www.garaza.biz
Viktimologija Advertisement
etvrtak, 17 Listopad 2019
 
 
VRATIINEC - ZAPIS O KOMEMORACIJI DRUTVA ZA OBILJEAVANJE GROBITA ODRANOJ 08.10.2012.
Subota, 20 Listopad 2012
Na Dan neovisnosti u upi Vratišinec, u Meimurju, sjeanje na rtve rata i poraa i poginule u Domovinskom ratu  

U organizaciji Društva za obiljeavanje grobišta rtava komunizma iz akovca i Društva za obiljeavanje grobišta ratnih i poratnih rtava iz Varadina odrano je na Dan neovisnosti Republike Hrvatske, po peti puta, u ponedjeljak, 8. listopada 2012. godine, sjeanje na rtve totalitarnih reima prošlog stoljea, a komemoraciji i misi zadušnici prisustvovali su, uz lanove spomenutih Društava, i lanovi obitelji rtava poratnog jugo-komunistikog terora stradalih iz  upe Vratišinec, kao i predstavnici  bratovštine Petar Zrinski iz akovca, Hrvatski domobran, udruga Macelj, Matica Hrvatska akovec i Opine Vratišinec. Od rodbine stradalih tu je bila najmlaa Ivana Saka, a bili su i potomci brae ubijenog sveenika Ivana Maaria i ostali.


Zajednika fotografija svih sudionika sjeanja kod spomen obiljeja u Vratišincu snimljena nakon molitve 8. listopada 2012.
(snimio Ivan Lovakovi)

U Meimurju popisano preko 700 rtava Drugog svjetskog rata i poraa

Sama komemoracija zapoela je ujutro u 9 i 30 okupljanjem kod spomen obiljeja koje je 2008. blagoslovio varadinski biskup mons. Josip Mrzljak. Sjeanje je zapoelo hrvatskom himnom koju su uz pratnju na flauti uenice Barbare Turk otpjevao zbor upa, a potom je minutom šutnje odana poast rtvama. U ime organizatora okupljene je pozdravio Josip Kolari, predsjednik akovekog Društva koji je rekao: - Poštovane gospoe i gospodo, dragi prijatelji!

U Hrvatskoj je evidentirano više od 900 grobišta i stratišta ratnog i poratnog razdoblja. Na podruju naše upanije popisano je preko 700 rtava od kojih se veini ne zna grob. U masovnim stratištima: Repova šuma kod Štrigove, stratištu Sep kod Gornjeg Hrašana, stratištu Ksajpa kod Šenkovca i grobištu „Leš“ u Kotoribi nalazi se samo manji dio tih rtava. Upitati nam se gdje se nalaze ostale rtve?

Dvadesetak godina ivimo u slobodnoj suverenoj Hrvatskoj dravi a još uvijek nismo u potpunosti odluni suoiti se sa istinom. Vjerojatno zato, svako malo otkrivamo nova stratišta a svjedoci bešutnih zloina komunistikih vlastodraca još uvijek nisu sigurni jeli vrijeme istine napokon došlo. Moda je tako i poradi injenice da su poneki izvršitelji ili nalogodavci zloina još uvijek ivi. Oni koji skrivaju istinu ili to ine njihova djeca, samo pokušavaju pobjei od neiste savjesti ali tu je ovo prekrasno spomen obiljeje koje ih opominje i poziva na oprost i molitvu.

Gospoe i gospodo! Danas obiljeavamo Dan neovisnosti, dan u kojem se sjeamo svih onih ija je rtva ivota ugraena kao zavjet ljubavi u temelje Hrvatske dravnosti. Sjeajui se svih ubijenih i nestalih ponovo svjedoimo s koliko se patnje i stradanja stvarala Hrvatska drava. Nakon trideset godina odleanih u amerikim zatvorima da bi upozorio svijet na Hrvatsku situaciju u domovini se vratio Zvonko Buši domoljub ili terorist? Prosudite sami ali prethodno poslušajte njegove rijei prilikom dolaska u Hrvatsku. - „Još bi jednom sve prošao za samo jedan dan Hrvatske slobode“.

