www.garaza.biz
Viktimologija Advertisement
etvrtak, 17 Listopad 2019
 
 
SUENJE "ESTORCI"
Nedjelja, 09 Prosinac 2012

http://www.vecernji.ba/vijesti/hrvati-ih-zaboravili-clanak-484678

SUENJE "ŠESTORCI" - HRVATI IH ZABORAVILI

Nije udo da su šestorku zaboravili politiari jer su ti isti politiari zaboravili i svoj narod

Piše: Zoran Kreši

Kada su poetkom travnja 2004. u ovome sastavu otputovali u Haag, šestorica bivših dunosnika Herceg Bosne tamo su bili samo zbog jedne krivnje - da su bili na elu projekta te da pojedini akteri protekloga rata, u kojemu su Hrvati nastojali obraniti svoju opstojnost, ve odavno nisu bili na ovome svijetu. ak devet godina od toga, u Haagu e u oujku sljedee godine biti objavljena presuda u maratonskom procesu koji je svojim opsegom nadmašio sve druge do sada.


Naporan rad

Uglavnom oslonjeni na osobne mogunosti, svoje obrane, obitelji i potporu tek nekolicine osoba, ali ne i institucija, bivši predsjednik vlade Herceg Bosne Jadranko Prli, ministar obrane Bruno Stoji, dvojica naelnika Glavnog stoera HVO-a generali Slobodan Praljak i Milivoj Petkovi, zapovjednik Vojne policije Valentin ori i naelnik odjela za razmjenu zatoenika Berislav Puši vodili su još jednu bitku. Onu u kojoj e dokazati vlastitu nevinost, ali i braeni projekt HB od kojega su se i aktivno i pasivno distancirali brojni politiari.
Odvjetnik Luka Mišeti ocijenio je da u Haagu doivljava poraz politika bivše tuiteljice Carle del Ponte balansiranja krivnje na svim stranama. “Nakon što je ona otišla, sve presude koje su podignute iz politikih razloga doivljavaju svoj kraj”, ocijenio je Mišeti. Iako priznaje da nije upuen u sluaj Herceg Bosne istie da i presuda Gotovina - Marka moe biti od pomoi. “Nadam se da e pomoi, ali mislim da e biti od puno vee vanosti u drugostupanjskom postupku. Kakva god prvostupanjska presuda bude, mora se voditi rauna da je ovo samo prva bitka, poluvrijeme. U drugostupanjskom sluaju moe doi do bitnijih preokreta. Trebat e nastaviti dvije - tri godine veoma naporno raditi”, ocijenio je Mišeti. Presuda Herceg Bosni mogla bi imati brojne, prije svega, politike posljedice. No, i dr. sc. Ivo Lui sa Sveuilišta u Mostaru, koji je u ratu bio visoki dunosnik, istie da se okolnosti procesa mijenjaju. - Presuda generalima Gotovini i Markau itekako moe utjecati na donošenje odluke za šestorku. Presuda je jasna injenica da je napokon u praksu Haaškog suda ušlo ono što je predsjednik Theodor Meron okarakterizirao kao razum i pravda u presudi Gotovini. Ako se bude postupalo na isti nain u sluaju šestorice iz BiH, ako prevlada razum a ne politika, onda moemo oekivati dobar rezultat za ishod i za pravdu - rekao je Lui. On je odbacio elementarnu logiku o postojanju udruenog zloinakog pothvata i pripajanju dijela teritorija Hrvatskoj, istiui kako je nespojiva teza da je osnivanjem Herceg Bosne 1991. zapoeo taj projekt, naprosto stoga jer su samo nekoliko mjeseci kasnije vodei dunosnici Herceg Bosne u skupštini BiH podrali odravanje referenduma za neovisnost BiH. Luia posebno ne iznenauje to što je šestorka HB zaboravljena od politike i politiara u BiH istiui da su ti isti politiari zaboravili i svoj narod. Dr. Miroslav Tuman, koji je tijekom rata bio šef Hrvatske izvještajne slube, istie da je, unato tome što se radi o opasnim tezama tuiteljstva i za njih i Hrvatsku, odnosno Hrvate u BiH, dio vlasti u Zagrebu poput Mesia ak radio da im se otea pozicija.

Bez zloinakog pothvata

“Za oekivati je da e i u ovome sluaju biti odbaen udrueni zloinaki pothvat. Ne samo da se spominje predsjednik Tuman i HDZ, nego i formulacija - svi drugi poznati i nepoznati poinitelji. To je osuda cijelog hrvatskog naroda. Istina je da je Hrvatska u nekoliko navrata spasila BiH u vojnom i politikom smislu. Bez vojne pomoi niti u jednome trenutku Hrvati i Bošnjaci ne bi mogli opstati ni 15 dana”, rekao je Tuman.
Nekadašnji ministar obrane HR HB Vladimir Šolji odbacio je vjerodostojnost optubi o udruenom zloinakom pothvatu navodima da su Bošnjaci i Hrvati zajedno ‘poeli i završili rat na istoj strani’. “Od poetka i do kraja rata predsjednici Tuman i Izetbegovi su se sastajali više puta i potpisali više sporazuma o zajednikoj obrani”, rekao je Šolji. Od presude Herceg Bosni ve sada se prave projekcije politikih procesa u BiH. Hrvatska politika u Zagrebu i u BiH zbog šestorke, ali ponajprije zbog Hrvata u BiH mora konano dorasti ovom izazovu.

