www.garaza.biz
Viktimologija Advertisement
Srijeda, 20 Studeni 2019
 
 
Razgovor - Zdravka Bui: Novo vodstvo HDZ-a nita ne krivotvori, nego su istinski politiki batini
Petak, 12 Travanj 2013
http://www.hrsvijet.net/index.php?option=com_content&view=article&id=27056:razgovor-zdravka-bui-novo-vodstvo-hdz-a-nita-ne-krivotvori-nego-su-istinski-politiki-batinici-prvog-hrvatskog-predsjednika&catid=1:politika&Itemid=9

Zdravka Buši kandidat je HDZ-a na listi za Europski parlament. Roena je u Imotskom, odrasla u Hercegovini. Kao srednjoškolka, koncem šezdesetih, napušta školovanje u Splitu i odlazi u Be. Meutim, nedugo nakon toga odlazi u SAD. U Clevelandu, Ohio, završila je gimnaziju, gdje je, takoer, na Cleveland State University, diplomirala politike znanosti. Godine 1981. završila je poslijediplomski studij bibliotekarstva i informatike na Case Western Reserve University u Clevelandu, te stekla zvanje magistra znanosti na temu: Osnove upravljanja informacijama i informacijskim uslugama u sveuilišnim knjinicama.

U razdoblju izmeu 1981. i 1990. radi kao voditeljica katalogizacije i arhivistica u povijesnom institutu Western Reserve Historical Society, Cleveland, Ohio, te sveuilišnim knjinicama Case Western Reserve University u Clevelandu i Oberlin College u Oberlinu.

Na poziv dr. Franje Tumana, 1990. se vraa u Hrvatsku i postaje suradnicom prvog hrvatskog predsjednika. Nakon prvih demokratskih izbora, 1990., radi kao savjetnica i ravnateljica arhiva u Uredu Predsjednika Republike Hrvatske. U razdoblju 1995.-2003. zastupnica je u Hrvatskom saboru te zamjenica voditelja i lanica izaslanstava Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skupštini Vijea Europe. Obnašala je i dunost potpredsjednice Odbora za migracije, izbjeglice i demografiju Parlamentarne skupštine Vijea Europe.

Nositelj je odlija: Spomenica Domovinskog rata, Spomenica domovinske zahvalnosti, Red Danice hrvatske s likom Katarine Zrinske i Red kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom. Govori engleski i njemaki jezik.



-Gospoo Buši, u vašem se ivotopisu isprepliu sve tri znaajke politike na kojima je utemeljena moderna Hrvatska drava. Djetinjstvo ste proveli u BiH, školovali ste se i radili u iseljeništvu, poetkom devedesetih došli ste u Hrvatsku i ukljuili se u politika dogaanja. Kako danas gledate na Vaš put,  biste li ga nakon sadašnjeg iskustva i svega što ste prošli i svega ovoga što se dogodilo u Hrvatskoj, ponovili?

Najvee vrijednosti koje ovjek na ovoj zemlji moe imati jesu: sloboda, dom i domovina. Naalost, mnogim Hrvatima, u koje spadam i ja i moja obitelj to je bilo uskraeno. Stotine tisua Hrvata moralo je bjeati iz Domovine da bi sauvali goli ivot. Velika veina Hrvata lijepo su se snašla diljem svijeta, ivjeli i radili u demokraciji i slobodi Zapada. Mnogi su stekli visoka obrazovanja a mnogi su svojim radom riješili ivotnu egzistenciju pa ak i postigli materijalna blagostanja. Tako i ja, našavši se u slobodnom i demokratskom Zapadu kao mlada, stjeem sveuilišnu naobrazbu i nadahnjujem se velikim slobodarskim idejama Washingtona, Jeffersona i Wilsona.

-A kad je Hrvatska u pitanju?