U Haagu se i danas nalaze asni Hrvatski generali Gotovina i Marka. Ipak sve naše rtve nisu ostale uzaludne. Domovina je stvarnost koju ivimo, ljubav zbog koje smo stoljeima ustrajali i vjera da kroz sve ovo više nikada neemo morati prolaziti.

Boe hvala ti za sve ove Hrvatske muenike, molimo za spokoj njihovih duša i za vjeno svjetlo slobode i mira domovine naše Hrvatske. Poivali u miru bojem.

Iz Varadinske biskupije ubijeno preko trideset sveenika ….

Prisutnima se potom obratio i Franjo Talan, predsjednik Društva za obiljeavanje grobišta ratnih i poratnih rtava iz Varadina, koji je rekao: - Dragi prijatelji pred 4 godine uspjeli smo postaviti ovo spomen obiljeje zahvaljujui upornosti naše lanice gospoe Barbare i dobrovoljnim prilozima  koji su se skupljali. Kao što vidite tu su napisane sve rtve koje su stradale od jugokomunistikog terora, tu moram istaknuti i upnika Hinka Krodera koji je takoer nestao u tim poratnim sukobima i uvršivanjima vlasti. Na ovogodišnjem Simpoziju odranim na temu "Hrvatski muenici iz vremena komunistike vladavine", 
odranim u Zagrebu 25. i 26. travnja, a koji je u organizaciji Komisije za hrvatski martirologij biskupskih konferencija Hrvatske i Bosne i Hercegovine, spomenuli smo da je iz Varadinske biskupije nestalo i ubijeno preko trideset sveenika izmeu ostalog i lan ove upe koji je tu roen, upnik upe Kriovljan vl. Ivan Maari kojeg su na poetku rata ubili Nijemci. Nadamo se da emo do druge godine uspjeti upisati i njegovo ime na ovo spomen obiljeje. Nestale su i poubijane 4 asne sestre bogoslovi i sjemeništarci. Danas na Dan neovisnosti sjeamo se i tih rtava i onih svih ostalih po bezbrojnim grobištima i stratištima kojih je u Varadinskoj biskupiji preko stotinu. Mi kao udruga djelujemo 12 godina i prvo spomen obiljeje koje smo napravili, napravili smo na grobištu Sep,a prvo koje smo obiljeili je bilo grobište Repova šuma u Štrigovi gdje su 1947. godine poubijane rtve gornjeg  Meimurja. Svim tim rtvama pokoj vjeni, a nama ostaje da se na njih sjeamo, za njih pomolimo i da ih ne zaboravimo. Takoer, moram tu istaknuti da je u tih 12 godina aktivnosti Društva umrlo desetak naših lanova koji su dali veliki doprinos  obiljeavanju stratišta i grobišta na ovom podruju Varadinske biskupije izmeu njih i Zlatko Pišpek koji je zajedno sa gospoom Dragicom Markan popisao sve  rtve upe Kotoribe i najzasluniji je da smo ono grobište uspjeli obiljeiti. Jedna od najveih stratišta Hrvata je grobište Tezno u Mariboru pa pozivam sve koji mogu da 21.10.2012 sudjeluju u misi zadušnici koju e predvoditi naš varadinski biskup mons. Josip Mrzljak. Misa e biti u 10 sati u crkvi  sv. Alojzija u Mariboru, nakon toga e se poloiti vijenci i izmoliti molitva kod spomen obiljeja i grobu na groblju Dobrava gdje su ekshumirane rtve pokopane, a više tisua i danas lei u oblinjoj tezenskoj šumi. Još jedanput svima estitam Nan neovisnosti i zahvaljujem što ste došli, a pokojnima mir vjeni na brojnim grobištima i stratištima gdje god poivali.

