www.garaza.biz
Viktimologija Advertisement
etvrtak, 18 Srpanj 2019
 
 
OSVRT NA KOMEMORACIJU RTVAMA GROBITA TEZNO U MARIBORU
Nedjelja, 18 Studeni 2012

Osvrt na komemoraciju rtvama grobišta Tezno u Mariboru

Molitva za rtve poratnih likvidacija

U organizaciji Hrvatske katolike misije bl. Alojzije Stepinac iz Maribora odrano je u nedjelju, 21. listopada 2012. godine, molitva i sjeanje na rtve poratnih likvidacija pogubljenih u poratnim danima Drugog svjetskog rata na grobištu Tezno, a tom je prilikom misu je u crkvi Sv. Alojzija Gonzage na Koroškoj cesti predvodio varadinski biskup mons. Josip Mrzljak.







Misa u crkvi Alojzija Gonzage u Mariboru

U organizaciji Hrvatskog rtvoslovnog društva prema Mariboru je tog jutra krenula jedna hodoasnika skupina koju je predvodio potpredsjednik eljko Tomaševi, a s polaskom u 7,30 iz Varadina je put Maribora pošao autobus koji je vozio lanove „katedralnog zbora“ Varadinske biskupije. Hodoašu su se prikljuili i lanovi Društva za obiljeavanje grobišta iz Varadinske i Meimurske upanije, a putem prema Mariboru u Cestici su se prikljuili i upljani upe Kriovljan (Marija i Stjepan Borak, Boris Veselnik i Franjo Talan). Autobus je na stajalište u Cestici prispio oko osam sati, a na putu prema granici zastavili smo se kod pekare Petra u Babincu gdje smo preuzeli stotinjak toplih cestikih klipia. Naravno ponijeli smo i vino s Falini Brega, a tu je bio i „orehovec“, pripremljen po receptu vl Vlade Boraka, kojeg smo hodoasnicima ponudili tek po dolasku u Maribor. Kako su mi poznate lokacije grobišta uz Dravu, na tom dijelu našeg putovanja, grobište „Kriara“ u Lovreanu, grobište Pruh po dolasku u Sloveniju te grobište Borl, istono od istoimenog dvorca, hodoasnike sam upoznao s tom tragedijom poratnih zbivanja, a nakon prelaska dravskog mosta izmolili smo krunicu, te nas je potom s nedjeljnim programom upoznao naš voa puta Ivan Jaklin.


Gosp. Ivan Jaklin

Dobrodošlica dušobrinika Misije, vl Marka Zadrvca i blagoslov barjaka

U Maribor na Korošku cestu stigli smo oko pola deset te krenuli prema crkvi. Na poetku  mise sve prisutne pozdravio je vl Marko Zadravec, dušobrinik u Mariboru: - Draga brao i sestre. Dragi hodoasnici, sudionici Molitvenog dana od srca vas sve skupa pozdravljam. Danas na 29.-tu nedjelju kroz godinu koja je ujedno i misijska nedjelja radostan sam da zajedno s vama mogu pozdraviti preuzvišenog gospodina mons. Josipa Mrzljaka, biskupa varadinskog koji je današnje nedjelje predvoditelj našeg misnog slavlja, a nakon svete mise pridruit e nam se zajednikoj molitvi na groblju Dobrava u Memorijalnom centru.



Osobito mi je zadovoljstvo meu nama pozdraviti vl. Janeza Lesiku, kancelara i tajnika Mariborske nadbiskupije koji nam dolazi u ime mariborskog nadbiskupa mons. Marijana Turnšeka, kao njegov delegat. Ujedno pozdravljam brau sveenike: mog predasnika vl. Anelka Košaka, rektora Bogosl. sjemeništa u Zagrebu sa bogoslovima, vl. Marka Štefanec, tajnika varadinskog biskupa. Pozdravljam i vl. Mile Miljka, sveenika u miru, prijatelja naše misije. Vl. Dragu Domitrovia iz Duge Rese… Pozdravljam Zbor varadinske katedrale zajedno sa lanovima varadinskog katedralnog zbora Chorus Liturgicus koji e svojim pjevanje uzveliati ovu svetu misu.

Pozdravljam gospodina Marina uula iz Ljubljane, veleposlanikova delegata, dr. Šimu Ivanjko, poasnog hrv. konzula u Mariboru,.Gospodina Petra Antunovia iz Ljubljane, predsjednika Saveza hrvatskih društava u Sloveniji…Pozdravljam predstavnike Hrvatskog rtvoslovnog društva i braniteljskih udruga iz Domovinskog rata. Pozdravljam sve hodoasnike ovdje iz Maribora, Velenja, Varadina, Zagreba i ostalih mjesta.

