www.garaza.biz
Viktimologija Advertisement
etvrtak, 18 Srpanj 2019
 
 
UZ DAN SJEANJA NA RTVE TOTALITARNIH REIMA 2012. - FRANJO TALAN
Subota, 15 Rujan 2012
Sjetili se poubijanih rtava partizansko-komunistikog terora


U organizaciji Društva za obiljeavanje grobišta ratnih i poratnih rtava iz Varadina i ogranka udruge Hrvatski domobran iz Varadinskih Toplica povodom obiljeavanja Dana sjeanja na rtve totalitarnih reima dvadesetog stoljea prireena je u subotu, 25. kolovoza, prigodna komemoracija i molitva za poubijane zarobljenike iz 1943. godine.



Obiljeavanje dana sjeanja odrano je na grobištu Leskovec u upi Svibovec kod Varadinskih Toplica, a u spomen na poubijanih preko osamdesetak zarobljenika koji su po partizanskoj vojsci zarobljeni nakon zauzimanja Varadinskih Toplica 29. rujna 1943. godine. Najvea grupa zarobljenika, njih preko sedamdeset, odvedena je do iskopanih graba u šumi dva kilometra iznad naselja Leskovec i tamo na rubovima jama poubijani. Jame su prethodno morali iskopati mještani oblinjeg naselja i nakon masakra natrag zagrnuti. Za grobište se znalo cijelo vrijeme, a tek je na zajedniku inicijativu, uz pomo grada Varadinske Toplice, grobište spomen kriem obiljeeno o šezdesetoj obljetnici 2003. godine. Kri je tom prilikom blagoslovio i misu zadušnicu predvodio varadinski biskup mons. Marko Culej, a poslije toga 2009. godine spomen kriem je obiljeen i grob na groblju u Ljubešici u kojem su pokopani ostali zarobljenici koji su nakon muenja na dvije lokacije u naselju urilovec se pokušali spasiti bijegom iz opkoljenog grada prema zapadu, uz rijeku Bednju.



„Mnoga naša sela i crkve uništili su tenkovi sa petokrakom na oklopu“

Kod spomen kria poloeni su vijenci i zapaljene svijee organizatora, pokrovitelja i udruga iz okolice, Varadina i akovca, a u ime Društva za obiljeavanje grobišta vijenac su poloili i svijee zapalili Franjo rep i Stanko Lazar. Prigodnim govorom nazonima se u ime pokrovitelja obratio gradonaelnik Dragutin Krajec te Ivan Dijanuš, predsjednik udruge Hrvatski domobran Varadinske Toplice koji je nakon pozdravnih rijei rekao: - Povodom europskog dana sjeanja na rtve totalitarnih reima okupili smo se ovdje nad ovim grobovima golobradih mladia koji su mueni, razodjeveni, poniavani i ovdje poubijani, bez suda i dokazane im krivnje. Ovdje lei osamdesetak tijela ali poštovana gospodo diljem lijepe naše i susjednih nam zemalja nebrojeno je grobova i jama sa tijelima hrvata kojima se ne zna niti broja niti imena. Udruga Hrvatski Domobran promie pozitivne uspomene na hrvatskog vojnika oduvijek, a poglavito od davne 1868. godine kada je hrvatski vojnik i asnik smio progovoriti hrvatskim jezikom i zvati se hrvatskim domobranom. Naša udruga skrbi o ovakvim grobovima i organizira komemoracije da se ne zatre svaki trag o tim sunjima.

Zahvaljujemo se Katolikoj crkvi koja je jedina digla glas i sa nama dostojanstveno ovih dana obiljeava ovaj spomendan. Prekjuer smo u organizaciji našeg susjednog ogranka a u nazonosti i molitvi našeg Oca biskupa varadinskog i ostale gospode sveenika otkrili i blagoslovili spomen plou u bolnici Novi Marof.

Na tom mjestu 45 godine bio je sabirni logor kuda su morali dolaziti po proglasu ili bili dotjerani naši mladii i muevi. Tadašnji gospodari ivota i smrti sa petokrakom na elu i u ime komunizma rasporeivali su ih u dvije grupe. Jedna grupa za polaganu i dugotrajniju smrt na „KRINE PUTEVE“. Druga grupa muenje slijedee noi  razodijevane i povezane icom na Kipiše, Cupavu ili druga stratišta u blioj okolici gdje su ubijani na najsvirepiji nain.
Svi ti gospodari ivota i smrti nisu bili tuini nego naši susjedi - poslije toga uzorni i cijenjeni drugovi.


Zbog svih tih strahota koje je hrvatski narod proivio i nadivio ne moemo prihvatiti komunizam i zvijezdu petokraku kao simbol antifašizma.  Pod istom zvijezdom petokrakom klalo se Hrvate na Bleiburgu, Mariboru, Macelju, Jazovki, ali i u Vukovaru, Borovu Selu, Škabrnji… Mnogi naši kolege bili su mueni od spodoba sa petokrakom na elu. Mnoga naša sela i crkve uništili su tenkovi sa petokrakom na oklopu.