Predsjednik Vijea Antun Bukovec – u kostima ljudi vladao je strah

U ime Opine Vratišinec okupljenima se obratio predsjednik Vijea Antun Bukovec koji je rekao: - Sastali smo se danas da bismo zajedniki proslavili dan Hrvatske neovisnosti, da bi educirali uspomene na sve one rtve koje su nevine stradale u doba prvoga, drugoga svjetskog rata, isto tako našeg Domovinskog rata. Velik dio ljudi poslije drugog svjetskog rata jednostavno su poubijani.

O djelovanju i stradanju vl Hinka Krodera predsjednik Vijea je naglasio: - Prouavajui povijest Vratišinca vidimo da gotovo nema udruge i društava u kojem taj ovjek nije bio angairan ili kao osniva ili kao aktivni lan, od vatrogasaca, Sokola pa i same škole. upnik je bio veoma cijenjen i meni je strašno ao što se pokretanje ovakve akcije, da se sazna istina o svim nestalima poela dosta kasno dogaati. A zbog ega? Zbog toga jer su mnogi ljudi, znamo da je prije morao biti muk i tišina zbog bivšeg politikog sistema, da se rijetko govorilo, da je u kostima ljudi vladao strah, da su nerijetko prialo, a ima dosta tih starijih ljudi koji su danas pokojni koji su na samrti prenosili pojedine tajne svojoj djeci, a djeca su to dalje sauvala.

U ime Matice hrvatske akovec prisutne je pozdravio Franjo Martinez, a o stradanju itelja upe Vratišinec, o svim rtvama upisanim na spomenika, poubijanim u poratnim likvidacijama Drugog svjetskog rata govorila je Barbara Turk koja je pobrojala sve rtve stradale u portanim progonima i likvidacijama, u doba dok je rat ve prestao. To su; iz Vratišinca Josip Manari
i tadašnji poštar Roko Cimbola. Godine 1947. iz naselje Peklenica ostalo je bez etvorice mladia, dvadesetogodišnjaka. Uhieni, odvedeni i ubijeni su bili Josip Razlek, Roko Novini, Vid Zadravec i Antun Horvat, a od komunistike ruke i strahovlade stradali su i nestali, za koje se danas znaju imena, još Valen Tarandek, Rudi Sabo, Valent Škvorc, Mijo Jambroši i Valent Munar. U Gornjem Kraljevcu na stravian nain ubijen je hrvatski domoljub, intelektualac i vjernik Valent Tuksar koji je za vrijeme maarske okupacije Meimurja zastupao meimurske Hrvate u Varadinu gdje je bio u izbjeglištvu do kraja rata. Na blagdan Velike Gospe 1947., nakon povratka s hodoa iz Marije Bistrice, uhien je i strijeljan ispred kue, pred enom i djecom, dok su mu braa bila uhiena i muena. Ivan Tuksar dva je tjedna prije toga odveden u nepovrat i ubijen, kao i djevojka mu Cecilija Varošanec. Na slian nain nestali su još i Jakob Šimuni, Tomo Tkalec i Slavo Sršan, kao i Antun Turk iz Kriovca. Posljednja rtva polustoljetnoga jugo –komunistikog terora bio je Rudi Mutvar iz Kriovca, uhien 1987., u pritvoru muen i na smrt pretuen zbog pjevanja hrvatskih domoljubnih pjesama.

eljko Tomaševi  – Dan europske savjesti zaboravile obiljeiti hrvatske dravne strukture

U ime Hrvatskog rtvoslovnog društva nazonima se obratio lan predsjedništva eljko Tomaševi.

Gosp. Tomaševi je izmeu ostalog rekao: "ast mi je sve Vas pozdraviti ispred Hrvatskog rtvoslovnog društva, njegovog Predsjedništva, a posebno Vam prenosim pozdrave našega predsjednika prof. Zvonimira Šeparovia koji se juer uputio s hodoašnicima našeg društva u mueniko mjesto Španovicu.