Nakon pozdravnih rijei misu je zapoeo, a s njime su koncelebrirali spomenuti sveenici. Skladnim pjevanjem misno slavlje uzveliao je Zbor varadinske katedrale koji je na orguljama pratio Višeslav Jaklin.

Potkraj mise, nakon popriesne molitve dušobrinik Zadravec zahvalio je biskupu Mrzljaku na predvoenju misnog slavlja i posjete Misiji koja e u ovoj Godini vjere ohrabriti lanove da ustraju u vjeri, nadi i ljubavi kako u Mariboru tako i u Velenju te pozvao okupljene na misu koja e se u mariborskoj crkvi sv. Aoljzije Gonzage sluiti  18. svibnja 2013. godine s poetkom u 16 sati povodom odravanja Druge smotre saveza hrvatskih društava u Sloveniji.

U ime Hrvatske katolike misije Maribor biskupa je pozdravio Mato erkezovi i poklonio mu prigodni dar kojeg je u znak panje uruio i generalnom vikaru Mariborske nadbiskupije vl. Janezu Lesiki, kao i vl. Anelku Košaku, koji je bio prvi dušobrinik Misije, a potom je biskup Josip Mrzljak blagoslovio barjak misije koji u sredini ima lik blaenog Alojzija Stepinca, zaštitnika misije.

Komemoracija i molitva na groblju Dobrava

Nakon mise ušli smo u autobuse i uputili se natrag prema Varadinu, odnosno na groblje Dobrava, u predgrae Maribora, gdje se nalaze posmrtni ostaci rtava ekshumiranih kod gradnje auto ceste koja prolazi „Tezenskim gozdom“. Nasuprot ulaza na groblje parkirali smo autobus i priekali dolazak ostalih te smo se u procesiji uputili do mrtvanice i spomenika gdje je odrana s poetkom u 11,30 komemoracija i molitva. Okupljene sudionike odavanja poasti pozdravio je vl Marko Zadravec, dušobrinik: - Dok stojimo na ovome mjestu u ušima i srcu nam ponovno odzvanjaju rijei proroka Izaije kojeg smo uli u današnjem prvom itanju na svetoj misi: „Sluga moj pravedni opravdat e mnoge i krivicu njihovu na sebe uzeti.“ Ove rijei moemo izrei i za sve one koji su ovdje pronašli svoje posljednje ovozemno poivalište. I oni su poput Izaiinog sluge opravdale sebe i uzeli krivicu onih koji su ih poslali u smrt. Ali zbog patnje duše svoje vidjeti e svjetlo i nasititi se spoznajama njezinim. Kao vjernici pouzdajemo se u boje milosre i vjerujemo da svi oni koji su pali da su pronašli svoj mir u gospodinu: pravedni opravdavši sebe a krivci opravdani onima koji au bili pravedni. Sa eljom da nikada više ovjek ne postane ovjeku vuk, molimo da dobri bog blagoslovi ivote i patnju onih koje više nema meu nama, a nama da snagu i milost da ivei pravedno i pošteno opravdamo rtve onih koji su nevini otišli...Pokoj vjeni daruj im gospodine, poivali u miru Bojem...

Prigodnim govorom, nazonima su se obratili doupan (dogradonaelnik) grada Maribora   Milan Mikl, izaslanik veleposlanstva Republike Hrvatske u Ljubljani Marin uul, a u ime Mariborske nadbiskupije prisutne je pozdravio kancelar vl. Janez Lesika. Potom su uslijedile recitacije koje su izrekli; Šimo Luki - „rtvama stradanja Bleiburga i Maribora“ i Marin Škarica - „Palim svijeu“ autora Ivana Tolja.




Potom su uslijedile molitve vjerskih zajednica koju je zapoela duhovnica Evangelike crkve Violeta Vladimir Mesari,  te nakon nje imam Islamske zajednice Zinaid Mahmutagi, a molitvu za pravoslavne vjernike predvodio je Savo Kosojevi iz Srpske pravoslavne crkve.