Svjestan sam da e ove rijei neki proglasiti govorom mrnje, ali kaem svima da mi kršani ne mrzimo ali kao istinski domoljubi, a veina nas kao hrvatski branitelji ne smijemo zaboraviti sve patnje, poniavanja i rtve koje je hrvatski vojnik podnio za Lijepu našu.

Ne smijemo dozvoliti poniavanje niti jednog hrvatskog vojnika niti izjednaavanja krivnje. Na stup srama trebamo staviti sva ona imena koji su muili i ubijali hrvatske vojnike, a pravda ih nije mogla ili nije htjela stii.

Mi ne veliamo nikakve politike niti reime, ali Vas molim da nam hrvatski vojnik uvijek u srcu bude i ostane heroj, a hrvatski asnik naš ponos. Na to nas obvezuju ove umorne kosti hrvatskih mladia razasute diljem Lijepe naše i susjednih nam zemalja.

Zahvaljujem svima koji ste svojim dolaskom stali na stranu istine koju ne smijemo zaboraviti i  uveliali ovaj spomen na sve Hrvatske muenike.
Zahvaljujem se Gradu Varadinske Toplice na pokroviteljstvu, našem veleasnom gospodinu koji e predvoditi molitvu, klapi „PASIKA“, predstavnicima medija te svima onima koji su potpomogli organizaciju ove sveanosti. Ostanite zdravi i ponosni na hrvatskog vojnika uz domobranski pozdrav ZA HRVATSKU UVIJEK!

U odavanju poasti sudjelovala i klapa Pasika

Molitvu je kod spomen kria, postavljenog iznad dviju jama - masovnih grobišta predvodio i grobove blagoslovio vl Stjepan Mosteak, upnik upe Sv. Martina iz Varadinskih Toplica.
Po prvi puta odavanju poasti stradalim rtvama grobišta Leskovec poast su dali i lanovi klape „PASIKA“ iz Kostanja kod Omiša koji su otpjevali Lijepu našu te pjesme„Boe uvaj Hrvatsku“ „Hrvatska moja „ i pjesmu „Croatio iz duše te ljubim“

O odranoj komemoraciji Ivica Dijanuš, predsjednik udruge Hrvatski domobran Varadinske Toplice je rekao: - Jako mi je ao da nisam to dao snimiti, jer bilo je stvarno velianstveno, jer i priroda se pobrinula da taj velianstven raspon glasova klape Pasika još više doe do izraaja.
Deki su dali sve od sebe, rekli su mi:“Ivane sve smo pivali od roenja djeteta, krstitki, pirova-svadbi do sprovoda ali da emo pivat na stvarnim kostima ubijenih hrvatskih vojnika nismo se nadali i zahvalni smo ti što si nam to omoguio“.

Dan sjeanja na rtve totalitarnih ideologija u Meimurju i Novom Marofu…

U etvrtak, 23. kolovoza Dan sjeanja na rtve totalitarnih ideologija obiljeen je i u Meimurju, kod grobnice rtava poratnih likvidacija koju su uz pomo sponzora i dobroinitelja 2010. godine podigli Društvo za obiljeavanje grobišta rtava komunizma iz akovca i Društva za obiljeavanje grobišta ratnih i poratnih rtava iz Varadina. Blagoslovu spomen ploe postavljene u krugu bolnice Novi Marof , u kojoj je u poratnom  razdoblju 1945. bio logora, a u krugu se prema izjavama svjedoka nalaze i dvije grobnice još uvijek neoznaene. Ispred Društva za obiljeavanje grobišta ratnih i poratnih rtava Varadin blagoslovu spomen ploe prisustvovali su Lidija Vukalovi, Franjo rep, Stanko Lazar i Stjepan Jovan, zamjenik predsjednika  Društva.

 O blagoslovu spomen ploe i obiljeavanju Dana sjeanja na rtve totalitarnih ideologija
Portal Varadinske biskupije http://www.biskupija-varazdinska.hr/  donio je lanak:
U etvrtak 23. kolovoza, prigodom Europskog dana sjeanja na rtve svih totalitarnih i autoritarnih reima, varadinski biskup mons. Josip Mrzljak posjetio je Bolnicu za kronine bolesti u Novom Marofu gdje je blagoslovio novi bolniki odjel te je potom predvodio molitvu za sve rtve totalitarnih sistema, posebno za one stradale po završetku II. svjetskog rata 1945. godine od strane pripadnika komunistikog reima na novomarofskom podruju.