Naša je Domovina puna ovakvih mjesta mueništva i to ne samo zemlja, nego i naše more, vode i ponori pa tako i izvan naše Domovine. Hrvatsko rtvoslovno društvo se bavi ne samo zaštitom dostojanstva i asti rtava, spomen obiljeavanjima mjesta i vremena njihovoga stradanja, nego i prevencijom, zaštitom od stradanja. Ovdje posebno pozdravljam i zahvaljujem dragim ljudima iz Društva za obiljeavanje grobišta, njih koji istrauju i trajno pohranjuju istinu o našoj prošlosti koja je nuan preduvjet za boljitak hrvatskoga naroda, jer teško da bilo koji narod moe graditi sretnu budunost, ako ona ne poiva na zdravim temeljima. Ovi dragi ljudi koji su podigli ovaj divan spomenik, svojim ivljenjem potvruju pouku o vjeri koja znai djela, one rijei sv. Antuna Padovanskog da Rije Boja ivi onda kada je ivot govori, pa svi Vi koji na svaki nain biljeite, istraujete i uvate pravi spomen na hrvatska stradanja, na svaku rtvu, svakog muenika, ostvarujete i Sveto pisamsku poruku po kojoj se prepoznaju oni koji hodaju putovima koji vode u dom svjetla, od onih koji ostaju u tami.

uli smo rijei predstavnika ogranka Matice Hrvatske akovec o našem pravu na istinu. Imamo pravo i moramo utvrivati istinu i nitko nam uistinu ne moe rei da time stvaramo mrnju ili traimo osvetu, jer istina je ljubav, a ne mrnja. Ona ljubi a ne mrzi. Istina nije osveta.

alosno je da hrvatske dravne strukture do dana današnjeg ne ele hrvatske rtve primjereno obiljeavati, spominjati ni o njima poduavati, a još manje istraivati tolika mnoštvena grobišta hrvatskoga naroda i svih rtava koje su komunistike vlasti pobile tijekom i nakon Drugog svjetskog rata, ali kako to vidimo na primjeru našeg muenika Rudija, ubijenog 1987., ije ime vidimo na ovom spomeniku, moemo rei da su ti zloini injeni i sve do poetka Domovinskog rata 1991. odnosno ostvarenja slobode, a po stradanjima u minskim poljima, naalost i sve do danas.

alosna je ta injenica da unato svim rezolucijama Vijea Europe i Europskog parlamenta, Deklaraciji Hrvatskoga sabora, politike strukture ove drave po njima ne ine ništa, a mediji o njima ne daju slova, ne elei ih tako narodu dati do znanja, dok su se te iste politike strukture istodobno klanjale i poklanjale pred tom Europskom Unijom i tamo gdje ona nije od njih ništa traila. ak su se poneki puta i lano izmišljali razlozi i zahtjevi koji nisu postojali da bi se iz raznih interesnih razloga poinila nedjela prema Domovini! Nakon što je prošle godine konsenzusom svih politikih stranaka, u Hrvatskom saboru donijet Zakon o pronalaenju, obiljeavanju i istraivanju grobova rtava komunistikih zloina nakon Drugog svjetskog rata, sadašnje dravne vlasti mijenjaju taj zakon i ukidaju neovisnost njime osnovanog Ureda pod izlikom da e oni poboljšati rad tog ureda, opet ponavljam, sve to unato zahtjevima EU-e koja svojim dokumentima izriito zahtjeva da istraivanje rtava mora biti politiki neovisno od bilo koje politike stranke, od bilo kojega parlamenta, odnosno dravnog tijela. Danas slušamo da e Ministarstvo u okviru kojeg bi Ured trebao raditi, njegov rad uiniti boljim od onoga kojeg bi Ured ostvarivao kao znanstvena institucija samostalna od bilo koje politike stranke i u kojem bi bili zaposleni znanstvenici neovisni o promjenjivoj politici?

