www.garaza.biz
Viktimologija Advertisement
etvrtak, 22 Kolovoz 2019
 
 
Popustimo li na moru, izgubit emo dio Istre - Akademik Vladimir Ibler
Subota, 17 Sijeanj 2009
AKADEMIK VLADIMIR IBLER O SPORU SA SLOVENIJOM
Savudrijska vala

Datum objave: 08.01.2009 14:04 T-com portal

Akademik Vladimir Ibler tvrdi da slovenska strana zapravo trai dodir slovenskoga teritorijalnog mora s otvorenim morem, što ne moe ostvariti ako dio teritorijalnoga mora ne uzme od Hrvatske. Popusti li na moru, RH mogla izgubiti i dio istarskoga kopna.
Pristup otvorenom moru Slovenija ima i to nitko ne osporava, pa ga ne treba sad traiti. Takav pristup ima i Austrija, Maarska i Švicarska', izjavio je Ibler u današnjem razgovoru za Hinu.

Po njegovim rijeima Slovenija, zapravo, pod nazivom 'izlaza' na otvoreno more trai proširenje svojega teritorijalnog mora na raun hrvatskoga teritorijalnog mora.
Napomenuvši kako je pojam 'izlaz' potpuno neprimjeren, jer ga ne rabi ni Konvencija UN-a o pravu mora, Vladimir Ibler, koji je i sam sudjelovao u radu na toj konvenciji, objašnjava kako Slovenija dodir svojega teritorijalnog mora s otvorenim ne moe ostvariti ako ne uzme dio teritorijalnog mora od Hrvatske, a što je na svojevrstan nain pokušano tzv. sporazumom Raan-Drnovšek.

Uporabom sugestivne rijei 'izlaz' ili 'pristup' otvorenom moru, kako navodi, pokušava se stvoriti dojam da su Hrvati nešto Slovencima zaprijeili, što ne odgovara u stvarnosti.

Po tome odbaenom nacrtu sporazuma Hrvatska je trebala Sloveniji prepustiti i veliko podruje svojega teritorijalnog mora - 113,3 etvorna kilometra mora i podmorja. Ibler podsjea kako je ve ranije bio upozorio javnost da bi Hrvatska popusti li na moru, mogla izgubiti i dio istarskoga kopna.

Akademik Ibler je odluan u tome kako hrvatska strana ne smije prihvatiti u rješavanju spora sa Slovenijom 'nikakav dvostrani ugovor', ve jedino treba traiti pravorijek na Meunarodnom sudu pravde u Haagu (ICJ), budui da se nema svrhe sada vraati na ugovore ili posredovanja, koji do sada nisu dali rezultat.

Kakva god bude sudska odluka mi emo je prihvatiti, rekao je i napomenuo da mu nije jasno kako se spor moe riješiti ugovorom, ako se strane ne mogu sporazumjeti bilateralno.
'Sada ulazimo u drugu fazu, koju predvia Konvencija UN-a o pravu mora', rekao je, primijetivši kako je zanimljivo da se hrvatska strana stalno poziva na Konvenciju, a slovenska ne. Podsjetio je takoer kako se gotovo dvadeset godina ve sporimo zbog graninog pitanja na moru, a ne moemo se sloiti ni u tumaenju Konvencije o pravu mora.

'Ne moemo dopustiti da se još dvadeset godina tako ponašamo, ve je najbolje spor prepustiti sudu', izjavio je, dodavši da se upravo tako ponašaju drave koje svoj spor ele riješiti na miroljubiv nain.

Hrvatska strana rješenje spora hoe postii 'na osnovi meunarodnog prava', a slovenska 'na osnovi pravinosti', naveo je, ustvrdivši kako pravna norma nije nepravedna, jer je pravednost ugraena u norme meunarodnog prava te da sud nijedan spor do sada nije rješavao po tzv. naelu pravinosti.

Ibler dri kako je Slovencima jasno da pred sudom ne mogu dobiti sve što ele te zato trae tijelo koje e im biti sklono ili nain da ostvare svoje ciljeve.
'Ako je neriješen granini spor zapreka Hrvatskoj za napredak prema EU', postavlja se pitanje, budui da je spor obostran, kako to svojedobno nije bila zapreka za Sloveniju. Ako bi se prihvatilo to gledište, kako dodaje, ono bi bilo nepravedno.

'Aktualna slovenska politika prema Hrvatskoj ne vodi nikamo. Jedno je ulazak u jednu meunarodnu organizaciju, a drugo je povlaenje crte na moru izmeu Hrvatske i Slovenije. Ne vidim da Hrvatska išta prejudicira. Ta rije za mene spada u istu kategoriju kao ve spomenuti 'izlaz' i ne vidim joj smisao', izjavio je.

Zapitao je ime se nešto moe prejudicirati kad Hrvatska predlae da se ide pred sud. Isticanjem toga pojma, kad presuda još nije donesena, kako je pojasnio, zapravo se stvara u medijima dojam, bez dokaza, da je u praksi napravljeno nešto mimo prava.

Upitan za podruje na Svetoj Geri na kojem je vojarna, izjavio je kako je to jedina toka u Europi gdje se provodi reim okupacije nakon Drugoga svjetskog rata te da se udi što je hrvatska vlast prestala spominjati to pitanje, budui da su i slovenski geodeti jasno rekli da je to 'apsolutno hrvatsko podruje'.

Akademik Vladimir Ibler smatra kako je Hrvatska trebala svoje saeto stajalište glede rješenja graninog spora sa Slovenijom razaslati po svijetu - UN-u, Vijeu sigurnosti UN-a i svim specijaliziranim i regionalnim organizacijama i na taj nain dati meunarodnoj zajednici do znanja kako Hrvatska pristupa rješavanju toga spora.

Akademik Vladimir Ibler, sveuilišni profesor meunarodnog javnog prava u miru, bio je lan diplomatskog izaslanstva na Generalnoj konferenciji UNESCO-a u Parizu 1951., na diplomatskoj konferenciji za kodifikaciju meunarodnog ugovornog prava u Beu 1968. i na Treoj konferenciji UN-a o pravu mora (UNCLOS III) od 1973. do 1982.

Iz podruja meunarodnog prava, meunarodnih odnosa, vanjske politike i diplomatske povijesti objavio je više znanstvenih radova i monografskih izdanja, uz ino: 'Sloboda mora' (1965.), 'Meunarodni odnosi' (1971.), 'Meunarodno pravo mora i Hrvatska' (2001.) te 'Koliko vrijedi meunarodno pravo?' (2006.).
 
« Prethodna   Sljedea »
 
Top! Top!