www.garaza.biz
Viktimologija Advertisement
Utorak, 28 Sijeanj 2020
 
 
M A R T Y R O S
Srijeda, 14 Oujak 2012

Mnogi silnici kroz povijest pobili su na stotine tisua ljudi u uvjerenju da nema Boga i da mogu initi sve što hoe. Ali su i umirali sa silnim strahom da e ih legije duša njihovih rtava doekati u nebu - i optuiti ih pred Bogom

(M.P. Glorifikacija ivota)


U novijoj hrvatskoj povijesti (zadnjih nekoliko godina) sve eše se upotrebljava starogrka rije martyros, a znai: 1. svjedok, 2. u kršanstvu: muenik, patnik, rtva, stradalnik (osobito za vjeru). Iz istog korijena izvodi se i rije martirologija (istraivanje i ispitivanje ivota i stradanja kršanskih muenika). Razlog uestalosti upotrebe te rijei su istraivanja ivota i muenike smrti velikog broja katolikih sveenaka, asnih sestara i dr. koji su nastradali u vrijeme II. Svjetskog rata ili u Porau, kao i u Domovinskom ratu. Po stradanju, u tom nesretnom vremenu, Hrvati daleko prednjae ispred drugih naroda  u Europi po broju ubijenih sveenika, redovnika, asnih sestara i dr. – njih ukupno 663.

Broj crkvenih muenika u Njemakoj tijekom Drugog svjetskog rata (nacizam) kao i poslijeratno razdoblje (komunizam) prema istraivanju njemakog autora Prof. Dr. Helmuta Molla iznosi 330 muenika. Od toga 220 u vrijeme nacizma i  110 iz vremena komunizma.
Broj crkvenih muenika u Sloveniji iznosi 220 u što su ukljueni i muenici iz doba Drugog svjetskog rata, kao i muenici iz doba komunizma – kako navodi Antun Pust u Palmama mueništva (1995.).
Poljaci, prema podacima Veleposlanstva Republike Poljske u Zagrebu, dobiveni od gospodina Mateuszua Szpytke iz Instituta nacionalnog sjeanja Warszava, broj ubijenih katolikih sveenika od 1944 – 1989.g. iznosi 187. Radi se o razdoblju komunizma. Podaci o rtvama za vrijeme nacizma nisu bili dostupni.
Albanci – prema podacima dobivenim od albanskog biskupa Habashija, u Albaniji je u razdoblju komunizma (kao u najateistikijoj dravi) pod reimom Envera Hode stradalo ukupno 67 crkvenih osoba (biskupa i sveenika)
Crkva u eškoj imala je oko 20 muenika.
Slovaci – u razdoblju komunizma nastradalo je 14 crkvenih osoba ( jedan grkokatoliki biskup koji je proglašen blaenim, tri asne sestre u zatvoru, deset ubijenih sveenika).
U Maarskoj ubijeno je do 10 sveenika, ali je zato oko 1.500 sveenika bilo osueno na zatvore i logore.
Prema nekim istraivanjima u Španjolskoj u vrijeme graanskog rata 1936 i 1937.g., gotovo sve  od strane komunista, stradalo je preko 7.000 crkvenih osoba (katolikih biskupa, sveenika, asnih sestara i sl.)
U Sovjetskom Savezu za vrijeme Lenjina stradalo je procjenjuje se oko 40.000 pravoslavnih sveenika i drugih crkvenih osoba.

Prema Hrvatskom martirologiju XX stoljea” kojeg je dugi niz godina, skupljajui podatke i vršei njihovu provjeru, uredio i izdao Don Anto Bakovi, popisu koji sadri prezicne podatke o svim tim rtavama kao i nainima i mjestima ubojstva, ukupno su nastradala 663 katolika sveenika, meu njima 88 bogoslova i sjemeništaraca, te 31 asna sestra.

Najviše su ih, prema tim podacima likvidirali partizani i OZNA, do svibnja 1945. njih 240, nakon saveznike pobjede još 263, a na sluenju vojnog roka u JNA 12. Parizani su ubili ukupno 515 pripadnika hrvatskog katolikog klera.
Prema podatcima spomenutog Martirologija crkvene osobe ubile su vojske i ideologije kako slijedi:

  1. Partizani do 9. svibnja 1944.g. -.  240 rtava
  2. OZNA, UDBA, Komunistika partija nakon 9. svibnja 1945. – 263 rtve
  3. JNA na odsluenju vojnog roka – 12 rtava
  4. etnici – 37 rtava
  5. Njemake postrojbe  - 16 rtava
  6. Talijanske postrojbe – 2 rtve
  7. Vlasti NDH – 11 rtava
  8. Crvena armija – 5 rtava
  9. Vlasti Kraljevine Jugoslavije – 5 rtava
10. Komunistike vlasti u Albaniji – 4 (hrvatske) rtve
11. Srbijanska vojska i paravoojska u BiH /Domovinski rat) – 9 rtava
12. Muslimanske postrojbe u BiH (Domovinski rat) – 9  rtava
13. Bili tifusari – 17 rtava
14. Nepoznat nain stradanja – 8 rtava

