu i mi prekidamo. Ništa drugo Franjo Tuman i svi mi ostali nismo traili. Radi se o tome tko taj rat moe zaustaviti. O.K. postoje zaraene strane, to je tono, ali unutar pojma zaraenih strana postoji agresor. Njemaka je agresor, a Poljska nije u Drugom svjetskom ratu. I Poljska nema što prekinuti. Ona je zaraena strana bila mjesec dana. I nakon mjesec dana prestala je biti zaraena strana, jer su je pregazili, kao i Francusku." (8.6.2009.)
O pravu napada JNA na Hrvatsku i nesuporstavljanu na to BiH-e
Predsjedavajui sudac: "Gospodine Praljak, vi kaete, što ste rekli znamo, jer to je ve reeno. Izetbegovi je rekao "to nije naš rat". U redu, ali u jesen 1991. godine na dravnom planu, to je drava koja je u to vrijeme bila priznata, meunarodno priznata je bila Jugoslavija, je li se slaete s tim, ili ne? Dobro, tako je. Mislio sam o Jugoslaviji kao priznatoj. Po vašem mišljenju da li dravni aparat Jugoslavije 1991.godine, da li je imao pravo da razmjesti svoje trupe po svim raznim republikama..., to mislim u sluaju SAD-a? Da li predsjednik SAD-a ima pravo da svoje vojnike razmjesti po svim dravama koje su u sastavu SAD-a?"
Praljak: "Ameriki predsjednik asni sue na to ima pravo, ali ameriki predsjednik ne moe razmjestiti trupe pa napast Pennsylvaniju i tako dalje. Ovdje se radi o tome da je Hrvatska, kad ovi dolaze ve proglasila svoju suverenost i sa izabranom voljom naroda. To isto je ve postojala i BiH. Meunarodno prizanje nije boansko priznanje. BiH je tada je imala svoj Parlament, imala je svoju dravnost, imala je svoju Vladu i mogla se bar na deklarativnom, ako ne na nekom drugom nivou suprostaviti trupama koje razaraju jednu zemlju onako kako smo maloprije vidjeli. To nije samo pravno pitanje, a jest i pravno. Dakle Hrvatska je drava po volji njenog naroda, a svakako je vano hoe li je na kraju krajeva priznati zemlje, ali nije presudno."
Predsjedavajui sudac: "Dobro gospodine Praljak. To što kaete zanimljivo je." (11.5.2009.)
Iz knjige Margaret Thatcher "Ratovi na Balkanu"
"Dole piše: U prvom pasusu gospoa Thatcher je posjetila Vukovar 1998. godine i kae "da bi se svatko barem jednom u ivotu trebao suoiti s materijalnom stvarnošu zla." Jer, kad je vidjela Vukovar, "vidjela je kako zlo poprima stvaran lik, da ga ovjek nikad ne moe zaboraviti."
"U tom pasusu (drugi op.a.) gospoa Thatcher kae da su zapadne voe suoeni s tom prijetnjom, misli se na Jugoslaviju, poinili tri kljune pogreške. "Prvo: Pokušali su zadrati Jugoslaviju i time su Jugoslavenskoj armiji dale do znanja da se inozemstvo, da se dakle nee usprotiviti njezinim nadstojanjima da silom sprijei ocjepljenje. Drugo: Meunarodna zajednica je nametnula embargo, a time je Slovencima, Hrvatima i Bošnjacima uskraena obrana. I tree: Citiram kao tree: "U pokušaju da se "nepristano" podjeli krivnja zbog tih dogaaja, dok je zapravo jedna strana bila agresor, a druga pak rtva, Zapad je postao svojevrstan sukrivac za poinjene zloine."
"Nije to bio nikakav", citiram, gospoa Thatcher citira, "veliki trenutak za Europu" kako je utvrdio tadašnji luksemburški ministar vanjskih poslova Jacques Poos, bio je to trenutak europske sramote." (7.5.2009.) Iz knjige Brendan Simmsa "Britanija i uništavanje Bosne"
Praljak: Citiram: "Tokom veeg dijela godine 1992. u Bosni nije bilo rata, ve je to bio pokolj u kojem su do ruba naoruani i dobro organizirani srpski vojni krugovi iskoristili svoju prednost protiv nezaštienih civila."
