www.garaza.biz
Viktimologija Advertisement
Utorak, 28 Sijeanj 2020
 
 
U ORGANIZACIJI DRUTVA ZA OBILJEAVANJE GROBITA AKOVEC I VARADIN
Petak, 30 Oujak 2012
U Štrigovi - sjeanja na rtve masovnih likvidacija povodom 65 obljetnice (1947. godine) progona stanovništva gornjeg Meimurja, a isti dan odran je i Trei krini put grobištima i stratištima Varadinske biskupije koji je ove godine obuhvatio tri upanije



S ciljem obiljeavanja grobišta na podruju Varadinske i Meimurske upanije 20. rujna pred 13 godina u upanijskoj dvorani na Franjevakom trgu 7 u Varadinu odrana je osnivaka skupština Društva za obiljeavanje grobišta ratnih i poratnih rtava, a elja nam je bila i nastaviti rad na prikupljanju podataka o stradalima. Prvotni nam je cilj bio spomen kriem obiljeiti najvee stratište Varadinske biskupije i upanije, grobište Dravska šuma Varadin, a namjera nam je bila potaknuti i ostale te da se desetljeima „prešuivanim“ rtvama postavi dostojno spomen obiljeje i na ostalim grobištima. Namjera nam je bila objediniti rad što veeg broja Istraivakih upanijskih središta Saborske komisije za utvrivanje ratnih i poratnih rtava koja je odlukom vlasti te godine prestale djelovati. Kako u tome osam mjeseci nismo uspjeli s grupom istomišljenika na jesen je osnovana Udruga koja je dva dana potom i registrirana, a pošto je ve ranije gradu Varadinu podnesen zahtjev za obiljeavanje grobišta Dravska šuma aktivnosti smo nastavili u sklopu Društva što je 2004. i ostvareno.

Spomen kriem obiljeili smo i grobišta u Meimurju, u Gornjem Hrašanu, Šenkovcu, Štrigovi i Kotoribi, u šumi Gaj kod Strmca Podravskog, i Kuanu Ludbreškome, a ve ranije spomen kriem obiljeeno je grobište u Tunome, Velikom Lovreanu i Otok Virju, Višnjici i u Maruševcu… U spomen na „prešuene“ rtve komunistikog  terora spomen obiljeje postavljeno je i u Vratišincu i ukovcu kod Ludbrega, a zajedno s udrugom HD V. Toplice 2003. godine spomen kriem obiljeeno je i grobište u Leskovcu, te poslije i grob likvidiranih zarobljenika u Kalnikoj Kapeli.

O godišnjicama stradanja tu se redovito odravaju komemoracije i mise zadušnice, a uz pomo sponzora 2009. godine obavili smo i platili radove na ekshumaciji dijela grobišta Sep u Gornjem Hrašanu, kojeg je odobrio mjerodavni sud. Idue godine 2010. godine, 23. kolovoza rtve su dostojno i pokopane u grobnicu koja je opet napravljena dobrovoljnim prilozima i radom, a pomogla je i Meimurska upanija kao i novoosnovana udruga Društvo za obiljeavanje grobišta rtava komunizma akovec. Na inicijativu Barbare Turk 2010. odran je i prvi krini put grobištima, a idue godine (25. 03.) trasa je produena te se u svakoj upaniji molilo podjednak broj postaja. Misu je na kraju na grobištu Pancerica, u spomen kapeli bl. Alojzija Stepinca, predvodio biskup mons. Josip Mrzljak.


Trei krini put grobištima i stratištima Varadinske biskupije odrano je u subotu, 24. oujka 2012. godine, a obilazak mjesta stradanja i uspomene na rtve poginule u ratovima XX stoljea zapoeo je ujutro u 10 sati, a na pojedinim postajama moljene su molitve krinog puta autora fra Vice Blekia napisane za Crkvu hrvatskih muenika na Udbini.