     (Ukupno 663 rtve  u Crkvi u Hrvata)

Za muenike Crkve u Hrvata  donosimo samo djeli istine prema nainu kako su usmreni:

1. Ubijeni bez ikakvog suda na masovnim stratištima Bleiburga, Krinih puteva, Macelja, Jazovke, Dakse, Širokog Brijega, te ostalih jama i masovnih grobnica – 109 rtava.
2. Zvjerski mueni i ubijeni – 338 rtava (ivi spaljeni, nasmrt prebijeni, ivi zakopani u grob, oderane koe, ivi peeni na ranju, tjerani da sami sebi kopaju grob i sl.)
3. Osueni na smrt i smaknuti – 80 rtava.
4. Umrli – 72 rtve (od posljedica psihikog i fizikog muenja, gladi i iznemoglosti, bolesti u zatvoru, logoru, na robiji, bolnici ili ubrzo nakon izlaska iz zatvora  umrli od tifusa vršei sveeniki poziv.
5. Poginuli – 53 rtve (od posljedica anglo-amerikih bombardiranja, granatiranja, prepada na vlakove, na autobuse, od nagaznih mina, stradali kao dušebrinici ili kao bolniari na ratištima).
6. Otrovani – 4 rtve
7. Nepoznat nain pogibije – 7 rtava.

Prema Hrvatskom martirologiju XX stoljea,  don. Anto Bakovia, samo mali broj od 663 muenika ubijen je na „civilizirani nain“ odnosno da je strijeljan na nain  kakva je bila praksa u civiliziranim zemljama. Hrvatski katoliki sveenici nisu imali „milosti“ od Jugokomunista da budu strijeljani  kako to  odreuju zakoni u pravnim dravama.

Velika veina rtava iz Hrvatskog Martirologija su prije bile muene na najokrutnije naine. Naši su hrvatski katoliki sveenici prije svoje muenike smrti podnijeli strahovite muke. Nain na koji su ti muenici usmreni po sadizmu, zvjerstvu i krvolonosti nadilazi ona mueništva iz doba prvih kršana, od strane rimskih careva.

No, nakana ovoga lanka nije bila samo da detaljnije obrauje cjelokupni martyros katolikog sveenstva u hrvatskom narodu, ve i da s nekoliko crtica predoi itateljima i  provincijski Postupak za mueništvo „Fra Leo Petrovi i 65 subrae“. - pobijenih sveenika u Hercegovini kojeg je pokrenula Postulatura.

U Drugom svjetskom ratu i po njegovu završetku, od 1942. do 1945. partizani i njihovi pomagai ubili su ukupno 66 hercegovakih franjevaca, što je samo dio ratnog stradanja katolikog klera, redovnika i redovnica u Bosni i Hercegovini.

Hercegovaki franjevci od prvog su trenutka pokušavali razjasniti okolnosti pogibije svoje subrae. Posebno one subrae ubijene na Širokom Brijegu, jer je taj sluaj najjasniji. Još 1942. provincijal fra Krešimir Pandi, kasnije i sam pogubljen, nareuje biljeenje stradanja lanova Hercegovake franjevake provincije uznesenja Blaene Djevice Marije i puanstva.

Mjesni biskup dr. Petar ule u listopadu 1945. potie hercegovake franjevce da ponu istraivati pogibiju svoje subrae, na što Provincijalat smjesta potvrdno odgovara. Iz toga vremena potjeu i prva svjedoanstva oevidaca izreena pod prisegom. UDBA uskoro sve zaustavlja (31. listopada 1945.) i od tadašnjeg tajnika Provincije fra Bonifacija Rupia oduzima prikupljenu grau.

Prikupljanje se nastavljalo u tajnosti. Godine 1971. ponovo se zahuktava, ali ubrzo zbog progona odlazi u ilegalu. Nakon Domovinskog rata, na poticaj tadašnjeg provincijala fra Slavka Solde, biva ustanovljeno provincijsko povjerenstvo za pripremu kauze muenika. Proelnik mu postaje fra Ante Mari. Nedugo nakon toga raa se postupak za mueništvo, pod nazivom „Fra Leo Petrovi i 65 subrae“. Postulatorom postaje fra Luca M. Dr Rosa, a vicepostulatorom u rujnu 2007. g. fra Miljenko Stoji.

Do 2010. godine je za cjelokupan pokoplj hercegovakih fratara završen provincijski postupak za mueništvo, a slijedi biskupijski postupak za beatifikaciju koji je u nadlenosti Mostarsko-duvanjske biskupije.

Istiui ove rtve u Crkvi u Hrvata nipošto ne elimo otkloniti pijetet za sve druge rtve koje su nevino nastradale bez obzira jesu li bili Hrvati ili propadnici nekog drugog naroda iji djelovi ive i meu Hrvatima. Martyrij sveenika je u javnosti vrlo malo obraivan i zato postoji potreba da se široka javnost upozna i o njihovoj sudbini.

Oni što uiniše zlo nad ivotima tisua mislei da ine pravdu - tisue puta su ubili svoj vlastiti ivot.

Priredio: Mile Prpa
 
« Prethodna   Sljedea »
 
Top! Top!