www.garaza.biz
Viktimologija Advertisement
Srijeda, 01 Travanj 2020
 
 
PROPOVIJED BISKUPA POZAIA NA BLAGDAN GOSPE LURDSKE 2009. G.
Nedjelja, 11 Oujak 2012
 Ovdje moete proitati propovijed našega duhovnika, mons. dr. Valentina Pozaia kojeg je izrekao u upnoj crkvi Gospe Lurdske u Zagrebu na blagdan Gospe Lurdske, 11. veljae 2009. godine, nakon ega se prepunom crkvom prolomio gromoglasan pljesak koji sve govori.

Veliki je danas blagdan – blagdan Bezgrješnog zaea Marije iz Nazareta, koja se sama tako predstavila u Lourdesu, maloj Bernardici, prije sto pedeset i jednu godinu.
Na taj blagdan više je nego oita ona sveta stvarnost, sadrana u rijei: 'Po Mariji – k Isusu'. Po Mariji – k Isusu u svetoj Misi, u svetoj priesti, u svetoj euharistijskoj procesiji. Svi:  zdravi i bolesni. Napose – bolesni. Zato današnji dan i svetkujemo kao Dan bolesnika.
A tko su bolesni? Ako je vjerovati Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, definicija zdravlja glasi: 'Zdravlje je stanje potpunog tjelesnog, duševnog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti' (WHO 1946).
Ima li nekoga ovdje meu nama tko bi uspio zadovoljiti sve standarde te definicije?! Bolesni smo, dakle, svi. Neki su ak pak primijetili da je takva definicija zdravlja – bolesna.
I kao takovi, bolesni, veeras smo ovdje – da Boga slavimo, da Djevicu Mariju veliamo, da za zdravlje duše i tijela – osobno, obiteljsko, narodno - molimo. Htjeli bismo da bude: Zdrav duh u zdravom tijelu! A za to treba moliti – kae ta ista poslovica. Dolazimo pred Mariju koja je Bezgrješno zaee. Ta Marijina milosna povlastica, po kojoj se Ona razlikuje od našeg stanja grješnika, Mariju ne udaljuje od nas, nego je upravo pribliava nama.
Grijeh razdvaja, vrijea,  udaljuje jedne ljude od drugih. Marijina istoa Nju ini sasvim blisku našim srcima;  pozorna je na svakoga od nas;  svakome eli istinsko dobro.
Ono što se mnogi, zbog nelagode ili stida, ne usude ponekad povjeriti ni svojim najbliima, to povjeravaju Njoj koja je sva ista; to povjeravaju  njezinu Bezgrješnom srcu: jednostavno, bez uljepšavanja, po istini. I vapiju: Moli za nas grješnike!Privuen ljepotom nebeske Majke, vjernik se ne libi pokazati u svojoj slabosti, predati joj svoja pitanja i svoje dvojbe, izrei svoje nade, i svoje najtajnije elje.
Tako i mi, veeras, mi iz roda hrvatskoga, dolazimo k Mariji – Njoj koja je u Lourdesu spustila komadi neba na zemlju. Smijemo doi, i dolazimo, mi koji joj tako rado, a moda i tako lano tepamo, da smo mi narod marijanski.