Praljak: Dakle citiram: "Kroz Vijee sigurnosti UN-a u New Yorku i Vijee NATO-a u Bruxellesu tri duge godine Britanci su se opirali upotrebi zranih snaga NATO-a. U isto vrijeme britanski dravnici i diplomati gledali su u svemu u "jakoj" Srbiji najboljeg jamca mira na Balkanu. Sa Srbima su se britanski posrednici ophodili vrlo susretljivo, a sa Bosancima nasilniki bahato. I na sve su mogue naine sabotirali amerike planove za vojnu intervenciju... (7.5.2009.)
O ureenju
"a) Hrvatska je drava, b) Bosna i Hercegovina je drava, c) HVO je regularna vojska BiH, d) elimo kao konstituivni narod sudjelovati u dogovoru oko unutarnjeg ureenja BiH. Jedan ovjek - jedan glas je unitarizam, to nije se moglo prihvatiti. Zajedniki neprijatelj je onaj tko je napao, Vojska RS i JNA, e) Gospodin Izetbegovi, ja sam imao jedan veliki sastanka s njim. Nikada nigdje nije rekao kako treba biti unutarnje ureenje BiH. On je samo nešto odbijao, a nikada nije rekao ovo je prijedlog na kojem trebamo graditi slobodnu cjelovitu BiH, i na osnovu te platforme idemo se zajedniki boriti da takva BiH bude. A kad bi se nešto s meunarodnom zajednicom i dogovorilo, on je to nakon dva dana poništio, pa mislio, nee pa hoe i stvarao potpuni nered o emu emo govoriti dalje..." (18.5.2009.)
Bit HZHB
"I ovdje još kae da je, konstatira se da je osnovana HZHB i kae se bit te Zajednice "da e poštivati demokratsku izabranu vlast u Republici BiH, sve dok postoji dravna nezavisnost BiH u odnosu na bilo koju Jugoslaviju." I to je bio politiki stav te Zajednice i hrvatskog naroda. Priznaje se BiH i njena demokratska izabrana vlast, osim ako ta vlast ne pitajui hrvatski narod hoe u Jugoslaviju sa Srbima. E tada ja ne bi. Neznam šta bi ostali, ja nebi! To je moje legitimno pravo pripadnika suverenog naroda. BiH da, njena vlast da, ali ne vlast koja bi se onda prodala JNA, Srbiji, iz nekih svojih, iz jednonacionalnih interesa, bilo to srpskih ili muslimanskih. I to je asni suci osnovni problem razumijevanja poloaja, elje i htjenja i HZHB, i hrvatskog naroda i ostalo. I nemojmo oko toga stalno plesati kao maka oko vrue kaše. Sto puta, da BiH, cjelovita, nezavisna, demokratska drava. Ali nas kao narod nitko ne smije prodati." (8.6.2009.)
O SIZ-ovima i primjeni Ustava SFRJ-a
Sudac Trechsel: "Dok još vidim ovaj dio na monitorima mene zanima zadnja toka lanka 56, koja zapravo govori o SIZ-u teritorijalne naravi i ako se proita taj dio, tu piše da se mogu osnovati takve zajednice, kao djelovi, dakle šire od teritorija opine, da se mogu dakle napraviti te zajednice kao teritoriji nekoliko opina, kao djelovi tog SIZ-a. Onda se moe doi do zakljuka da je to upravo ono što je bila HZ Herceg-Bosna, naime da je to bila tvorevina koja je nastala primjenom Ustava savezne, odnosno SFRJ. Kakav je vaš komentar na ovu hipotezu?"
Praljak: "Tono tako kako ste rekli asni sue Trechsel. Ne samo da su mogle, nego i traeno je da se udruivanje o raznim osnovama kako bi se došlo do efikasnije uprave, efikasnijeg rješavanja nekog problema... Bilo je dopušteno udruivanje po svim osnovama, opina, MZ-a, skupine opina itd." (16.6.2009.)
O Ustavu Republike BiH i pravu organiziranja obrane
Sudac Antonetti: "Pogledajte prvo lan 161, podjeam vas na to da se ovdje radi o Ustavu Republike BiH. Reklo bi se da je ovdje napisano da politike organizacije, društvene organizacije, profesionalne i ostala udruenja graana uestvuju u pripremama za obranu i osposobljavaju svoje lanove za izvršavanje zadataka obrane. Recite nam da li je to odraz volje Republike BiH da udruenja i ostali i entiteti koji su nezavisno organizirani u odnosu na Republiku ukljui u zadatke obrane?"