Sam krini put zapoeo je u akovcu, kod Spomen zida poginulim hrvatskim braniteljima u Domovinskom ratu iz Meimurja, stradalim u velikosrpskoj agresiji na Republiku Hrvatsku gdje je izmoljena uvodna i molitva prve postaje koje su predvodili fra Anelko Rahkel i umirovljeni sveenik vl Josip Horvat, te Ruica Špoljar i Josip Kolari koji je za tu prigodu napravio novi kri koji je nosio Drago Jurovi. Sa svake strane hrvatske zastave nosili su Stjepan Horvat i David Lešnjak, a svijeu s hrvatskom trobojnicom nosio je Matijas Sermek. Kod slijedeih postaja molitvu su predvodili i ostali hodoasnici, a kod postaje u ukovcu krinom putu se pridruila i Terezija Pavkovi roena 1. rujna 1912. godine.


Druga postaja bila je u akovekom starom gradu Zrinskih, a molilo se ispred ulaza u elije nekadašnjeg zatvora u kojem su nakon Drugog svjetskog rata mueni, „nestali“ i stradali brojni itelji Meimurja.



Trea postaja bila je kod spomen kria na grobištu Ksajpa u Šenkovcu, a etvrta i peta na grobištu Sep u Gornjem Hrašanu, u upi Macinec. Prvo se molilo kod grobnice pokopanih rtava ekshumiranih 2009. godine i pokopanih 23. kolovoza 2010. godine, na Europski dan sjeanja na rtve totalitarnih ideologija XX stoljea, a potom kod spomen kria postavljenog 2001. godine.





Šesta i sedma postaje
bile su na podruju grada Varadina, kod spomen kria u Dravskoj šumi, najveeg grobišta Varadinske biskupije, a potom u podne i kod spomen ploe postavljene u sjeanje na rtve i muenike odvedene iz logora smještenog u poratnim danima Drugog svjetskog rata na igralištu Tivara, današnjem stadionu Varteks.





8. postaja – grobište Leskovec – upa Svibovec kod V. Toplica

Na grobištu Leskovec hodoasnicima su se pridruili i lanovi Udruge Hrvatski domobran iz Varadinskih Toplica. Tu se nakon izmoljene molitve hodoasnicima obratio Boo Bahunek, tajnik udruge HD Varadinske Toplice, podsjetio na dogaaje od 29. rujna 1943. godine kada su partizanske snage osvojile Varadinske Toplice, a potom jednu veu grupu (73) zarobljenih vojnika i branitelje poubijale na mjestu gdje smo nešto ranije izmolili molitvu 8 postaje, a druge zapadno od Varadinskih Toplica, u urilovcu i Hrastovcu. 

9.  postaja – ukovec kod Ludbrega

Za hodoasnike tu su lanovi udruge pripremili okrjepu te smo nakon polusatnog odmora nastavili put prema Ludbregu i ukovcu, gdje je bila molitva 9 postaje. Kod spomen kria molitvi su se pridruili, gospoa Nada Kancijan koja je sa danas bolesnim suprugom Pavlom, doprinosom i ostalih potomaka i rodbine likvidiranih partizanskih i komunistikih rtava, dala veliki doprinos podizanju spomen obiljeja „nestalim“ i ubijenim sumještanima ukovca, a molitvi su se pridruile i Terezija Pavkovi roena 1. rujna 1912. godine i Ana Tišljar, roena 1924., kojoj je stradao brat Ivan Kolar. Nakon molitve kod spomen kria izmolili smo Oe naš za rtve i stradale, za preminule lanove Društva (Josip Borak, Mirko Muek, Mijo Modri ….. kao i preminule lanjske 2011. godine, Martina Štainglina iz Martijanca i Miju Ivania iz Gornjeg Vratna…) i dobrotvore Društva (Štefica Koštari…), kao i za bolesne lanove (Pavao Kancijan, Zlatko Dianek, Zlatko Pišpek, …). U druenju s lanovima obitelji proveli smo petnaestak minuta, a za oproštaj od hodoasnika Terezija Pavkovi zapoela je pjesmu Zdravo djevo, koju su prihvatili i ostali hodoasnici i prisutni te smo se s pjesmom rastali od naših domaina. Prije rastanka podsjetio sam prisutne da je tekst za ovu pjesmu napisao sveenik, pater Pero Perica kojeg su komunisti ubili, zajedno s više desetaka Dubrovana, na otoiu Daksi, nakon što su partizanske snage u listopadu 1944. godine ušle u Dubrovnika, a od partizansko-komunistike ruke stradalo je više stotina sveenika, meu kojima i fra Anzelmo Canjuga kapucin rodom iz upe Vidovec, skladatelj koji je uglazbio pjesmu Ljiljane bijeli Dragutina Domjania, umro je u logoru Stara Gradiška.