Tebi, Djevice Marijo, Bezgrješna, smijemo zahvaliti za sva dobra duhovna i materijalna, za svetu vjeru i za Dom, za Lijepu našu domovinu, slobodnu i ponosnu.
Tebi smijemo povjeriti radosti i nade, boli i tjeskobe, vjeru i nevjeru, tugu i bol, bolest i patnju ovoga – Tvoga – hrvatskoga puka. Dolazimo Ti ponosni i ponieni, sveti i grješni, oajni -  ali edni nade.
Veeras smo ovdje pred Tobom, i molimo ve posveenim uzdasima prolivenim pred Majkom Bojom Bistrikom:
'No je vre no, Majka Boja. /  Al mi dva smo zdavna poznati / ez leta i alosti vse. / I e Ti i kesno dohajam, / poslušat buš štela, kaj ne?!  … Tebi bi štel ja povedat, / kaj se nigdar ne veli, / kaj me vre zdavna boli, / da bi i elel poginut. / Morti bu mene Ti milo, / pak vratva /lijeka/- il mira mi daš. / - Ja bi tak rad se poinut. / No je vre no, Majka Boja' (D. Domjani). Slavili smo u prosincu 2008. šezdeset godina Povelje ljudskih prava. I zaboravili – i na pojedinca i na narod. Programeri kaosa i zla, i njihovi sateliti, kao da bi rado od cijele Lijepe naše napravili jedan poligon: gdje bi oni moni tuinci bez savjesti, bez obzira na ljudska prava, bez obzira na povijest, bez obzira na stoljetni dija-kronini identitet, gdje bi mogli propisanim batinama napucavati male Hrvate, s jednog kraja na drugi, po svojim prohtjevima!
Poelo je vrlo jednostavno, vrlo bezazleno: value free science – znanost bez vrednota, i dosljedno bez morala; kao: ovjek je nerazumno bie, on ne zna što je to izbor, što je to sloboda, što je to odgovornost – pred Bogom i pred ljudima. I propade sve: i izvrsnost i estitost i poštenje;  škola je igra;  nema pravila, zahtjeva … osim u športu; ako nam se ne ui – izaemo na ulicu; kupimo diplomu. Vano da smo popularni.
Ubrzo je nastupila druga faza:  value free society – društvo bez vrednota, bez morala: i otvaraju se vrata svim bezumnostima, pravo na sve ima samo sodoma i gomora.
Logino: slijedi value free politics: kao da je od umijee moguega postalo umijee nemoralnoga? Najvaniji ivotni stav je onaj podaniki, puzajui – pred zlatnim teletom.
Vapaj djetinji, od prije sto godina, odjekuje i danas: 'Jer Hrvatsku mi moju objesiše, / Ko lopova, dok njeno ime briše, / Za volju ne znam kome, bir u uzama! (AGM,1909). U onim bolnim i slavnim danima hrvanja za Dom i Domovinu, uvjeravali su nas da je vrhovno tijelo u Republici Hrvatskoj Hrvatski dravni sabor. A iznad njega samo – Bog.
Sada, pokušava nas se  uvjeriti da je Sabor kazalište lutaka, nestašna ponašanja,  košara pognutih glava, na priliku Centralnog komiteta.
Kao da se ponavljaju biblijska vremena kad su se u jedan dan pomirili stari neprijatelji Herod i Pilat, samo da bi u onaj dan osudili Istinu, Isusa. Sloili su se svi: i crni i crveni, i uti i zeleni. Usvojen je protu-ustavni, protu-nacionalni diskriminacijski zakon diskriminacijskim postupkom. 
Jesu li u Sabor izabrani samo d.d.o. katolici: de-klarativni katolici – za potrebe popisa; de-korativni katolici – za prve sveane klupe; o-zebli katolici – nemoni da podignu javno glas za istinu, za ovjeka, za Boga?
'Gdje slobode sad su dani? Gdje su Zrinski Frankopani, / Gdje su ona lava dva?' (A. Harambaši, Hrvatska, 1881). U Saboru - lava ni jednoga. Samo jedna -  lavica.
Obinom normalnom vjerniku jasno je, u skladu s Evaneljem: Sve što ste uinili u Saboru,  u Vladi, u Gradu - meni ste uinili! - I sve ono što niste uinili, što ste prešutjeli, što ste  izdali… (Mt 25,40).
U protunarodnom zloinakom komunistikom reimu sudilo se zbog verbalnog delikta. Sada se otvaraju novi horizonti gdje e biti mogu mentalni delikt: posjedovanje krive predodbe o krivim skupinama.
Novi e stari udbaši nai naina da otkriju i saznaju tko to ima, i koje, krive predodbe u mislima, i to e biti mentalni delikt; a delikt podlijee sudu i kaznenom progonu. Zloinaki komunistiki reim – ili kako ga danas vole bezazleno nazivati 'antifašizam' – urušio se. Diktatura proletarijata -  caruje. Sjeaš li se Ti, Gospo Lourdska: branitelji su pošli da brane 'krst asni i slobodu zlatnu', Dom i Domovinu, s kriem i krunicom o vratu, dok su oni kod kue, u crkvama, na javnim trgovima, molili s krunicom i kriem u ruci –  i na koljenima. Svi zajedno izvojevali su pobjedu, ostvarili slobodu.   A sada, ivimo li doista u besramnim vremenima:  one kojima dugujemo ponos i slobodu ne elimo pokopati asno i dostojno; istodobno ispovijedamo da je to sveto djelo milosra (KKC 2447)!