Praljak: "Da! Svi."
Sudac Antonetti: "Dobro. Odgovarate potvrdno, to je sasvim dovoljno za mene. Recite nam je li ovaj tekst direktno vezan s onim tekstom koji smo maloprije vidjeli, onim odredbama Ustava bivše Jugoslavije. Da li se tu radi o istoj zemlji, da li se to radi o istom naelu?"
Praljak: "Da!"
Sudac Antonetti: "Pogledajte sada molim vas lan 162. Da, predpostavljam da ga znate. Tu se iznosi definicija oruanih snaga Republike BiH koja za zadatak ima da zaštiti nezavisnost, suverenitet, teritorijalni integritet Republike. U drugom paragrafu piše: da postoje dakle oruane snage Republike i dodaje se da svaki graanin svojim orujem uestvuje u otporu protiv agresora. Dakle, svaki graanin se tada smatra pripadnikom oruanih snaga Republike. Ako ove rijei ovdje zaista imaju neki smisao s toke gledišta Ustava. Ustav Republike i BiH navodi da se tako ini, a moram da vas podsjetim na to da je Republika BiH doivjela agresiju, onda to znai da je svaki graanin pripadnik oruanih snaga. Je li to tono ili nije?"
Praljak: "Da!"
Sudac Antonetti: "Ustav Republike BiH daje odreeno ulogu graanima, organizacijama i to znai da ako graanin u konkretnom sluaju hrvatski graani, ako se oni organiziraju na odreeni nain. Da li je to po vašem mišljenju nešto što je protuustavano. Je li njihovo organiziranje nešto što je suprotno Ustavu Republike BiH?"
Praljak: "Ne! Svaki graanin, svaka MZ, svaka opina, svako poduzee, koje se organizira u obrani protiv agresije to radi sukladno Ustavu Republike BiH, kako je napisano." (17.6.2009.)
O politici interesa
"... jer je njima (meunarodnoj zajednici op.a.) mir bio bitan. A koje forme je taj mir i tko je u tom miru nastradao i tko je izgubio i šta je s naelima tog mira? To što se tie meunarodne politike na Balkanu, od aneksije 1878. godine, aneksije BiH pod Austriju, odnosno ..., nikad nikoga nije bila briga. Nikad tamo nitko nije vodio nešto što se moe zvati naelna politika, nego naprosto politika interesa." (26.5.2009.)
O optubama na raun Unprofora
Sudac Antonetti: "Gospodine Praljak, pogledajte stranicu 55 molim vas. Vi tu zapravo optuujete Unprofor. I kaete "da oni pomau muslimanima da osvoje teritorije". To što vi tu kaete je ozbiljna stvar. Na emu ste vi svojevremeno temeljili tu izjavu?"
Praljak: "Na spoznajama asni sue! Ovo bila teška optuba ili ne, ona je tona! Naravno ne cijeli Unprofor, ali su mnoge postrojbe pomagale muslimane i Englezi. A ove jedinice koje su bile iz zemalja, islamskih, to je bilo manje-više više nego otvoreno, i tako dalje. A ak znam da su, iako Nijemci nisu imali svoje jedinice, oni su švercali oruje, posebno pored nas. Što smo mi oruje švercali muslimanima isto u humanitarnoj ehh, to je vrlo komplicirano, ali ostajem pri ovom ovdje stavu. A posebno su im pomagali nevjerojatno lanim izvješivanjima što se na terenu dogaa."
Sudac Antonetti: "Govorite o švercu oruja, da li se tu radilo o izolovanim postupcima pojedinaca, znate da u svakoj ustanovi postoji neka crna ovca, ali to ne znai da mora baciti ljaga na cjelokupnu instituciju, na cjelokupnu ustanovu. Dakle, da li su to bili pojedinani postupci, ili su svi to radili?"
Praljak: "Nisu radili svi asni sue, bilo je pojedinanih, ali bilo je i cijelih struktura. Ukrajinske i ruske Srbima, islamske muslimanima, Englezi i tako dalje. Dakle, bilo je, poslje toga su Amerikanci dopustili da slijeu iranski avioni, turski avioni. Nemojmo se zavaravat. To što sada hoe svi pokazati zapravo da nisu radili ono što su radili i da smo mi grupa zloina koja je proizvodila taj rat, ja kaem ovdje, pardon, nije tono!" (18.6.2009.)