Koliko je to vjerodostojno govori injenica da ova vlast koja kae da e istraivati i dostojno obiljeavati sve rtve, ove godine nije eljela obiljeiti ni 23. kolovoza, dan kojeg je europska zajednica naroda uspostavila kao Dan europske savjesti i sjeanja na sve rtve totalitarnih reima, dakle ne samo komunizma nego i nacizma i fašizma. Ni ove godine tom obiljeavanju nije bilo odziva hrvatskih dravnih politikih struktura što o svemu zasad govori dovoljno. Zato se i ovdje prisjeam rijei jedne od propovijedi Oca biskupa Valentina Pozaia, kojima je ukazao da su oni koji se protive istraivanju komunistikih rtava, posebno rtava poraa, htjeli istraiti samo jedan logor, da su to nesmetano mogli uiniti za svo vrijeme njihove vlasti koja je potrajala skoro pet desetljea i u kojem vremenu im se nitko nije mogao ni usuditi usprotiviti, a posebno ne bilo što im zabraniti, ime se logiki namee odgovor da to nisu uinili jer im istina nije odgovarala.

Izaslanstvo opine Vratišinec vijenac poloilo kod spomen obiljeja i kod spomen ploe poginulom branitelju Domovinskog rata Damiru Golubiu

Po odranim prigodnim govorima poloeni su vijenci i zapaljene svijee. U ime Opine Vratišinec vijenac su poloili i svijee zapali naelnik Zdravko Mlinari, zamjenik mu Zlatko Kovai, predsjednik Vijea Antun Bukovec i vijenik Dalibor Sabol, u ime Hrvatskog rtvoslovnog društva svijee su zapalili eljko Tomaševi i Franjo talan, a u ime Društva za obiljeavanje grobišta Dragica Markan, Franjo rep, Ivan Pavlovi i Stanko Lazar. Izaslanstvo udruge Macelj predvodio je Milan Pavi, a svijee su zapalili i lanovi obitelji ubijenih i predstavnici ostalih udruga. Molitvu je predvodio vl Pavao Mesari, a pjesmom Boe uvaj Hrvatsku prisutni su završili prvi dio komemoracije nakon koje su se uputili prema upnoj crkvi Uzvišenja Svetog Kria u Vratišinec.

Po odranoj komemoraciji rtvama poratnih stradanja izaslanstvo opine Vratišinec predvoeno naelnikom uputilo se kod spomen ploe poginulom hrvatskom branitelju stradalom u Domovinskom ratu, a odavanju poasti, polaganju vijenca i paljenju svijea prikljuili su se i Dragica Markan i eljko Tomaševi. Na spomen ploi postavljenoj u spomen na poginulog branitelja zapisano je:
Na ast i slavu poginulom hrvatskom branitelju Domovinskog rata: Damir Golubi (29. 12. 1974. – 08. 09. 1995.). Navik on ivi ki zgine pošteno. Opina Vratišinec 03. 05. 2003. g.  

Potom smo se i mi uputili u upnu crkvu Uzvišenja sv. Kria u kojoj je upnik Hinko Kroder, rodom iz Bavarske kroz 26 godina krstio djecu, sluio mise i brinuo o upi sve dok ga portana vlast nije odvela. (posljednje krštenje vl Hinko Kroder, zaasni prisjednik NDS-a, obavio je 27. svibnja 1945., a naslijedio ga je domai sin vl Ivan Mihali koji je takoer bio proganjan i zatvaran od poratne komunistike vlasti od koje se spasio odlaskom u inozemstvu te je poetkom 1953. godine stigao u Australiju….  op ft). Po ulasku u crkvu, ispod kora nalaze se sa svake strane uokvirene fotografije sveenika vezanih uz Vratišinec koji su poginuli u Drugom svjetskom ratu i porau, kriovljanskog upnika vl. Ivana Maaria ubijenog 10. travnja 1941. godine od nacista (pokopan je na groblju u Cestici op ft) i od poratne vlasti odvedenog i nestalog upnika Hinka Krodera stradalog od komunista. Na zidovima crkve, u svetištu, lijevo i desno od oltara, nalaze se freske hrvatskih blaenika, svetaca i muenika. Na junoj strani su, kapucin Leopold Bogdan Mandi, i kardinal Alojzije Stepinac, zagrebaki nadbiskup, rtva komunistikih progona, a na desnoj strani je Nikola Taveli i Marko Krievanin. Tu je na jednom od vitraja i slika Majke Terezije, a prema zapisu ispod slike vitraj je nastao 2011. godine.