Gospe Lourdska, na njivi Gospodnjoj posijano je plemenito sjeme, ali je ubaen i kukolj. U ovome narodu ivi rod pravednika Abela, i Abelovaca: onih što ive i stvaraju kulturu dobra i ponosa; u ovome narodu ivi i rod brato-ubojice Kaina, i Kainovaca: rod onih što šire ne-kulturu mrnje, sramoenja i zla; generatori mrnje govore o govoru mrnje.Na Boi ratne 1941. godine, kada se cijelim svijetom širila muna tjeskoba krvoprolia, blaeni je Alojzije Stepinac hrabrio vjernike: 'Vjeran kršanin znade da nema veliine na ovome svijetu pred kojom bi strepio Gospod Bog, - niti sitnice koja bi izmakla oku Njegovu, - niti skrušena srca kojemu se ne bi htio smilovati, - niti zloina koji ne bi mogao kazniti. …'
Mudrost ivota, kultura ivota ui se u obitelji, od malena: 'Temelj na kojem poivaju narod i ovjeanstvo jest bez sumnje obitelj… Jake i sretne Hrvatske nema bez jakih, fiziki i moralno zdravih i zadovoljnih hrvatskih obitelji' - tako zbori bl. Alojzije Stepinac  (Prop… 1934-40, 480).
Samo ona obitelj koja zajedno moli – zajedno ostaje, moe biti sretna i jaka, i blagoslov za pojedince i potomstvo,  i za cijeli narod: za njegovu društvenu i crkvenu budunost.
Poetkom  mjeseca rujna  2008., kad je zapoela nova školska godina, od ve loših vijesti stigle su još gore: ove školske godine 2008/9. u školama je 150 razreda manje, nego li prijašnje godine.  Narušena je prirodna ravnotea: normalno je da je u jednoj obitelji, u jednom narodu, bude više mladih nego starih – u Hrvatskoj je obratno. Još malo, i nestat e rod Hrvata.
'Ovoj našoj civilizaciji potrebna je majinska ljubav … Najvee siromaštvo Hrvatske danas se oituje u sve manjem broju roenih. Sve manje djece, sve praznije škole, to je naše siromaštvo. Demografski deficit najtei je i najvaniji problem suvremene Hrvatske' – teške su to rijei, istinite, našega nadbiskupa kardinala Josipa Bozania (1.1.09). Ima li nekoga u ovoj zemlji Hrvatskoj da se pita: Tko sije virus autodestrukcije Lijepom našom domovinom!? Ima li koga u ovoj zemlji da misli, da voli - ovaj sveti mali dio svemira?
Ljude ubijaju mrzitelji ovjeka: jedni maem, drugi perom. Ishod je isti: ubojstvo ovjeka. Isus nas je pouio da je 'otac lai, laac i ovjeko-ubojica' (Iv 8,44) sotona, i po zemlji njegovi sateliti.
Prije su se pisala literarna djela kao 'Neastivi na Filozofskom fakultetu' (I.Brešan). Sada neastivi šeta po stubištu i parkiralištu, po uredima i dvorima, po ordinacijama i salama, po ekranima i tiskovinama, kree se u društvu uglednih i monih, sjedi za volanom.  Euro-fobi druge nazivaju euro-skepticima, i predlau, zahtijevaju, da se zatvori knjiga Drugog svjetskog rata. Vuku, naime, za sobom dugaki rep zala,  boje se lica pravde kad, i ako, Hrvatska jednom ue u EU.  udno je da se u programiranom kaosu Lijepa naša naziva Balkan, Region, Bejrut. U svijetu krivokletnika i veleizdajnika, kvislinga i podanika, zavidnika i eljnih osvete, glo-balizacije = gro-balizacije = korupcije, gdje sami sebe odlijima odlikuju – i još se nazivaju moralna vertikala, tu: ona neugasiva e za harmonijom bia budi i podrava enju za ivotom istine u ljubavi.
I dok nam šošteri i šloseri, laureati kumroveki i šoroševeki, pišu: pravopis, gramatiku, leksikon, povijest – navodna Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti uvjebava strogu šutnju – šutnju izdaje. Opet je u modi poštena inteligencija.
Usred bijela grada Zagreba šalju nam poruke,  urlajui: 'Po šumama i gorama …' Oito, premalo im je masovnih grobnica po parkovima grada, po šumama i gorama i livadama od Graana i preko Sljemena i Macelja … A lustracije nije bilo. Nama su dragi trgovi zloinaca.
Suza za Zagorske brege još nije isprala prolivenu krv nedunu, još nije osušila potoke suza.  A oni bi valjda opet u akciju. Treba istrijebiti rod Hrvata – poruio je davno njihov uitelj Karl Marx.
Strašna zla iz prošlosti, bez obzira na boju,  ne mogu biti zaboravljena. Ne smije se zaboraviti nepredvidiva mo zla, kad zlo osvoji srce ovjeka  (Benedikt  XVI, 2008).
Nekada su se komunisti  rugali Zapadu, i zvali ga 'truli kapitalizam'. Kapitalizam se pak rugao komunizmu zbog ideološke ekonomije. Sada nam daju na znanje: trulo je sve!  U jednom danu.
Tko ne poštuje naravni moralni zakon, ne poštuje ni Boga ni ovjeka. Koliko je daleko jedna korupcija od druge? Ili je pak sve to još jedna velika la i podvala? A tolike politike igre nisu li samo zavaravanje lakovjernih.  Ipak, zlo se ne moe initi  u nedogled – nekanjeno.  
 
