www.garaza.biz
Viktimologija Advertisement
Naslovnica > In memoriam > In memoriam > IN MEMORIAM - MIRSAD BAKI
etvrtak, 17 Listopad 2019
 
 
IN MEMORIAM - MIRSAD BAKI
Subota, 15 Rujan 2012
Dana 07. srpnja 2012. u 16.30 sati na zagrebakom groblju Mirogoju je na vjeni poinak ispraen dini lan Predsjedništva Hrvatskog rtvoslovnog društva i brigadir Oruanih snaga Republike Hrvatske gospodin Mirsad Bakši.












U ime Hrvatskog rtvoslovnog društva od njega se prigodnom rijeju oprostio dopredsjednik HD-a gosp. Ante Beljo: 

„Poštovana gospoo Bakši, poštovana rodbino, prijatelji i poštovatelji našeg pokojnog Mirsada, dugogodišnjeg iznimno aktivnog, poduzetnog i marljivog lana Predsjedništva Hrvatskog rtvoslovnog društva, kojeg nam je majica smrt uzela u petak 06. srpnja 2012., nakon kratke ali teške i neizljeive bolesti.             

Naš lan i prijatelj Mirsad se toga dana preselio na Ahiret u društvo svojih najmilijih, svoje prerano preminule kerke Lejle, koju sam dobro poznavao i cijenio, i desetine svojih stradalih Bakšia iz okolice Trebinja i Ljubinja u II. svjetskom ratu i porau (poklani od srpskih etnika), ijem stradavanju je Mirsad bio vjernim svjedokom i glasnikom cijeloga svoga ivota, svjedoei i pronosei istinu o tomu na razliite naine i u raznim prigodama, a posebno kroz aktivnosti Hrvatskog rtvoslovnog društva. Ve je ovdje danas spomenuto Mirsadovo rasnovrsno i postignuima dino društveno djelovanje pa u naglasiti tek iznimnu vanosti zadnje Mirsadove knjige: „Doprinos muslimana hrvatskoj kulturi i dravi“, izdane u Zagrebu 2011. godine. Posebno je znaajan doprinos našega Mirsada kongresima koje je odralo Hrvatsko rtvoslovno društvo, a svi njegovi radovi su objavljeni u zbornicima kongresa. Oekivali smo njegov iznimno vrijedan doprinos i na predstojeem  kongresu Hrvatskog rtvoslovnog društva koje e se odrati sljedee godine u Zagrebu i Sisku. Umjesto toga, ivotna sudbina je odredila da jedan od posebno znajenih radova predstojeeg kongresa bude posveen njemu kao našem zaslunom lanu i ovjeku velikanu.            

Danas , u ovoj alobnoj prigodi, s tugom u srcu i dubokim alom u duši, opraštamo se se s pokojnim Mirsadom, a njegovoj supruzi Senki i svoj rodbini i prijateljima izraavamo našu duboku suut.Dragi Mirsade, neka Ti bude laka hrvatska zemlja koju si toliko ljubio i za koju si toliko rtvovao“.
















Fotografije: Arhiva HD-a Oskar Šaruni



Dvije-tri medijske kue prošlog su tjedna vijest o smrti Hrvoja Šošia kao i Mirsada Bakšia kratko prenijele na svojim stranicama, ali današnji pogreb oito je prošao nezabiljeen novinskim perom, a poglavito fotoobjektivom