Kada su poetkom travnja 2004. u ovome sastavu otputovali u Haag, šestorica bivših dunosnika Herceg Bosne tamo su bili samo zbog jedne krivnje - da su bili na elu projekta te da pojedini akteri protekloga rata, u kojemu su Hrvati nastojali obraniti svoju opstojnost, ve odavno nisu bili na ovome svijetu. ak devet godina od toga, u Haagu e u oujku sljedee godine biti objavljena presuda u maratonskom procesu koji je svojim opsegom nadmašio sve druge do sada.

Naporan rad

Uglavnom oslonjeni na osobne mogunosti, svoje obrane, obitelji i potporu tek nekolicine osoba, ali ne i institucija, bivši predsjednik vlade Herceg Bosne Jadranko Prli, ministar obrane Bruno Stoji, dvojica naelnika Glavnog stoera HVO-a generali Slobodan Praljak i Milivoj Petkovi, zapovjednik Vojne policije Valentin ori i naelnik odjela za razmjenu zatoenika Berislav Puši vodili su još jednu bitku. Onu u kojoj e dokazati vlastitu nevinost, ali i braeni projekt HB od kojega su se i aktivno i pasivno distancirali brojni politiari.
Odvjetnik Luka Mišeti ocijenio je da u Haagu doivljava poraz politika bivše tuiteljice Carle del Ponte balansiranja krivnje na svim stranama. “Nakon što je ona otišla, sve presude koje su podignute iz politikih razloga doivljavaju svoj kraj”, ocijenio je Mišeti. Iako priznaje da nije upuen u sluaj Herceg Bosne istie da i presuda Gotovina - Marka moe biti od pomoi. “Nadam se da e pomoi, ali mislim da e biti od puno vee vanosti u drugostupanjskom postupku. Kakva god prvostupanjska presuda bude, mora se voditi rauna da je ovo samo prva bitka, poluvrijeme. U drugostupanjskom sluaju moe doi do bitnijih preokreta. Trebat e nastaviti dvije - tri godine veoma naporno raditi”, ocijenio je Mišeti. Presuda Herceg Bosni mogla bi imati brojne, prije svega, politike posljedice. No, i dr. sc. Ivo Lui sa Sveuilišta u Mostaru, koji je u ratu bio visoki dunosnik, istie da se okolnosti procesa mijenjaju. - Presuda generalima Gotovini i Markau itekako moe utjecati na donošenje odluke za šestorku. Presuda je jasna injenica da je napokon u praksu Haaškog suda ušlo ono što je predsjednik Theodor Meron okarakterizirao kao razum i pravda u presudi Gotovini. Ako se bude postupalo na isti nain u sluaju šestorice iz BiH, ako prevlada razum a ne politika, onda moemo oekivati dobar rezultat za ishod i za pravdu - rekao je Lui. On je odbacio elementarnu logiku o postojanju udruenog zloinakog pothvata i pripajanju dijela teritorija Hrvatskoj, istiui kako je nespojiva teza da je osnivanjem Herceg Bosne 1991. zapoeo taj projekt, naprosto stoga jer su samo nekoliko mjeseci kasnije vodei dunosnici Herceg Bosne u skupštini BiH podrali odravanje referenduma za neovisnost BiH. Luia posebno ne iznenauje to što je šestorka HB zaboravljena od politike i politiara u BiH istiui da su ti isti politiari zaboravili i svoj narod. Dr. Miroslav Tuman, koji je tijekom rata bio šef Hrvatske izvještajne slube, istie da je, unato tome što se radi o opasnim tezama tuiteljstva i za njih i Hrvatsku, odnosno Hrvate u BiH, dio vlasti u Zagrebu poput Mesia ak radio da im se otea pozicija.

Bez zloinakog pothvata

“Za oekivati je da e i u ovome sluaju biti odbaen udrueni zloinaki pothvat. Ne samo da se spominje predsjednik Tuman i HDZ, nego i formulacija - svi drugi poznati i nepoznati poinitelji. To je osuda cijelog hrvatskog naroda. Istina je da je Hrvatska u nekoliko navrata spasila BiH u vojnom i politikom smislu. Bez vojne pomoi niti u jednome trenutku Hrvati i Bošnjaci ne bi mogli opstati ni 15 dana”, rekao je Tuman.
Nekadašnji ministar obrane HR HB Vladimir Šolji odbacio je vjerodostojnost optubi o udruenom zloinakom pothvatu navodima da su Bošnjaci i Hrvati zajedno ‘poeli i završili rat na istoj strani’. “Od poetka i do kraja rata predsjednici Tuman i Izetbegovi su se sastajali više puta i potpisali više sporazuma o zajednikoj obrani”, rekao je Šolji. Od presude Herceg Bosni ve sada se prave projekcije politikih procesa u BiH. Hrvatska politika u Zagrebu i u BiH zbog šestorke, ali ponajprije zbog Hrvata u BiH mora konano dorasti ovom izazovu.

 
« Prethodna   Sljedea »
 
Top! Top!