www.garaza.biz
Viktimologija Advertisement
Subota, 25 Sijeanj 2020
 
 
SLAVONIJA - U POSLJEDNJIH DESET GODINA 85.000 STANOVNIKA MANJE
Nedjelja, 01 Travanj 2012
http://www.glas-slavonije.hr/vijest.asp?rub=4&ID_VIJESTI=159024

Iz Slavonije otišlo 45.000 mladih

U POSLJEDNJIH DESET GODINA 85.000 STANOVNIKA MANJE

AKOVO - Prvi podaci prošlogodišnjeg popisa stanovništva poraavajui su za Slavoniju; ona je postala egzodusna jezgra Hrvatske i pretekla je, dre strunjaci, nekad dravne prvake u iseljavanju poput Like i Gorskog kotara. U prilog tome govore i brojke, pa je tako u deset godina Slavonija izgubila više od 85 tisua stanovnika! Da nije rije samo o bijeloj kugi, odnosno veem broju umrlih od roenih, upozorava zagrebaki profesor geografije Ivan Zeleni, koji se demografskim pitanjima u Hrvatskoj bavi više od desetljea. Prema njegovim istraivanjima, smanjenje broja stanovnika u pet slavonskih upanija najveim je dijelom uvjetovano iseljavanjem mladog stanovništva, priblino 45.000 mladih u posljednjih deset godina.

Primjer Osijeka

“Demografska problematika u Hrvatskoj moe se poistovjetiti s istom u veem dijelu Europe, a posebno u istonoj Europi. Rije je o prirodnom smanjenju broja stanovnika, odnosno smanjenoj rodnosti. Stanovništvo u Hrvatskoj se ne obnavlja, a to znai da jedna ena u prosjeku raa manje od dvoje djece. U Hrvatskoj je u posljednjih deset godina broj umrlih za 100.000 vei od broja roenih”, kae prof. Zeleni. “Pet slavonskih upanija u posljednjem meupopisnom razdoblju ima pad broja stanovnika od devet i pol posto, s 891.259 stanovnika u 2001. godini na 806.192 u 2011. Taj pad je izrazit u cijeloj Slavoniji, Baranji i Srijemu. Varira od -7,7 posto u Osjeko-baranjskoj upaniji do -12,0 posto u Vukovarsko-srijemskoj upaniji”, istie prof. Zeleni. Koliko se stvarno iselilo ljudi iz Slavonije, kae, teško emo saznati s obzirom na razliite metodologije popisa stanovništva koje se koriste u zadnja tri popisa.

“Ruralni krajevi Slavonije u posljednjih su 20-ak godina postali izrazito socijalno depresivni. Razlog tome je visoka nezaposlenost. Iako Slavonija ima velike resurse i prostor za razvoj poljoprivrede, njezino znaenje opada. Moda je najalosniji primjer Osijek. Nekadašnji industrijski div danas ima 20 posto manje stanovnika nego prijeratnih godina. Broj stanovnika Osijeka u posljednjih deset godina smanjen je s 90.000 na 83.000. U posljednjih deset godina u Osijeku je 3.500 više umrlih nego roenih”, upozorava prof. Zeleni.

Nerazvijeni zanimljivi ulagaima

Predavanje o migracijama u Slavoniji, u akovu je ovih dana odrao i Boo Prka, predsjednik Uprave PBZ-a. Osvrnuo se na poraavajui postotak smanjenja stanovništva u Slavoniji od -9,5. “Ovaj postotak nije pitanje nataliteta, to je pitanje migracija i to je klju problema. Tko je to odselio, migrirao? Oni koji mogu, koji su u naponu snage, koji su traeni na trištu. Ako Slavonija ne moe nešto demografski napraviti, bar mora zaustaviti, zbog ekonomskog rasta, negativne migracijske trendove. U tri godine, mahom u privatnom sektoru, izgubili smo 140 tisua radnih mjesta na razini Hrvatske. Od toga je 36 tisua izgubljeno u središnjoj Hrvatskoj, 25 tisua u Slavoniji. ak 10,6 posto je izgubljeno od 2008. godine do danas. Ovo je relativno najmanje razvijena regija u Hrvatskoj, i bit e vjerojatno jedna od najmanje razvijenih regija u Europskoj uniji. To je loše, ali je i šansa jer e sigurno trošak investiranja ili atraktivnost za investiranje biti tu vea”, zakljuio je Prka.

Babina Greda - više roenih, a manje stanovnika!

“Prirodno kretanje stanovništva pet slavonskih upanija pokazuje da manji vitalni indeks ima Podravina i Baranja, a vei Posavina i Srijem. Upravo zbog toga prirodnim padom ne moemo objasniti izrazito smanjenje broja stanovnika u Brodsko-posavskoj i Vukovarsko-srijemskoj upaniji. Najbolji primjer je Babina Greda, tipino ruralno naselje Posavine. Vitalni indeks u tom naselju iznosi 106! Dakle, broj roenih je vei od broja umrlih. Ipak, broj stanovnika Babine Grede se u posljednjih deset godina smanjio za nevjerojatnih - 17,2 posto. Objašnjenje ovoga moemo nai jedino u iseljavanju, i to mlaeg stanovništva”, kae prof. Zeleni.

UPANIJA
2001.
2011.
PROMJENA 2001.-2011. (%)
VITALNI INDEKS 2006.-2010.

Virovitiko-podravska
93.389
84.586
-9,4
68,3

Poeško-slavonska
85.831
78.031
-9,0
76,3

Brodsko-posavska
176.765
158.559
-10,3
83,5

Osjeko-baranjska
330.506
304.899
-7,7

73,5

Vukovarsko-srijemska
204.768
180.117
-12,0
83,5

ukupno
891.259
806.192
-9,5
-

Maja MUŠKI
Objavljeno: 24.3.2012.
http://www.glas-slavonije.hr/vijest.asp?rub=4&ID_VIJESTI=159024

 
« Prethodna   Sljedea »
 
Top! Top!