U Tumanovim povijesnim i filozofskim promišljanjima nalazim bitne elemente jednog novog, suvremenog pristupa ljudskoj povijesti gledane kroz prizmu malog hrvatskog naroda. Naravno, pratila sam politike promjene u Europi u drugoj polovici osamdesetih i buenje hrvatskih slobodarskih ideja. Bilo je lako prepoznati da jedino u viziji dr. Tumana, na kraju puta, vidimo slobodnu i demokratsku Hrvatsku dravu.

Na Vaše pitanje da li bih se danas vratila u Hrvatsku, pa jasno da bih se vratila, bez oklijevanja i razmišljanja. Evo hvala Bogu, uz sve rtve, patnje i stradanja, a naalost i one negativnosti kojih je  bilo, ništa ne moe zasjeniti i oduzeti radost slobodne Domovine.

-Odmah po dolasku ukljuili ste se svojim znanjem i iskustvom na mukotrpan put stvaranje slobodne Hrvatske. Bili ste dugogodišnji bliski suradnik prvog predsjednika dr. Franje Tumana. Danas smo svjedoci da pojedinci i skupine ine sve da omalovae i dr. Tumana i politiku koja je dovela do stvaranja slobodne i neovisne Hrvatske drave. Zašto se to dogaa i kako Vi na to gledate?

Da, u Uredu predsjednika Tumana sam radila od prvih parlamentarnih izbora 1990. do kraja 1995., u tim najteim vremenima za mladu Hrvatsku dravu. Kako sam ve rekla, moja osobna, obiteljska i emigrantska sudbina su me usmjerila prema HDZ kao jedinoj stranci na hrvatskom obzorju iz ijih temeljnih politikih naela se jasno vidio cilj stvaranja hrvatske dravne nezavisnosti i temelji suvremene hrvatske demokracije.

-Kako onda tumaite aktivnosti onih krugova i pojedinaca koji na razliite naine ele baciti „mrlju“ na projekt stvaranja Republike Hrvatske?

A jedini odgovor koji bi ovjek mogao dati na ovo pitanje jest, pojedinci, naalost i iz hrvatskog naroda nisu eljeli i danas ne ele slobodnu Hrvatsku. Njima je bilo dobro u propaloj bivšoj dravi. Usprkos svemu i svima, Hrvatska je tu, slobodna i priznata od cijelog svijeta i na pragu Europske unije. Zahvaljujui upravo politici dr. Tumana, njegovoj mudrosti, razboritosti i ivotnom iskustvu. To je ovjek koji je uspio objediniti iseljenu i domovinsku Hrvatsku, okupiti oko sebe sve one koji su bili spremni rtvovati sve za Hrvatsku. Oni koji to danas obezvreuju i omalovaavaju, govore samo  o sebi, a povijest e smjestiti svakoga tamo gdje mu je mjesto.

Tuman je odredio europski put Hrvatske

-Iz odreenih krugova mogu se uti i stajališta kako dr. Tuman nije bio zagovornik euroatlantskih integracija i ulaska Hrvatske u Europsku uniju, pa ak i optube kako novo vodstvo HDZ-a navodno krivotvori politiku baštinu prvog hrvatskog Predsjednika.  Kako to tumaite?

Mnogi danas na alost tumae Tumanovu politiku a da uope ne poznaju a kamoli da su ozbiljno prouili njegovu politiku doktrinu. Kao povjesniar, Tuman je o tome dosta pisao u skoro svim svojim knjigama. Tim temama se pogotovo bavio u knjizi Nacionalno pitanje u suvremenoj Europi. Kao veliki zagovornik prava naroda na samoodreenje, i te kako je bio svjestan da ivimo u svijetu kada nacionalna suverenost ne moe biti sama sebi dostatnom. Za sigurnost drave i slobode pojedinih naroda u Europi, kao i za njihov društveni razvitak, stanovite integracije su potrebne. Naravno, pri tome je naglašavao da manje drave takoer trebaju biti subjekt a ne objekt odreenih integracija, ukazujui na opasnost uspostavljanja prevlasti jedne ili više drava u jednoj takvoj zajednici.



-Dakle, Europa kao zajednica domovina i naroda?

