www.garaza.biz
Viktimologija Advertisement
etvrtak, 17 Listopad 2019
 
 
POZIV NA TRIBINU "JUTRO POEZIJE" - MILE PEORDA
Petak, 15 Lipanj 2012
Slobodni smo Vas pozvati na tribinu "Jutro Poezije" u caffe bar "Berka" u Berislavievoj 18 u Zagrebu, gdje emo u subotu 16.06.2012. sa poetkom u 11 i 30 sati, ugostiti znamenitog knjievnika Milu Pešordu.

U glazbenom dijelu programa sa solo popijevkama uz klavirsku pratnju Marijane Komljenovi nastupiti e altistica Tena Lebari, diplomirana violonelistica i studentica II. godine solo pjevanja u klasi profesorice Lidije Horvat Dunjko.

Napominjemo da  njihovim  nastupom "Jutro Poezije" završava sezonu pjesnikih druenja  za sezonu  2011.- 2012.

Robert Roklicer, predsjednik tribine "Jutro Poezije"


Mile Pešorda



LATINSKI SONET, ZA IVANA PAVLA II.*

Hommage papi našemu i pjesniku poljskom Karolu Wojtyli
Uz njegov posjet „Hrvatskoj Ateni“ 6. lipnja 2003.

Zar bio bih, da nisi iv, hrvatski jezie,
radnik na pismu znaka slobodarskoga?
Vjekovjean zlotvor tri zlatne prie.
Suprotiva hudom biti slova bašanskoga.

Zar mišlju eš klonuti, hrvatski pjesnie,
kojim struji zavjet dana dalmatskoga;
zar u šutnju pasti usred veliajne prie
otvaranja Knjige iz tla marijanskoga?

Dubrovnikom se, domajom, baca kukolj-sjeme,
smrti gladno glagola latinskoga.
Hora je molitve, ti koji klešeš sljeme

burna razgovora, kojim djeve krasotice
sa rupcima teku, humske lastavice.
Tvojim posve biti, gorom Uskrsloga
.

Copyright (c)Sva prava pridrava  autor

(*Prema objavi u Hrvatskom slovu br.842., str.16., 10.lipnja 2011.. Autor je svoj „Latinski sonet“ prvi put javno govorio u Zagrebu 14. travnja 2005., na veeri „Sjeanje na papu Ivana Pavla II.“. Inae, „Latinskim sonetom“ završava posljednja knjiga Mile Pešorde BAŠANSKA PLOA, POEMA (oslikao ak. slikar Luka Petra, pogovor napisao mr.Boidar Petra, aktualni predsjednik DHK)

Mile Pešorda (ro. na Veliku Gospu 1950., u Grudama, konsupstancijalnom dijelu pjestne starohrvatske upe IMOTA) - akademskim zvanjem profesor francuskoga jezika i knjievnosti i latinskoga jezika s rimskom knjievnošu - knjievnik je i pjesnik, prevoditelj i nakladnik, novinar i kolumnist, autor desetak objelodanjenih pjesnikih knjiga, od kojih je jedna, PAROLE POUR ELLE, nastala na francuskom jeziku i objavljena u Francuskoj, u edicijj francuskih pjesnika. Za svoju prvu knjigu, IVOT VJENI (1971.), dobio je godišnju nagradu izdavake kue "Svjetlost" u Sarajevu, a za posljednju, BAŠANSKA PLOA, POEMA - oslikao Luka Petra i pogovor napisao Boidar Petra (Alfa, Zagreb, 2008.), Nagradu Dubravko Horvati i Nagradu Antun Branko Šimi. ivio je, radio, studirao i drao predavanja u Grudama, Sarajevu, Zagrebu, Parizu (gdje je, kod mentora Milana Kundere, radio i doktorat), Rennesu, Kopru, u USA, a stvarao je ne samo pjesme i knjige, nego su-stvarao prijateljstva, nakladnike projekte, kulturne i pjesnike manifestacije (Šimievi susreti, g. 1970.), kulturne glasnike, meu inima i "Hrvatsko slovo" u travnju 1995. Inicijatorom je i jedan od sedmorice potpisnika SARAJEVSKE DEKLARACIJE O HRVATSKOM JEZIKU od 28.01.1971., a hrvatski  je jezik  uveo na Sveuilište Rennes II u Francuskoj, gdje je bio lektor etiri akademske godine. Zauzet za opstanak i slobodu domovine, u Parizu je sudjelovao u pripremama i radu velikoga znanstvenoga simpozija "Sudbine nacija bivše Jugoslavije", odrana 3. i 4. veljae 1992. pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva vanjskih poslova Francuske. Zbog njegove  intelektualne borbe za hrvatski jezik, za slobodu ovjeka i hrvatskoga naroda,  Pešordin obiteljski dom bio je ciljem velikosrpskoga granatiranja tijekom njihove nedavne agresije na Hrvatsku i BiH, a preivio je (ne samo jedan) verbalni politiki atentat. Do kraja godine iz tiska izlazi knjiga njegovih kolumni, pod naslovom EUROGLEDI. Pešorda je dosad dvaput gostovao na "Jutru poezije".
 
« Prethodna   Sljedea »
 
Top! Top!