O igrama na raun drugih
"... Predsjednik (Tuman, op.a.) kae: "Jedan od supredsjedatelja pitao me je da li smo kadri obraniti Gornji Vakuf?". On dakle, jedan od supredsjedatelja konferencije, a u to vrijeme to moe biti ili Owen ili Stoltenberg pita, dobro, ako vas muslimani pobjede s kakvim emo planom ope moi, ako vi zaustavite kod Vakufa i proširimo pa se uspostavi ravnotea imati emo osnove da nekoga nešto prisilimo. To je ta igra, politika, vojna, zamršena, komplicirana, gdje su svi veliki igrai bili izvan Hrvatske i BiH." (17.6.2009.)
O rušenju Starog mosta
Praljak: "... a onda kada je to sve skupa pripremljeno, jedan engleski vojnik je postavio kameru, to snimio, dobio je pratnju, kako to pišu snage Armije BiH, do Sarajeva, gdje je tu kasetu trebao predati Televiziji Sarajevo. A on je bez ikakvog problema sjeo u Unproforov avion i odletio i to dao BBC-u. E sad sve zakljuke ja ostavljam svakome, osim što HVO i Slobodan Praljak s tim nemaju nikakve veze. Tko ima zakljuite sami."
Predsjedavajui sudac: "... dakle vi tvrdite da je rije o jednoj velikoj manipulaciji, ako sam vas dobro shvatio?"
Praljak: "Da, asni sue. Ja tvrdim da je to velika manipulacija. I nije predao on to nikad sarajevskoj televiziji. Sve ono što smo mi gledali, to je prenešeno sa BBC-a. Dakle i onaj ORF, austrijski i sarajevska televizija, i sa onim istaknutim komadiem, kojeg je on, ne znam zbog kojeg razloga iskinuo, da li su to bile dvije ekspolozije, ja to ne znam, jer nitko ne raspolae tim originalom. To on nije dao sarajevskoj televiziji. To su svi preuzimali, kako se preuzima, kako se preuzima materijal, kad jedna kua to objavi. Ali je to objavljeno iste veeri 9-og., 9.11. Samo ne iz Sarajeva nego iz BBC-a."
Praljak: "... i to (o Škotu, vojniku snimatelju, op.a.) izrijekom pišu muslimanske novine, na stranici knjige, evo ja u vam pokazati, ove, tono gdje je to navedeno, samo malo... Evo to je "Osloboenje", etvrtak, 19. 6. 1997. godine, stranica hrvatska je 34., gdje se o..., tome govori. I kae se da je "kameru prema mostu ustremio jedan Škot, koji se u tom gradu nalazio kao pripadnik Britanske Armije." Dakle, Britanaca asni suci dole nije bilo. Meni je nejasno što je pripadnik Britanske Armije radio u Mostaru kad su dole bili zadueni Španjolci. I kae se "da je taj ovjek, prema naredbi Dudakovia, a to je bio zamjenik zapovjednika IV korpusa, krenuo u Sarajevo u pratnji pripadnika vojne bezbjednosti komande IV korpusa. I izrijekom piše, "ali, umjesto da dragocjeni dokument, kako je bilo dogovoreno, preda ondašnjem direktoru RTV BIH, on se doepao prvog Unproforovog aviona i odletio iz Bosne." Ovo pišu muslimani, ne piše Praljak. E sad. To su njihove izjave i to dosta znatno iza toga. Ja tu ne mogu više ništa dodati. Kakvu je on ulogu imao dolje, ja mogu sudu dostaviti njegovo ime, pa bi se moglo, ali ...ne, nema ništa od toga."(8.6.2009.)