·Autor: edomir Buani|
·Photo: Pixsell |
·Ponedjeljak, 09.07.2012 22:13

Na zagrebakom groblju Mirogoj u ponedjeljak su pokopani 
prof. dr. sc. Hrvoje Šoši, dipl. oec., bivši zastupnik u upanijskom domu Hrvatskog sabora, preminuo u srijedu naveer u Zagrebu u 84. godini ivota te Mirsad Bakši, pravnik, umirovljeni brigadir HV-a, bivši vojni tuitelj i lan Predsjedništva Hrvatskoga rtvoslovnog društva.
O posljednjem ispraaju ove dvojice hrvatskih uglednika koji su svaki na svoj nain nesumnjivo obiljeili vrijeme u kojem su ivjeli, u medijima se nije moglo pronai ništa. Istina, dvije-tri medijske kue prošlog su tjedna vijest o njihovoj smrti kratko prenijele na svojim stranicama, ali sam pogreb Hrvoja Šošia, kao i Mirsada Bakšia oito je prošao nezabiljeen i novinskim perom, a poglavito fotoobjektivom.
I moda ta injenica ne bi zasluivala posebnu panju, moda bi netko ak moglo ustvrditi kako su novinari na takvom mjestu i u tim trenutku stvarno suvišni, da pred manje od pet mjeseci nismo svjedoili dijametralno suprotnoj praksi. Pa je tako pogreb u 60-oj godini preminulog novinara 'Slobodne Dalmacije' te košarkaškog suca Milorada Bibia Mosora, postao prvorazredan medijski dogaaj.
U naslovima poput "Split se oprostio od velikog Mosora", "Tisue ljudi na posljednjem ispraaju Milorada Bibia Mosora!" ili pak "Pokopan Milorad Bibi Mosor, na pogrebu bio i premijer Milanovi" te "Mosor je bio 'ope dobro' i mislio je da su svi ljudi dobri." – urednici domaih tiskovnih i elektronskih medija naprosto su prštali nesputanom kreativnošu. Uz to, gotovo nije bilo medija koji nije donio i prigodnu fotogaleriju s barem desetak snimaka koje su pokazivale kako je Split ispratio ovog svog sugraanina. Uz sve to, grad pod Marjanom, "zaoštrio" je sva svoja novinarska i knjievna pera, prije svega ona Borisa Deulovia i Ante Tomia, koji su Bibiu Mosoru ispisali politiko-lirske nekrologe kakvi se rijetko pišu a gotovo nikad objavljuju u medijima. I premda su još stari latini govorili "De mortuis nihil nisi bene" (O mrtvima samo najbolje), zbog ega svaki uljudan ovjek pred neijim odrom istie samo ono što smatrao vrijednim pamenja – naprosto se postavlja pitanje tko je bio taj "veliki Mosor"? Ili ime je zasluio takve panegirike, k tome na nacionalnoj razini?!
A odgovor je zapravo vrlo jednostavan i ne govori toliko o samom Miloradu Bibiu, koliko o onima koji su ga proglašavali nasljednikom "duha Miljenka Smoje". Onima, kojima je uvijek dobrodušno i simpatino kad se voli "crvena zvijezda petokraka" jer, eto, sentimentalno podsjea na grb "Hajduka" iz njihove mladosti. I koji, baš najviše vole dušu mitske splitske Pjace, koja kroz "narodsku duhovitost" briše granica izmeu hrvatskog duha, s jedne, i orjune, s druge strane.
I tu se i pria o medijski potpuno razliito popraenim sprovodima, jednog novinara sasvim lokalnog znaaja nasuprot dvojice hrvatskih velikana i boraca za nacionalnu samostalnost, otkriva u punoj ljudskoj i politikoj perverziji.
Jer u Hrvatskoj oito nismo daleko odmakli od vremena kad su novinari nosili naziv "društveno politikih radnika", iji je zadatak bio ne samo objavljivanje politikih smjernica i direktiva te pisama podrške politikim strukturama, nego i objava lista po kojima su potom zatvarani ne samo Hrvoje Šoši nego i odan, Veselica, Gotovac, Budiša, Paradik, iak i brojni drugi. I veina njih je danas "pokopana" u medijskoj tišini, i prije no što su poput Šošia ili Bakšia ispraeni mirogojskim stazama.

Biografije Hrvoja Šošia i Mirsada Bakšia

Prof. dr. sc. Hrvoje Šoši, dipl. oec., bivši zastupnik u upanijskom domu Hrvatskog sabora, preminuo u srijedu naveer u Zagrebu u 84. godini ivota. Šoši je diplomirao i doktorirao ekonomske znanosti te je bio profesor na postdiplomskom studiju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i Sarajevu te na Fakultetu prometnih znanosti. Kao intelektualac istaknut u politikim zbivanjima Šoši je ak dva puta uhien i ukupno osuen na više od pet godina robije. Prvi put robijao je u Lepoglavi, a nakon sloma Hrvatskog proljea 1971. godine, jugoslavenske komunistike vlasti osudile su ga po drugi put na dvije i pol godine robije u Staroj Gradiški. Poetkom demokratskih promjena, Šoši je lan inicijativnog kruga HDZ-a, a zatim i dopredsjednik HKDS-a, a kasnije i osniva je i predsjednik Hrvatske stranke. Posljednjeg desetljea svog ivota, Hrvoje Šoši bio je slabo prisutan u javnom ivotu, no je ono po emu e zasigurno ostati zapamen jest njegovo domoljublje. I upravo ono, gorljivo i otvoreno, kakvo je krasilo Šošia, u jugokoministiko doba bilo je grijeh koji se plaao najmanje robijom. Stoga njegov legendarnim zahtjevom da Hrvatska postane lanicom Ujedinjenih naroda, predstavlja nesumnjivo jedan od najhrabrijih politikih istupa u ukupnoj hrvatskoj povijesti.

Mirsad Bakši, pravnik, umirovljeni brigadir HV-a, bivši vojni tuitelj i lan Predsjedništva Hrvatskoga rtvoslovnog društva, preminuo petak ujutro u Zagrebu u 76. godini. Bakši je zbog svojih prohrvatskih stavova bio uhien ve u gimnaziji i osuen na robiju koju je izdravao u Padinskoj Skeli kod Beograda. Kako mu je bilo onemogueno studiranje i u Zagrebu i ostalim sveuilištima u Jugoslaviji, Bakši odlazi u Njemaku. Po povratku, ponovno upisuje te završava Pravni fakultet Sveuilišta u Zagrebu. Odlukom Sabora 1991. postao je prvi opinski tuitelj grada Zagreba koji je prisegnuo neovisnoj Hrvatskoj, u veljai 1992. vojnom tuiteljem Operativne zone (Zbornog podruja) Zagreb, a kasnije i zagrebakim okrunim javnim tuiteljem. Bakši je bio i predsjednik Hrvatske muslimanske demokratske stranke i udruge „Dr. Safvet Beg Bašagi“ te lan zagrebake podrunice Hrvatskoga kulturnog društva "Napredak".

 
« Prethodna   Sljedea »
 
Top! Top!