ZAGREPÈANKA GODINE ZA BOLJU HRVATSKU

Subota, 09 Ožujak 2013

Tekst i slike: Damir Borovèak Zagreb; 08. ožujka 2013. – Danas je u Starogradskoj vijeænici na Gornjem gradu u Zagrebu gði Mariji Sliškoviæ dodijeljena nagrada Zagrepèanka godine koja se svake godine uruèuje najzaslužnijoj ženskoj osobi za posebne zasluge u proteklom razdoblju. Doista ove godine ta je nagrada stigla u prave ruke. U popunjenoj dvorani, uz gradonaèelnika Zagreba Milana Bandiæa i predsjednika Gradske skupštine Davora Bernardiæa, te ministra branitelja Predraga Matiæa i ministra zdravstva Rajka Ostojiæa, nazoèili su i drugi ugledni gosti kao bivši ministar vanjskih poslova i danas predsjednika Hrvatskog žrtvoslovnog društva dr. Zvonimir Šeparoviæ, zatim postulator proglašenja svetim bl. Alojzija Stepinca mons. Juraj Batelja, prvi veleposlanik u Vatikanu prof. Ive Livljaniæ, borac za ljudska prava dr. Slobodan Lang, autorica pisma prve mirovne inicijative Višnja Milas Matutinoviæ, uz mnogobrojne druge žene i stradalnice, posebice iz grada Vukovara. Marija Sliškoviæ je od devedesetih aktivna sudionica mirovnih inicijativa, potpore obrani, prognanima, djeci poginulih. Pokrenula je projekt "Žene u Domovinskom ratu" kojim prikuplja izuzetno vrijedna svjedoèanstva žena o proživljenim ratnim danima i njihovu doprinosu obrani. Urednica je sedam knjiga svjedoèanstava tih hrabrih žena. Prikupila je i izdala iskaze silovanih žena u knjizi "Sunèica". To je istovremeno i nagrada svim hrabrim ženama o kojima je i rijeè u knjizi „Sunèica“, reèeno je to i danas pri dodjeli nagrade. Najznaèajnije ipak je to, da je Marija Sliškoviæ pružila iznimnu potporu ženama u razotkrivanju prešuæenoga ratnog zloèina silovanja žena u Domovinskom ratu i omoguæila im da nakon dvadeset godina šutnje o proživljenim torturama javno progovore. "Javnost ih je poduprla i institucionalno su osigurani preduvjeti da im se prizna status žrtve i da se pokrenu procesi protiv poèinitelja zloèina. Zahvaljujuæi velikom zalaganju Marije Sliškoviæ, Hrvatska æe uskoro prva imati zakonski okvir za stjecanje statusa žrtve ratnog zloèina silovanja i prava na materijalnu naknadu za proživljene traume i ratna stradanja", istaknuto je danas pri dodjeli nagrade. U svom govoru nagraðena Marija Sliškoviæ, uz zahvalu svojoj obitelji koja joj je dala posebnu potporu u svim tim godinama dokazivanja istine, rekla je meðu inim: "Teško je bilo doæi do ovog dana i priznanja, na kojeg u trenucima kada se otvarao prešuæeni ratni zloèin nisam ni pomislila. Dodjela bilo kakve nagrade nije bila ni u primisli u trenucima košmara i užasa isprièanih svjedoèanstava. (...) Zapoèeti program psihološke potpore ženama, prvi organizirani, proveli smo sistematskim pregledima nad 23 žene i imamo uvid u njihovo zdravstveno stanje. Duboko vjerujem da æemo do kraja godine imati i zakon za žrtve iz kojeg æe konaèno biti regulirana prava žrtava. (...) Sve je provedeno uz zadržavanje potpunog dostojanstva žrtve, nismo vikale, ni izlazile na ulicu. Od prvog dana sam tražila da ne upadnemo u zamku prikupljanja humanitarne pomoæi, izljeva plakanja i kukanja. Izreka "jadne žene" odmah sam preokrenula, u "hrabre i snažne žene", jer su podnijele zloèin i prešuæivanje društva. A jadni su oni koji su ih prešuæivali, a znali su što im se dogodilo. Za ostvareno zahvaljujem Bogu, što mi je dao ovaj zadatak, ništa više i ništa snažnije nisam mogla uèiniti." Na kraju je gospoða Sliškoviæ zakljuèila: "Svi zajedno uèinili smo Hrvatsku boljom. Tome su svakako najviše doprinijele žene žrtve koje su pronašle snage još jednom o svemu govoriti" i zatim je predala rijeè gði Evi Penaviæ iz Berka, koja je u Drugom svjetskom ratu izgubila 7 èlanova iz svoje obitelji, a u srpskoj agresiji u Domovinskom ratu èak 17-tero èlanova obitelji te posvjedoèila svu strahotu dugogodišnjih stradanja i prešuæivanja zloèina u Hrvatskoj. Gospoða Penaviæ svojim je nastupom izmamila suze i gromoglasan pljesak podrške svih okupljenih. Svakako, ova je nagrada priznanje svim ženama maltretiranim i ponižavanim u velikosrpskoj agresiji i velikom zlu koji su nažalost politika, razne tzv. civilne udruge i režimski mediji uporno prešuæivali te nisu željeli taj strašan sramotni ratni zloèin prepoznati u 23 minule godine. To je konaèno prekinula jedna uporna i odvažna žena - Marija Sliškoviæ, od danas zasluženo Zagrepèanka godine.

 

« Prethodna		Sljedeæa »