Neki i dan danas ele prešutjeti i grobove i zloine

U završnom dijelu komemoracije molitvu je predvodio mons. Josip Mrzljak, a u prigodnom nagovoru rekao je: - Ovih dana uoi blagdana Svih svetih i Dušnoga dana pohaamo groblja, mjesta gdje poivaju zemni ostaci naših pokojnika, naših roditelja, prijatelja, znanaca… Na groblju obino zastajemo i molimo, te palimo svijee na grobnom humku ili na ureenoj grobnici iznad koje je kri ili spomenik s imenom i prezimenom pojedinoga pokojnika, godinom roenja i smrti, moda i zanimanjem kojim se bavio na zemlji.

Ovdje smo danas okupljeni na mjestu gdje poivaju zemni ostaci mnogih pokojnika. Neu spominjati nikakve brojke jer da je i samo jedna osoba, dostojna je našega sjeanja i naše molitve. Rado bismo uli imena onih iji zemni ostaci ovdje poivaju. Znamo da je to nemogue, ali vjerujemo da su njihova imena zapisana u knjizi ivota. Mi svoje pokojne obino upisujemo u Matinu knjigu umrlih, upisujemo datum i mjesto smrti, takoer i uzrok smrti i vjerskoga slubenika koji je vodio molitvu na oproštaju. Dragi naši pokojnici, koji ste ovdje stradali negdje u proljee i ljeto 1945. godine, o vama nemamo te podatke. Ne znamo datum vaše smrti, ne znamo koliko ste imali godina. Znamo po iskopanim kostima i nekim predmetima da su neki od vas bili vojnici, neki su bili djeca, meu vama bilo je ena, pronaeno je mnoštvo civilnih predmeta: krieva koje ste nosili oko vrata, krunica koje ste tih dana arko molili, vjenanih prstena kojim ste oznaili branu vjernost i jedinstvo, a mnogi od vas bili su nasilno rastavljeni i odvoeni u nepoznato. Mogli bismo za neke od vas upisati i uzrok smrti, jer su vam na lubanji rupe od metaka ili ste moda u nekoj „hudoj jami“ umrli strašnom smru od gušenja i gladi. Tko je odgovoran za vaše stradanje, vašu smrt?! To je pitanje na koje ve dugo i uzalud ekamo javni odgovor. ini se da za taj strašan zloin nitko nije odgovoran. Odmah nakon zloina neki su se time hvalili, o tome pisali knjige ali u zadnje vrijeme od kada su vaše kosti progovorile i još uvijek govore pamenje ih više ne slui. Neki i dan danas opravdavaju te zloine i ne ele ih priznati. ele ih prešutjeti i zato vaše grobove nazivamo „prešuena grobišta“ ili slovenski „prikrita grobiša“. Ima ih puno po Sloveniji i Hrvatskoj, a mi se sada nalazimo moda na najveem u Teznom pokraj Maribora. Ovdje su mnogi zauvijek ostali vraajui se iz Bleiburga prema hrvatskoj granici, prema Macelju kraj Krapine gdje su opet mnogi završili svoje zemaljsko putovanje. Oni koji su proivjeli taj, kako ga nazivamo, Krini put nisu se jedno vrijeme usudili ni pisnuti o strašnim zloinima. Mi koji smo tada bili djeca ili smo se tek rodili desetljeima nismo ništa znali o vama. Znali smo samo da nam nema oca ili majke, brata ili sestre ili nekoga od rodbine jer kako su nam neki govorili: „oni su u ratu nestali“. Mjesta na kojima ste pokopani bila su strogo uvana tajna. Ako bi se netko i usudio o tome nešto govoriti i on bi brzo „nestao“. Ta komunistika „sloboda“ dugo i predugo je trajala, a u nekim svojim dijelovima i lanovima do dana današnjega. O tome ni „istraivako novinarstvo“ ne voli ili moda po neijem nalogu ne smije istraivati. Osim asnih iznimaka, to je i danas poput vaših grobova „prikrivena tema“. No, mi smo danas ovdje jer vas nismo zaboravili i jer elimo za vas moliti. Donijeli smo svijee koje oznaavaju svjetlost i raspršuju svaku tamu. To je Kristovo svjetlo, svjetlo Njegove rijei koje razotkriva svaku la, donosi Istinu i neprestano svijetli. Malo prije uli smo rijei sv. Pavla: „Uvjeren sam doista: ni smrt ni ivot, ni aneli ni vlasti, ni sadašnjost ni budunost, ni sile, ni dubine ni visina, ni ikoji drugi stvor nee nas moi rastaviti od ljubavi Boje u Kristu Isusu Gospodinu našem.“ Da, ništa nas od vas nee moi rastaviti. Mi emo u duhu biti s vama i za vas moliti. Mi emo dolaziti na vaša grobišta. Ona su sve manje prikrivena zahvaljujui naporima mnogih hrabrih i asnih ljudi koji usprkos mnogim preprekama istrauju i obiljeavaju mjesta gdje poivaju vaši zemni ostaci. To je asna zadaa civiliziranoga i poštenoga društva koje mi elimo graditi i u Hrvatskoj i u Sloveniji, a zajedno danas-sutra u Europi, koja nam svojim deklaracijama o osudi totalitarnih sustava pokazuje put napretka jednoga humanoga društva. To elimo i na tu nakanu se danas molimo.