Kako je bilo dosta vremena do slijedee, desete postaje koja je u naselju Cvetkovec, u Koprivniko-krievakoj upaniji, zaustavili smo se kod Doma za starije i nemone osobe u ukovcu i pozdravili bolesnog Pavla kojeg je suza na oku kanula, a ni nama ostalim nije bilo lakše.   

10. postaja Cvetkovec, upa Rasinja – Koprivniko – krievaka upanije – molila se kod spomenika na kojem su uklesane rijei:Navik on ivi ki zgine pošteno“ Dana 24. – 27. svibnja 1945. godine po završetku II svjetskog rata, Jugoslavenska partizanska vojska poubijala je u Cvetkovcu i okolici, bez suenja, 130 vojnika Nezavisne drave Hrvatske. Zarobljneih u Bleiburgu i prisiljenih na KRINI PUT bez povratka. Mještani su 43 ubijena vojnika prenijeli na mjesno groblje gdje je podignut spomen kri. Gospodine Isuse Kriste udijeli im mir i vjenu radost. Slava im i laka hrvatska gruda!

Spomen plou podiglo društvo: Hrvatskio domobran – Koprivnica – Rasinja 8. rujna 1996.

11. postaja – Kotoriba – grobište Leš

Nakon molitve ukrcali smo se u autobus te nastavili prema Kotoribi, našem slijedeem odredištu, tu smo stigli desetak minuta prije najavljenog termina, a molitva je bila kod spomen kria na grobištu Leš, kraj eljeznike pruge, preko puta eljeznike stanice. Molitvu su tu predvodili Dragica Markan i Ivan Lovakovi. Pridruilo nam se tridesetak Kotoripana, a neki su pristizali i nakon toga.

Zahvalili smo im na sudjelovanju te se uputili do našeg bolesnog lana Zlatka Pišpeka. Normalno da u posjet nisu mogli svi hodoasnici te ga posjetilo izaslanstvo Treeg krinog puta grobištima i stratištima Varadinske biskupije (Dragica Markan, Barbara Turk, Josip Kolari, Franjo rep i Franjo Talan). Na putu prema gornjem Meimurja hodoasnici su se pomolili i za rtve „Bugojanske grupe“ kod spomen ploe likvidiranom uri Horvatu strijeljanom u Sarajevu 17. oujka 1973. godine. Dvanaesta postaja bila je u Drimurcu, a u molitvi su sudjelovala i braa Horvat, vl Josip, Stjepan i Antun, i dvadesetak itelja naselja kojima su u poratno doba nositelji komunistike vlasti odveli i poubijali najmilije. Predzadnja postaja bila je Vratišinec, a molilo se kod spomenika komunistikim rtvama i hrvatskim braniteljima kojeg je 8. listopada 2008. godine blagoslovio mons Josip Mrzljak, varadinski biskup.

