www.garaza.biz
Viktimologija Advertisement
etvrtak, 17 Listopad 2019
 
 
DAN MOLITVE - MARIBOR - TEZNO 21. LISTOPADA 2012.
Nedjelja, 28 Listopad 2012
 
 Hrvatska katolika misija bl. Alojzija Stepinca u Mariboru je
povodom Svih Svetih i Dušnoga dana obiljeila Misijsku nedjelju 21. listopada 2012. Danom molitve za sve rtve komunistikog reima koje su pobijene i zatrpane u protutenkovske rovove u prigradskom podruju Tezno nakon 09. svibnja 1945., odnosno nakon završetka II. Svjetskog rata.
RealAudioMP3
Svetu misu u crkvi sv. Alojzije Gonzage u središtu Maribora je predslavio varadinski biskup Msgr. Josip Mrzljak u suslavljenju s izaslanikom mariborskog nadbiskupa Marjana Turnšeka generalnim vikarom i kancelarom Mariborske nadbiskupije kanonikom Janezom Lesnikom, rektorom Nadbiskupskog bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu pre. Anelkom Košakom i voditeljem Misije, domainom vl. Markom Zadravcom. Svetomisno slavlje je pjevanjem uveliao zbor varadinske katedrale „Chorus liturgicus“ pod ravnanjem Višeslava Jaklina.

Danu molitve za rtve pridruili su se hodoasnici u organizaciji Hrvatskog rtvoslovnog društva iz Zagreba, varadinskog ogranka Hrvatskog kulturnog vijea i udruga domobrana iz Zlatara i Karlovca, kao i brojni Hrvati koji ive u Republici Sloveniji.

Nakon Svete Mise svi okupljeni su se uputili na novo mariborsko groblje Dobrava u blizini Tezanskoga Gozda gdje je u Memorijalnom centru odrana zajednika molitva, nakon koje su upaljene svijee i poloeno cvijee u znak spomena na rtve.

Protutenkovski rovovi pokraj Maribora su mogue najvee do sada znano grobište Hrvata, o kojemu se naravno znalo još od svibnja 1945., ali koje je javnosti otkriveno tek prigodom gradnje autoputa u ljeto 2007., kada su na duljini od samo 70 m, što predstavlja tek 5% jednoga rova, pronaena 1.179 tijela. Prema procjenama slovenskih istraitelja, u cijeloj duljini toga rova moglo bi biti oko 20.000 tijela, a u svim tamošnjim rovovima ak i do 60. 000 tijela rtava. Procjenjuje se da u ukupnom broju rtava, 80% ine Hrvati vojnici i civili –muškarci, ene i djeca svih dobi.

Unato tolikom mnoštvenom broju muki pobijenih Hrvata, hrvatske dravne vlasti ni u ovom vremenu ne ine ništa za njihovo otkrivanje i dostojanstveno obijeavanje, jednako kao što za njih ništa nisu eljele uiniti ni te 2007., da kosti tih hrvatskih muenika ne pokrije autocesta mariborske obilaznice. Tako primjerice, na spomenici napisanoj na etiri jezika još uvijek ne postoji tekst na hrvatskom jeziku.

Umjesto svoje civilizacijske zadae, hrvatske vlasti su nam u proljee 2012. objavile elju premještanja dravnog protokola s Bleiburškoga polja u tezanski Memorijalni centar, elei time umanjiti razmjere sustavno osmišljenog i provedenog zloina genocida nad hrvatskim narodom injenog na podruju od austrijske do grke granice, a nakon sramnog i protupravnog engleskog izruenja hrvatske vojske i civila jugopartizanskoj soldateksi na Bleiburškom polju.

Koliko god je stravino veliki broj rtava tezanskih rovova, Tezno je tek jedno od do sada neizbrojenih mnoštvenih stratišta hrvatskoga naroda, poput znanih nam Koevskog roga, Hude Jame, Teharja, Slovenske Bistrice, Crn Groba, Jazovke, Maceljskoga Gorja i svih jama, voda i ponora uzdu Krinoga puta, kojima je Bleiburg zajedniki znamen i naš trajni spomen.

Uvaavajui injenicu da je Hrvatski sabor
4. oujka 2011. donio Zakon o pronalaenju, obiljeavanju i odravanju grobova rtava komunistikih zloina nakon Drugog svjetskog rata i to konsenzusom svih politikih stranaka, a nakon što je upravo tadašnja oporbena stranka SDP uvjetovala njegovo donošenje potpunom depolitizacijom Ureda za provedbu Zakona, zabrinjava namjera sadašnje dravne vlasti za ukidanjem strune neovisnosti toga Ureda i njegovim pripajanjem dravnom ministarstvu pa time i politikom nadzoru!

Razmatrajui djela hrvatskih vlasti tijekom tek nekoliko prvih mjeseci njihova vladanja, kada su unato stanju sveope gospodarske krize, s toliko ostrašenosti i u najurnijem postupku donijeti najprije odreeni zakoni upravljeni protiv naravi i stvaranja ivota, kao i odluka o ukidanju saborskog pokroviteljstva nad obiljeavanjem Bleiburškoga zloina nad hrvatskim narodom, pozvani smo javno se upitati i oitovati o istinskim povodima, razlozima i ciljevima takve dravne politike.

Smijemo li vjerovati izjavama trenutnih hrvatskih vlasti da se zapravo eli poboljšati rad Ureda, dok su istodobno, ve u prvim mjesecima svoga vladanja ukinuli saborsko pokroviteljstvo nad Bleburškom komemoracijom i izbjegli obiljeiti ak i 23. kolovoz uspostavljen kao Europski dan savjesti i sjeanja na rtve totalitarnih reima XX. stoljea, u koje je naravno svrstan i komunizam?

Spominjui se rijei o. biskupa Josipa Mrzljaka iz molitve na Tezanskom groblju, da je i jedna jedina osoba dostojna našega sjeanja i naše molitve, a da bismo rado uli imena svih onih iji zemni ostaci poivaju u Tezanskom i drugim grobištima, vjerujui da su njihova imena zapisana u Knjizi ivota, potrebno je ukazati na iznimnu odgovornost svih dravnih, društvenih i vjerskih institucija, ali i svakoga od nas pojedinano,  za djelatno zauzimanje koje e nas iz grijeha neinjenja ili šutnje, bilo to iz nebrige ili kukaviluka, dovesti do blagoslova povijesne istine o hrvatskom mueništvu.

Istina i ast rtve zaglavno je kamenje zdrave i sigurnije, blagoslovljene hrvatske budunosti, koju pouku isitavamo i iz Svetopisamskih rijei o pravednicima kojima Bog upravlja i o grješnicima kojima mrsi putove.

Stoga se današnji hrvatski naraštaj mora upitati o mogunosti blagoslovljenog baštinjenja Domovine sve dok se neprimjereno i bez punine ljubavi odnosi prema mueništvu onih kojima su zbog nje oduzeti ivoti.

Za Hrvatski program Radio Vatikana pripremio
eljko Tomaševi, lan Predsjedništva Hrvatskog rtvoslovnog društva
 
« Prethodna   Sljedea »
 
Top! Top!