Gospe Lourdska, opasnost  prijeti da se, zbog kuge mraka i tmine i oaja, ugasi uljanica idealâ, premda znamo: 'Mrijeti ti eš, kada poneš sam / U ideale svoje sumnjati!' (SSK). A pedagog mladih vapije: 'Zašto im hoete spaliti krila, kad oni ele letjeti?' (A.V., EM  15 /1971, 96-102)
I Lourdes, i današnji blagdan, upuuju na neku drugu ljestvicu vrednota, od  materijalistike, profitne, sebine. Ovdje je svako ljudsko bie - slika Boja. Ovdje se gleda na bolesne s poštovanjem koje zasluuje svaka ljudska osoba, bez obzira na njezino trenutano bolje ili lošije zdravstveno stanje.  Marijini štovatelji po molitvi, i njezinu zagovoru, ulaze u svijet ravnovjesja vrednota i potreba.
Bezgrješna Djevica, Majka ivih, ulijeva u ista srca novu kulturu – kulturu ivota: radost nad ivotom, velikodušno prihvaanje i prenošenje dara ivota: od njegova naravnog zaea do prirodne smrti. Kultura ivota shvaa da je ljudski ivot najudesnija stvarnost na zemlji.
A duhovni bolesnici, raskajani, na putu traenja slobode duha i duše, zadobivaju oproštenje i milosre; mole i hrane se Kruhom ivota i pravednosti i svetosti; mijenjaju srca i stil ivota; napuštaju oaj,  i upijaju nadu; oslobaaju se egoizma i kulture smrti,  i u solidarnoj ljubavi, u svetoj procesiji, mijenjajui sadašnji, hrle prema boljem svijetu.  
Pod plaštem Lourdske Gospe i vojna sila postaje sila mira, otmjenosti i ljepote – u sluenju blinjima, u obrani Doma i Domovine. Molitva, kroz pjesmu i pokoru, ima snagu ljubavi mijenjati svijet na bolje.
Svojim imenom, 'Ja sam Bezgrješno zaee',  Marija nam otkriva svoju uzvišenost, ljepotu i svetost poslanja. Slobodna od svakoga zla, i nakaznosti zla, vjerna Bogu i ovjeku, Ona sjaji pred Bogom i pred ovjeanstvom kao izvorna slika Boja u ljudskom liku, u svem skladu svoga bia.
Ti, Gospe Lourdska, Bezgrješno zaee, dok slušaš sve te djelomice nabrojene radosti i nade, alosti i tjeskobe: Morti bu mene Ti milo, / pak vratva /lijeka/ - il mira mi daš.
uj nas, Majko naša! uj nas, Nado naša! uj nas Fidelissima Advocata Croatiae – Najvjernija Zagovornica Hrvatske. uj! Amen.

+Valentin Pozai

Basel, veljae 2009., mr.sc. Dragan Hazler, dušom i tijelom Hrvat, dušom i tijelom protivnik ulaska Hrvatske u EUropsku Uniju.

Propovijed biskupa Valenrina Pozaia je odlina i proroanski aktualna pa je treba širiti u Narod svima nainima. Dragan Hazler, 9.oujka 2012.

 
« Prethodna   Sljedea »
 
Top! Top!