14. postaja grobištu Repova šuma u Štrigovi – 65 obljetnica likvidacija tridesetak civila

Posljednja postaja bila je kako je i planirano u 17,40 sati na grobištu Repova šuma u Štrigovi, a molitvu te postaje predmolili su Ruica Špoljar i Mirko Dujh, sin ubijenog Stjepana. Tu je završnu molitvu predvodio  pre. Damir Bobovec, izaslanik biskupa Mrzljaka, a molitvi su se pridruili i upljani, potomci i rodbina ubijenih i pre Leonrad Logoar, štrigovski upnik i dekan. Kod spomenika je poloen vijenac i zapaljene svijee, a povodom 65 obljetnice stradanja molitvi su se pridruili i lanovi Matice Hrvatske i Brae hrvatskog zmaja. O stradanjima u Štrigovi 1947. godine govorio je Josip Kolari, a nazonima se obratio i dr. Stjepan Hranjec, predsjednik MH akovec. Po odavanju poasti vjernici su se za kriem uputili u upnu crkvu u kojoj je pre. Damir Bobovec predvodio misu i odrao nadahnutu propovijed u kojoj je, izmeu ostalog, rekao kako se vjernik kao aktivni sudionik povijesti ne smije miriti sa zlom i grijehom te je upravo zato pozvan zalagati se na svaki nain da bezakonja, lai, nepravde i patnje bude što manje. Jedan od naina na koji to moe i treba initi jest uporno i trajno zalaganje za sve one kojima se na bilo koji nain inila ili im se ini nepravda, raskrinkavanjem lai i promicanjem istine (kompletnu propovijed donosimo izdvojenu, op. ft).

Uz pratnju na orguljama Mateja Šavniara pod misom je pjevao zbor upe, predvoen Jasminom Rep i Dejana Brenjak, a izvodile su se; ulazna pjesma "Svaka duša", psalam "Kušajte i vidite kako je dobar Gospodin", prinosna pjesma je bila "O Isuse izranjeni", priesna "Prosti, moj Boe", te završna skladba "Stala Majka pod raspelom". Na kraju mise izaslaniku biskupa mons. Josipa Mrzljaka, koji je bio sprijeen doi (isti dan pokopan je u Splitu mons Ante Juri, umirovljeni biskup Splitsko-makarske nadbiskupije op ft), vjernicima i sudionicima Treeg krinog puta zahvalio je i domai upnik mons. Leonard Logoar.

Nakon mise upljani upe Štrigova priredili su u vjeronaunoj dvorani zakusku, a puni dojmova polako smo se prema akovcu i svojim domovima uputili oko pola devet sati.

Krini put grobištima i stratištima Varadinske biskupije organizirali su Društvo za obiljeavanje grobišta rtava komunizma akovec i  Društva za obiljeavanje grobišta ratnih i poratnih rtava Varadin, a da bi se sudionici upoznali sa što veim brojem grobišta trasa krinog puta svake godine ide drugim smjerom. Ove godine krinom putu prisustvovalo je etrdesetak sudionika, na cijeloj trasi, a na pojedinim postajama ukljuili su se itelji upa kroz koje smo prolazili. Uz trasu od Varadina prema V. Toplicama nalazi se i veliko grobište Kolnjak, a trasom od Leskovca do Ludbrega ukazalo se na grobišta u Kalnikoj gori, kao i na grobište „Šoderana“ kod Kuana Ludbreškog te poslije na Segovinu.  Putem u uatobusu molila se i krunica, a svoje pjesme nastale u vrijeme Domovinskog rata, u razdoblju 1990. – 1995. godine. iz zbirke „Srce je ludo, hrvatsko“ itao je sam autor Ivica Procoj.

Zapisao i fotografija snimio Franjo Talan, predsjednik Društva za obiljeavanje grobišta ratnih i poratnih rtava  osnovanog 20. rujna 2000. godine u Varadinu

Fotografije redom su, od akovca i prve postaje do mise u Štrigovi












 
« Prethodna   Sljedea »
 
Top! Top!