O modeliraju rata i (navodnoj) smjeni
"... Dakle snaga koju su imale odreene zemlje na tom podruju je bila takova, da su one modelirale taj rat, to ja tvrdim, šest puta pod zakletvom. Kako e se odvijati, do koje mjere, i kako. I taj rat na teritoriju BiH je voen, izmeu ostalog kao jedna propagandna ili kampanja reklamiranja deterdenata. Izabere dogaaj koji se zbio ili nije zbio, novinari ga vam prenesu, a onda vi kaete, "e sad vi morate, jer evo imamo informaciju." Nema informacije asni sue u svjetskoj javnosti o Doljanima, Uzdolu itd. Nema informacije o ofenzivi muslimanskih snaga tri mjeseca na HVO. Nema! A stalno se govori da mi napadamo. Ja kaem, nigdje nismo napali! Mi se branimo! E sad, što se tie gospodina Galbraitha. Ja ne znam što je on govorio o Franji Tumanu, ali ja sam svoju zamjenu zatraio prije Stupnog Dola, s kojim uostalom nemam nikakve veze, to je broj jedan. I broj dva, mislim da je animozitet gospodina Galbraitha prema meni nastao naknadno, jer sam se javno oitovao kad je on drao javni skup, tribinu, na trgu u Slavonskom Brodu, kao da mu je to Amerika i prija! Ja sam mu rekao, ekajte, nismo mi banana drava da nam veleposlanik dri javne govorancije. Tada je on odgovorio "Šta se javlja taj rušitelj Starog mosta." Opet, bez suda i zakona, dovoljno je da ste Amerikanac, a iza toga ide najvea sila na svijetu, najsnanija sila na svijetu, mene te sile ne interesiranju. Moe on biti ne znam kakova sila, nije tono da se mene dole smijenulo." (15.6.2009.)
O gotovim priama
"... Gotova je pria. Prie su, asni sue Antonetti, gotove kad vam netko hoe staviti priu. Danas se ratovi oblikuju preko CNN-a. Pa to piše u svakoj komunikacijskoj knjizi, koja se bavi. Ako vam CNN hoe napraviti rat, vi ete imati rat. Najprije dou oni, a poslje toga moete samo ekat kad e poet rat. Od Bagdada pa nadalje. Tu je stvar sile i snage..." (15.6.2009.)
O uvjerenjima
"Ja sam se uvjerio i u ratu i poslje rata, da je beskrajna koliina podmetanja i lai napravljena u tom ratu." (16.6.2009.)
O prišivanju dokumenta
"... U ovu sudnicu su falsificirani mnogi dokumenti, i što se tie Blaškievog sluaja i tu su razne slube imale svoje umješane prste. Iz kojih razloga ja ne bih išao dalje. Iz razloga da me dovedu i da me optue ovdje, evo to su razlozi..." (16.6.2009.)
O neozbiljnosti jednog djelatnika suda
Slubeni prevoditelj: (Zaboravivši vjerojatno iskljuiti mikrofon, op.a.): "auuuuuuuuaaaaa (zijevanje), joj ovaj advokat (Praljkov odvjetnik Kovai, op.a.) je sirota, eee."
Praljak (nakon dijela snimke bez tona, op.a.): "..vokat sirota. Vaših komentara je ve pun kufer. Vi prevodite i radite svoj posao kako Bog zapovjeda, a ovaj odvjetnik nije sirota. Sram vas bilo." (18.6.2009.)
O ponašanju muslimanskih izbjeglica
"...oni su znali da u Hrvatskoj ne mogu ostati, ali je dolazilo do itavog niza drugih problema, jer su se oni ponašali kao da nisu izbjeglice. Njihovi su zahtjevi bili, vidjeli ste, treba nam platiti kartu i uvesti trajektnu liniju izmeu otoka koji nikad nije imao trajektnu liniju. Oni su jednostavno mislili da su oni još uvijek graani Jugoslavije i da im netko treba dati što ih je volja. To je broj 1. Broj 2, pjevali su recimo..." (prekid suca)
"I drugo: Ovi ljudi, vi to ne znate, ali da samo kaem. Kad bi muslimani u 93. godini izvojevali koju vojnu pobjedu, znate što se dogaalo na Jadranu po hotelima? Muslimanske izbjeglice su pjevale i slavile pobjedu svoje vojske nad Hrvatima u BiH. Desetina puta tako." (18.6.2009.)
O dvostrukoj politici
"... Ne moe se voditi dvostruka politika prema nekome koga naoruavate, stalno! Ne moe, ne moe, ne moe i ne moe. Ne moete neprijatelja koga hoete poraziti, izbaciti, naouruati i naouruavati tokom cijelog rata. Pa to je van! (18.6.2009.)
O tezama i uzrocima
"Jedan ovjek, jedan glas". Od Islamske deklaracije pa nadalje, je ono što je uzrokovalo rat izmeu Hrvata i muslimana! I ja bih sutra išao u rat protiv te teze! To je moj teritorij, na kome ja prebivam. To je moja zemlja i nitko me nee etniki okupirati!"
 
« Prethodna   Sljedea »
 
Top! Top!