www.garaza.biz
Viktimologija Advertisement
etvrtak, 18 Srpanj 2019
 
 
PIRAMIDE I MATEMATIKA TEZANSKOG STRATITA
Nedjelja, 28 Listopad 2012

Reportaa iz Maribora

Hrvatsku katoliku misiju bl. Alojzija Stepinca u Mariboru u nedjelju 21. listopada pohodio je varadinski biskup Josip Mrzljak koji je tom prigodom predvodio svetu misu u crkvi sv. Alojzije Gonzage. U koncelebraciji su bili i izaslanik nadbiskupa Marjana Turnšeka generalni vikar i kancelar Mariborske nadbiskupije kanonik Janez Lesnika, rektor Nadbiskupskog bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu pre. Anelko Košak, te voditelj misije, domain vl. Marko Zadravec. Pjevanje je predvodio zbor varadinske katedrale Chorus liturgicus pod ravnanjem mo. Višeslava Jaklina. Na misi je sudjelovalo vei broj hodoasnika iz Varadina u organizaciji Hrvatskog kulturnog vijea i povjerenika Ivana Jaklina, a iz Zagreba u organizaciji Hrvatskog rtvoslovnog društva predvoeni lanovima predsjedništva eljkom Tomaševiem i Dragutinom Baumanom. Hodoasnicima iz Hrvatske pridruili su se Hrvati koji ive u Sloveniji, s podruja Velenja i Maribora. Biskup Mrzljak je u crkvi takoer blagoslovio zastavu Hrvatske katolike misije Maribor s likom bl. Alojzija Stepinca.





Nakon mise svi okupljeni uputili su se na novo mariborsko groblje Dobrava, u blizini Tezanskoga Gozda gdje je u Memorijalnom centru odrana zajednika molitva te su upaljene svijee u znak spomena za sve nevine rtve totalitarnih reima. U prigodnom nagovoru biskup Mrzljak je povodom blagdana Svih svetih i Dušnoga dana kad se pohaaju mjesta gdje poivaju zemni ostaci naših pokojnika uz prigodnu molitvu rekao sljedee:






„Danas smo okupljeni na mjestu gdje poivaju zemni ostaci mnogih pokojnika. Neu spominjati nikakve brojke jer da je i samo jedna osoba, dostojna je našega sjeanja i naše molitve. Rado bismo uli imena onih iji zemni ostaci ovdje poivaju. Znamo da je to nemogue, ali vjerujemo da su njihova imena zapisana u knjizi ivota. Dragi naši pokojnici, koji ste ovdje stradali negdje u proljee i ljeto 1945. godine, o vama nemamo te podatke. Ne znamo datum vaše smrti, ne znamo koliko ste imali godina. Znamo po iskopanim kostima i nekim predmetima da su neki od vas bili vojnici, neki su bili djeca, meu vama bilo je ena, pronaeno je mnoštvo civilnih predmeta: krieva koje ste nosili oko vrata, krunica koje ste tih dana arko molili, vjenanih prstena kojim ste oznaili branu vjernost i jedinstvo, a mnogi od vas bili su nasilno rastavljeni i odvoeni u nepoznato. Mogli bismo za neke od vas upisati i uzrok smrti, jer su vam na lubanji rupe od metaka ili ste moda u nekoj „hudoj jami" umrli strašnom smru od gušenja i gladi.





Tko je odgovoran za vaše stradanje, vašu smrt?! To je pitanje na koje ve dugo i uzalud ekamo javni odgovor. ini se da za taj strašan zloin nitko nije odgovoran. Odmah nakon zloina neki su se time hvalili, o tome pisali knjige ali u zadnje vrijeme od kada su vaše kosti progovorile i još uvijek govore pamenje ih više ne slui. Neki i dan danas opravdavaju te zloine i ne ele ih priznati. ele ih prešutjeti i zato vaše grobove nazivamo „prešuena grobišta" ili slovenski „prikrita grobiša". Ima ih puno po Sloveniji i Hrvatskoj, a mi se sada nalazimo moda na najveem u Teznom pokraj Maribora. Ovdje su mnogi zauvijek ostali vraajui se iz Bleiburga prema hrvatskoj granici, prema Macelju kraj Krapine, gdje su opet mnogi završili svoje zemaljsko putovanje. Oni koji su proivjeli taj, kako ga nazivamo, Krini put nisu se jedno vrijeme usudili ni pisnuti o strašnim zloinima.

Mi koji smo tada bili djeca ili smo se tek rodili desetljeima nismo ništa znali o vama. Znali smo samo da nam nema oca ili majke, brata ili sestre ili nekoga od rodbine jer kako su nam neki govorili: „oni su u ratu nestali". Mjesta na kojima ste pokopani bila su strogo uvana tajna. Ako bi se netko i usudio o tome nešto govoriti i on bi brzo „nestao". Ta komunistika „sloboda" dugo i predugo je trajala, a u nekim svojim dijelovima i lanovima do dana današnjega. O tome ni „istraivako novinarstvo" ne voli ili moda po neijem nalogu ne smije istraivati. Osim asnih iznimaka, to je i danas poput vaših grobova „prikrivena tema". No, mi smo danas ovdje jer vas nismo zaboravili i jer elimo za vas moliti.