Po odranoj molitvi zapaljene su svijee kod mjesta ukopa dijelom ekshumiranih rtava grobišta Tezno, a pjesmom Milost koju je izveo Varadinski katedralni zbor završila je ovogodišnja komemoracija koju je i ove godine organizirala Hrvatska katolika misija u Mariboru.

Potom smo se uputili prema restoranu „Tam“ gdje je po povoljnoj cijeni organiziran ruak, a nakon ruka izmijenili smo nekoliko misli i ideja o daljnjim aktivnostima na utvrivanju rtava Drugog svjetskog rata i poraa i obiljeavanju još neobiljeenih grobišta (prisutni Anita Blaekovi iz Bjelovara, Josip Kolari – Meimurje … ).

Posjet Marijinom prošteništu Ptujska Gora

Na povratku prema Varadinu posjetili smo Marijino svetište Ptujska Gora, kojim od 1937. godine upravljaju franjevci konventualci (minoriti), trebali su s nama ii i hodoasnici iz Zagreba, ali su na putu prema Kidrievu odustali. Naime iz Maribora je najblii put preko ovog gradia, ali je kod pokušaja prijelaza pruge odnosno podvonjaka,  autobus bio previsok, odnosno podvonjak prenizak te smo se moral okrenuti. Mi smo krenuli prema Ptuju te na odvojku za Majšperk krenuli prema Ptujskoj Gori. Tu smo stigli oko pet sati te smo zamolili sveenika u sakristiji da nas kroz par rijei upozna sa svetištem i poviješu crkve, a dok se svi okupimo vrijeme smo iskoristili za molitvu i pjesmu.

Kako smo još uvijek oekivali dolazak grupe iz Zagreba dvadesetak minuta iskoristili smo za pjevanje marijanskih pjesama koje je pjevao katedralni zbor iz Varadina, a zahvaljujui susretljivosti uvara svetišta na raspolaganje smo dobili i orgulje tako da je naš voditelj hodoaša Ivan Jaklin, orguljaš upe Sv. Nikole Varadin, mogao zbor pratiti sviranjem na orguljama. Kako se "Zagrepani" nisu pojavili pater Gaudencije Skledar  (1937.), upnik upe Ptujska Gora upoznao nas je s poviješu Crkve i upe .... , a saznali smo kako je dobio i redovniko ime ...

U novicijatu je bio na Cresu, a pater Gaudenijce Golub je prethodno od poratne vlasti ubijen na Ptuju, te je tako „oslobodio“ ime za našeg nedjeljnog domaina...

Tako je eto i naše hodoaše u Maribor, rtvama grobišta Tezno povezano s rtvama progona Crkve...  konventualaca na Ptujskoj Gori , mogli bismo rei da je tako naše hodoaše prešlo u  hodoaše koje bismo moglo nazvati "stazama mueništva".

Puni dojmova u Hrvatsku smo se vratili oko 19 sati. U magli smo ujutro krenuli, a po magli smo se na veer i vratili. IZ Meimurja komemoraciji su prisustvovali Barbara Turk,  Marijana i Josip Kolari, Josip Sermek i Nada Herman, a s nama je bila i Lidija Vukalovi te lanovi zbora Franjo rep i Stanko Lazar.

Za domoljubne medije u Hrvatskoj i Svijetu Zapisao i fotografije pripremio Franjo Talan, predsjednik Društva za obiljeavanje grobišta ratnih i poratnih rtava osnovanog u Varadinu 20. rujna 2000. godine, voditelj Istraivakog središta Komisije za utvrivanje ratnih i poratnih rtava Sabora RH, za Varadinsku upaniju, od 1997 do njena ukidanja

 
« Prethodna   Sljedea »
 
Top! Top!