Po dolasku u novomarofsku bolnicu biskupa Mrzljaka, u pratnji novomarofskog upnika p. Martina Dretvia OFM Conv., pozdravio je ravnatelj bolnice Mladen Smoljanec. Prigodom blagoslova novih bolnikih prostorija biskup Mrzljak zahvalio je svim djelatnicima bolnice na njihovom vrijednom i portvovnom radu. Biskup je posebno istaknuo p. Antu Gašparia, OFM Conv., koji redovito ve dugi niz godina obilazi bolesnike nosei im svetu priest i dijelei im sakramenat bolesnikog pomazanja.

Nakon blagoslova, ravnatelj je biskupa proveo bolnikim prostorijama pri emu je istaknuo kako se nada e se obnova novomarofske bolnice te njena nadogradnja uskoro i nastaviti.

Nakon toga biskup je u predvorju središnje bolnike zgrade, nekadašnjem dvorcu grofova Erdödy, sudjelovao u prigodnom programu spomena na rtve stradale 1945. u krugu današnje bolnice i po okolnim mjestima novomarofskoga kraja te je predvodio molitvu za sve stradale.

Na komemoraciji, na kojoj su, izmeu ostalih, sudjelovali novomarofski gradonaelnik Darko Hreni te zamjenica varadinskog upana Blanka Glavica-Jamenica, nazonima se obratio Ivan Štefec, predsjednik Udruge Hrvatski domobran Ogranka Novi Marof koji je spomenuo kako se nakon završetka Drugog svjetskog rata, tijekom 1945. godine, u krugu bolnice nalazio sabirni logor za pripadnike Hrvatske vojske i civilne osobe. Dodao je kako su mnogi od njih mueni i ubijeni u samom krugu bolnice te u bolnikom podrumu, te zakopani u bolnikom parku. Potom je nastavio kako su mnogi od njih odvedeni na krini put te pogubljeni u okolnim šumama oko Moenca, osobito na Kipišu, Paki i drugdje. Naglasio je kako su s novomarofskog podruja tijekom II. Svjetskog rata i poraa stradale 674 osobe te kako gotovo nijedna od masovnih grobnica nije istraena i kako za poinjene zloine nitko do sada nije odgovarao. Dodao je kako je tek nekoliko od tih grobnica obiljeeno nekim spomenikom. Na kraju svog obraanja Štefec je posebno zahvalio p. Anti Gašpariu koji je, kako on sam kae, 'stalno poticao da to istraimo i obiljeimo' te se prisjetio Rezolucije Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu od 2. travnja 2009.

Nakon njegovog obraanja, dvojica preivjelih sudionika dogaaja iz 1945. otkrili su spomen-plou, a potom se prisutnima obratio biskup Mrzljak. U svom prigodnom obraanju on je spomenuo kako je dan ranije potpredsjednik Hrvatskog sabora i v.d. predsjednika Hrvatskog sabora Josip Leko javnosti uputio poruku povodom Europskog dana sjeanja na rtve svih totalitarnih i autoritarnih reima koja je, kako je spomenuo biskup Mrzljak, gotovo prešuena u svim našim medijima što je jako znakovito. Potom je proitao tu poruku u kojoj izmeu ostaloga stoji: “Dopunom Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima Hrvatska se prošle godine pridruila zemljama koje, slijedei rezoluciju Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu, 23. kolovoza obiljeavaju kao Europski dan sjeanja na rtve svih totalitarnih i autoritarnih reima. Hrvatski je sabor usvojio dopunu spomenutog zakona prije svega u elji da iskae suosjeanje sa rtvama fašizma, nacizma i komunizma. Na tu nas je odluku potaknuo i osjeaj odgovornosti prema povijesnoj istini.

Svjestan da svako iskrivljavanje povijesnih injenica i manipuliranje njima sije sjeme novih nepravdi, mrnje, pa ak i zloina te da bez osude zloina, neovisno o ideološkim pobudama koje su dovele do njih, nije mogua izgradnja zrelog, istinski demokratskog društva bez netrpeljivosti i podjela Hrvatski je sabor na sjednici Predsjedništva u travnju ove godine preuzeo obvezu da u narednim godinama iznae rješenje za dostojno i nepristrano obiljeavanje Europskog dana sjeanja na rtve svih totalitarnih i autoritarnih reima.“

Biskup je posebno naglasio kako se u toj poruci istie vanost osjeaja odgovornosti za povijesnu istinu te dodao kako je i spomen na spomenuti dogaaj na tragu tog poticaja. Pozvao je sve koji su ivui svjedoci dogaaja iz 1945. da zabiljee svoja sjeanja te potaknuo sve odgovorne da zaponu s istraivanjima. Dodao je kako se kršani na poseban nain svojih pokojnih spominju u molitvama te je potom predvodio molitvu za sve pokojne.

 
« Prethodna   Sljedea »
 
Top! Top!