Donijeli smo svijee koje oznaavaju svjetlost i raspršuju svaku tamu. To je Kristovo svjetlo, svjetlo Njegove rijei koje razotkriva svaku la, donosi Istinu i neprestano svijetli. Malo prije uli smo rijei sv. Pavla: „Uvjeren sam doista: ni smrt ni ivot, ni aneli ni vlasti, ni sadašnjost ni budunost, ni sile, ni dubine ni visina, ni ikoji drugi stvor nee nas moi rastaviti od ljubavi Boje u Kristu Isusu Gospodinu našem." Da, ništa nas od vas nee moi rastaviti. Mi emo u duhu biti s vama i za vas moliti. Mi emo dolaziti na vaša grobišta. Ona su sve manje prikrivena zahvaljujui naporima mnogih hrabrih i asnih ljudi koji usprkos mnogim preprekama istrauju i obiljeavaju mjesta gdje poivaju vaši zemni ostaci. To je asna zadaa civiliziranoga i poštenoga društva koje mi elimo graditi i u Hrvatskoj i u Sloveniji, a zajedno danas-sutra u Europi, koja nam svojim deklaracijama o osudi totalitarnih sustava pokazuje put napretka jednoga humanoga društva. To elimo i na tu nakanu se danas molimo", rekao je biskup Mrzljak u nagovoru na groblju Dobrava.





Kao domaini na groblju Dobrava molili su i govorili predstavnici mariborskih vjerskih zajednica i dogradonaelnik Maribora, te predstavnik konzulata RH u Mariboru. U razgovorima je bilo spomenuto kako se Groblje Dobrava, mjesto posljednjeg poivališta hrvatskih rtava Tezanskog stratišta, pronaenih prilikom izgradnje autoputa kod Maribora, u posljednje vrijeme sve više ureuje. No još uvijek na tom groblju nema jasnih obiljeja da su ovdje preteno stradali Hrvati na svom Krinom putu u svibnju 1945. poslije sramotnog izruenja partizanima od strane Engleza na Bleiburgu.







Ono što je novo uoeno na tom mjestu jest povjesnica koja na slovenskom, engleskom, njemakom i talijanskom jeziku objašnjava što se tu dogodilo 1945. i 1999. godine. No, iako se spominju hrvatske rtve kao najmnogobrojnije rtve, za "divno udo" na spomenici ne postoji tekst na hrvatskom jeziku. Uz prvotnu piramidu koja pod bezlinim objašnjenjem "Pobitim po 9.5.1945 - Maribor 1990" i "Mrtvim v spomen - ivim v opomin", na novoj spomenici izvodi se pak vrlo udna matematika. Najprije se sugerira brojka ubijenih od 15.000 do 20.000 tisua preteno hrvatskog naroda, u duini rova od tri i pol kilometara. Zatim piše kako je kod izgradnje autoputa na duini od 70 metara iskopano 1.179 posmrtnih ostataka rtava. Ako se obrnuti redoslijed podataka sa spomenice stavi u pravilan matematiki smjer i postavi jednadba s jednom nepoznanicom - krajnjeg broja rtava, onda se sugerirani broj rtava pretvara u posve drugu brojku. Naime, 1.179 rtava : 70 metara = x rtava : 3.500 metara, jednostavnim izraunom dobiva se brojka od 58.950 rtava. Razumije se pod pretpostavkom punog rova poubijanih u duini od 3,5 kilometara. Kako je sugerirana brojka od 15 - 20.000 rtava tri puta manja od egzaktnog matematikog izrauna, sugerirana brojka rtava na spomenici je podlona kritici. Naime, ono što bi trebalo biti logino, matematiki je netono na spomenici.




Od proljea ove godine elja je sadašnjih hrvatskih vlasti da se dravni protokol preseliti s Bleiburga na Pokopališe Dobrava. Meutim, ostaje sramotno za sve mandate hrvatskih vlasti da nisu pokazali ni potrebu ni elju suradnje sa slovenskim vlastima u istraivanju rtava poslije Drugog svjetskog rata. Slovenija je najvee groblje Hrvata. Te bi se injenice trebale do kraja istraiti i objaviti. Zato je bilo i još uvijek je potrebno obavljati sva potrebna sondiranja terena i iskapanja, a prikupljene podatke struno i znanstveno istraiti, kroz obostranu meudravnu suradnju. Do sada do suradnje nije došlo, pa su hrvatske rtve ostale pod novoizgraenim autoputom Celje - Maribor, kao i u rovovima Hude Jame, jer Slovenci nisu naišli na zainteresiranost hrvatske drave za zajednika istraivanja pogubljenih Hrvata. Zato brojke o stradalima u Hudoj Jami, u Teznom, ali konano i u Macelju i drugim stratištima širom Hrvatske, ostavljaju samo mogunost pretpostavki.




Zakljuno, u nedostatku jasnih hrvatskih obiljeja i teksta, u Memorijalnom parku Dobrava ukazala se još jedna novost. Naime, ve ranije je uoen udan oblik grobnice u obliku piramide, s udnim i neodreenim tekstovima. Sada se park obogatio najnovijom pojavom još jedne piramide. Ova nova piramida "zgodno" podsjea na jednu podvaljenu zagrebaku piramidu, no mariborska je bez ikakvih tekstovnih podvala. Oito, bez potrebe popratnog teksta i potpisa, sama po sebi dovoljan je znak štovateljima piramida, a svima ostalima izravan ukaz na majstore ljudskih sudbina. Pametnima dosta za sveukupni zakljuak o "Pobitim po 9.5.1945 - Maribor 1990" i "Mrtvim v spomen - ivim v opomin" u sveprisutnosti peaenja novog doba i poretka.


Tekst: Damir Borovak
Slike: Portal Varadinske biskupije
Anita Blaekovi
Damir Borovak

 
« Prethodna   Sljedea »
 
Top! Top!