Misu je sluio i prigodnu propovijed odrao vl Pavao Mesari, a pod misom je pjevao zbor upe koji je uz pratnju na orguljama otpjevao pjesme „Zastava nas sveta vodi“, ivot svoj prikazujemo Bogu, Ruo Kristova…, i na kraju pjesmu Zdravo djevo, kraljice Hrvata, koju je ispjevao od komunista ubijeni sveenik p. Petar Perica, likvidiran od komunista na otoiu Daksa po partizanskome preuzimanju vlasti u Dubrovniku, u listopadu 1944. godine.

Po odranoj misi okupili smo se u vjeronaunoj dvorani na kratku zakusku koju su uz podršku Barbare Turk priredili domaini, a tu su predstavnici udruga i pojedinci mogli iznijeti svoja zapaanja, sjeanja i svjedoenja o stradanjima u doba totalitarnih reima.

Oko pola dva sata uputili smo se prema akovcu i Varadinu gdje smo kod spomen kria u Dravskoj šumi zapalili svijee i izmolili molitvu, a tu nam se pridruio i Ivan Brodar, sin Jeronima, kojem su 15. svibnja 1945. godine poratne partizanske vlasti odvele oca koji se obitelji nakon toga više nikad nije vratio.

Za domoljube i uvare istine zapisao i fotografije uvrstio Franjo Talan, predsjednik Društva za obiljeavanje grobišta ratnih i poratnih rtava, osnovanog u Varadinu 20. rujna 2000. godine, voditelj Istraivakog središta Saborske komisije za utvrivanja ratnih i poratnih rtava Drugog svjetskog rata za Varadinsku upaniju, od poetka 1997. godine – do njenog ukidanja od strane Sabora Republike Hrvatske


Hrvatsku himnu na flauti je odsvirala uenica Barbara Turk, a na kraju komemoracije i pjesmu Boe uvaj Hrvatsku

U ime Opine Vratišinec prisutnima se obratio predsjednik Vijea Antun Bukovec




O stradanjima i ubojstvima nakon Drugog svjetskog rata u upi Vratišinec govorila je Barbara Turk,


Prigodnim rijeima nazonima se obratio i eljko Tomaševi, lan predsjedništva Hrvatskog rtvoslovnog društva iz Zagreba

Odavanju poasti rtvama prisustvovali su i svijee zapalili predstavnici HD-a, Opine Vratišinec,
Društva za obiljeavanje grobišta iz Varadina i akovca, obitelji stradalih (Franjo Talan i eljko Tomaševi)
 







Molitvu kod spomen obiljeja predvodio je vl Pavao Mesari

Najmlaa sudionica komemoracije bila je jednogodišnja Ivana Saka iz Dugog Sela

U spomen i sjeanje na poginulog hrvatskog branitelja Damira Golubia Opina Vratišienc postavila je spomen plou,
a polaganju vijenca i paljenju svijea izaslanstvu Opine prikljuio se lan predsjedništva Hrvatskog rtvoslovnog
društva gosp. eljko Tomaševi 




U upnoj crkvi Uzvišenja sv. Kria misu zadušnicu je sluio vl Mesari



Paljenje svijea u spomen na rtve Dravske šume Varadin, najveeg grobišta Varadinske biskupije

 
« Prethodna   Sljedea »
 
Top! Top!