OBRISANI TEKST SJEŽANE PAVIÆ - JUTARNJI LIST - DA SE NE ZABORAVI |
Èetvrtak, 22 Studeni 2012 | |
Posuðeno sa Foruma... zahvaljujem se našim ljudima dobre volje i poštovanja spram DOMOVINE... HVALA!!!!! Da se ne zaboravi!!! Administrator portala HŽD-a vidim da se po portalima traži obrisani tekst kolumnistice jutarnjeg lista snježane paviæ, postavljen nekoliko minuta prije objave presude... jutarnji se potrudio sakriti sve tragove istog ali što jednom u mrežu uvijek u mreži... da ga vidimo u originalu: http://74.6.238.254/search/srpcache?...G.fupkVR1YTg-- Nije Tuðman morao osobno biti optužen da bi se sudilo njegovu projektu Kada danas ujutro šef Haaškog suda Theodor Meron bude èitao pravomoænu presudu Anti Gotovini i Mladenu Markaèu, s treskom æe se zalupiti vrata na jednoj fazi hrvatske povijesti. Kako god Žalbeno vijeæe Haaškog suda odreže kaznu dvojici generala, smanji je ili potvrdi, to æe biti presuda Franji Tuðmanu i Tuðmanovoj Hrvatskoj. Jasno je da Haaški sud sudi pojedincima, a ne državama baš u namjeri da se krivnja individualizira, a ne da je generacijama poslije kao teret nose cijeli narodi. Jasno je i da æe tu kaznu odslužiti dvojica konkretnih ljudi, Gotovina i Markaè, obojica danas 57-godišnjaci, pojedinci sa svojim osobnim životima. Jedan je kao djeèak pobjegao preko granice i mijenjao kontinente živeæi život pun pustolovina poput nekog superjunaka, drugi je krotko gradio karijeru u policiji bivše države. Krenuli su u život u razlièitim pravcima, da bi ih spojio rat devedesetih i Carla del Ponte. Danas se u Haagu izrièe pravomoæna presuda njima dvojici, ne državi, no simbolièki je haaški proces za Oluju bio proces tuðmanovskoj Hrvatskoj devedesetih. Protjerivanje Srba Èinjenica je da je haaška optužnica za Oluju iskonstruirana za politièki i vojni vrh države, a ne za šefa specijalne policije, naftaša i generala s biografijom legionara. Tako je zloèin u Gruborima (poèinili su ga specijalci, a njihov nadreðeni nije osigurao da poèinitelji budu kažnjeni, što bi, recimo, bio kljuèan krimen da se htjelo suditi za njihova nedjela u Oluji) ovdje tek jedan element široko postavljene optužnice. Po Haagu, nije Markaè kriv za ubojstva kao što je Blaškiæ odgovarao za ubojstvo u Ahmiæima, nego prije svega zato što je poslužio Tuðmanu, Gojku Šušku i Zvonimiru Èervenku, prvoj trojici iz optužnice, u provedbi cilja o protjerivanju Srba iz Hrvatske. Remetilaèki faktor Optužnica protiv Gotovine ili Markaèa nije poput one kakvu je Haaško tužiteljstvo pisalo protiv, recimo, generala Sefera Haliloviæa, optuženog pa osloboðenog optužbe za pokolj u Grabovici u Hercegovini. Kljuèni zloèin za koji odgovaraju Gotovina i Markaè nisu ubojstva više od 150 staraca preostalih nakon Oluje, ni pljaèka i palež stotina sela, nego protjerivanje veæine srpskog stanovništva s podruèja osloboðenog u Oluji. Tuðman je smislio cilj koji nikada nije tajio: Hrvatska bi bila stabilnija s manje Srba, èesto je to ponavljao i u javnim prigodama. Te Tuðmanove izjave uzeli su haaški tužitelji, dodali im Brijunski transkript i napisali optužnicu. Na Brijunima je dr. Franjo Tuðman 31. srpnja 1995. okupio vojni vrh i ondje su smislili kako provesti taj plan protjerivanja Srba, smatra Tužiteljstvo, a potvrdilo je prvostupanjsko vijeæe Haaškog suda. Taj plan o protjerivanju “remetilaèkog faktora”, kako je Tuðman zvao Srbe, proveli su artiljerijskim napadom prva dva dana Oluje: napali su Knin i druge gradove granatirajuæi ih tako nasumièno da su meðu stanovništvom izazvali paniku, pa su ljudi u strahu pobjegli i zauvijek napustili svoje domove. Ono što je uslijedilo poslije, ubojstva, pljaèke i palež, to nije bilo unaprijed smišljeno, ali se moglo oèekivati, piše Haag, a cilj svega bio je sprijeèiti povratak Srba, što je osigurano kasnijim diskriminacijskim mjerama hrvatske Vlade, koja je dvjema uredbama oduzela imovinu odbjeglim Srbima planirajuæi njihove kuæe pokloniti koloniziranim bosanskim Hrvatima. Na Brijunima su uz Franju Tuðmana bili ministar obrane Gojko Šušak, general zbora Anton Tus, generali Pavao Miljavac, Miljenko Crnjac, Luka Džanko, Željko Glasnoviæ, Marijan Marekoviæ, Petar Stipetiæ, Josip Luciæ, Imra Agotiæ, admirali Ante Budimir i Davor Domazet i brigadir Mirko Norac. Gotovina i Markaè takoðer. Zašto su samo oni optuženi? Konaèna kazna Nije dr. Franjo Tuðman morao osobno biti optužen da bi se sudilo njegovu projektu. Krajina je zasuta lažnim lecima kojima se srpsko stanovništvo poticalo na bijeg, otvoreni su im koridori za izlazak, a predsjednikova poruka da ostanu nije zvuèala umirujuæe, nego prijeteæe. Veæina srpskog stanovništva je otišla: za to æe danas konaènu kaznu saslušati šef specijalaca i zapovjednik jednog od dva operativna sektora u operaciji Oluja. Haaška presuda æe najglasnije odjeknuti u javnosti, ali najveæi posao u zatvaranju ratnog poglavlja hrvatske povijesti obavljaju domaæi sudovi: Glavaš služi kaznu za zloèine u Osijeku, Merèep tek èeka na presudu za zloèine iz 1991. Oni prvi, poput Norca, veæ izlaze iz zatvora. Lora, Sisak, Kerestinec - diljem Hrvatske, manje ili više uspješno, lokalni sudovi èiste zajednièku prošlost od zloèina i nepravde. Administrator portala HŽD-a: zahvaljujem se na posuðenom tekstu... |
« Prethodna | Sljedeæa » |
---|