Upravo tako. Kao dravnik, u svojim intervjuima je esto znao rei da Europa moe biti jedino „Europa domovina i naroda“ citirajui De Gaulle, jer svaki pokušaj stvaranja unitarne Europe bi znailo nametanje prevlasti jedne ili više jakih europskih drava. Jedino suradnja dobrovoljno ujedinjenih europskih naroda koji, naravno, i dio svoje suverenosti prenose na tu zajednicu, ine to koliko u europskom, toliko i u vlastitom interesu, upravo zato kako bi se mogli razvijati i napredovati. Tuman je smatrao da je povezivanje i stvaranje Europske zajednice povijesna pojava od sudbinskog znaaja za budunost europskih naroda.

U tom smislu, novo vodstvo HDZ-a ništa ne krivotvori, nego su istinski politiki baštinici prvog hrvatskog predsjednika.

- Ipak, u posljednja dva desetljea Europa se dosta izmijenila?

Danas vidimo kakav je Tuman vizionar bio poetkom osamdesetih godina i kako proroanski je predvidio na koje probleme e ujedinjena Europa naii ako se bude vodila primarno gospodarskim napredcima a zanemarivala moralnu i socijalnu stranu medalje. Jer, u današnjem globaliziranom svijetu, normalno je oekivati da su drave i nacije u svojevrsnom natjecanju, meutim kljuno pitanje je kako se natjeu. Je li to slobodno natjecanje uvaavanjem drugoga, vodei rauna i o njegovoj snazi i veliini. Ako se ova dimenzija zanemari, socijalna nejednakost moe ozbiljno ugroziti mir i stabilnost u Europi i u cijelom svijetu.

Jednako vano je da današnje Europa, traei rješenja za gospodarsku krizu, ne zanemari nacionalne posebnosti i interese svojih lanica. Jer, Europska unija ne moe nikada postati Sjedinjene Europske Drave. Ona mora ostati Europom domovina. Eto, upravo tako je govorio dr. Tuman u svom promišljanju Europe u 21. stoljeu.

-U dva mandata, znai osam godina ste bili lanica izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skupštini Vijea Europe.  Moete li nam u nekoliko crtica pojednostaviti funkcioniranje toga sustava, koji se vrlo esto opisuje kao glomazna administracija, prije svega?

Kao saborska zastupnica u Hrvatskom saboru u dva mandata, istovremeno sam bila lanica izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini Vijea Europe. U prvom mandatu sam bila zamjenica voditelja izaslanstva dr. arka Domljana, a u drugom lanica tog izaslanstva. Da, svih osam godina sam budno pratila rad Vijea Europe i nastojala nauiti što više o nainu funkcioniranja i ulozi te institucije. Brzo sam se snašla u tim meunarodnim vodama i nauila kako i na koji nain najbolje zastupati vlastite interese. Hrvatska je postala lanica Vijea Europe 1996., znai u vrijeme kada sam bila zamjenica voditelja izaslanstva. Znam kroz što smo sve prolazili i koliko napora smo uloili na tom putu. Znate, na alost bilo je i onih manje skloni Hrvatskoj, pogotovo u ono vrijeme meunarodne afirmacije Hrvatske drave. Ipak smo uspjeli, unato mnogim nedaama.

-U Vijeu Europe djelovali ste u sastavu Europske puke stranke. Kakva su vaša iskustva?

U Parlamentarnoj skupštini Vijea Europe sam takoer  bila aktivna  lanica Europske puke stranke, odnosno Europskih demokršana. Kao lanica HDZ-a, istovremeno sam bila u njihovoj politikoj skupini. Europska puka stranka je tada u Vijeu Europe bila najjaa politika skupina,  a to je ona i  danas u Europskom parlamentu. Upravo zato je vano da što više kandidata s naše liste bude izabrano u Europski parlament.  Jer glas Hrvatske je snaniji ukoliko njezini zastupnici pripadaju snanijoj politikoj obitelji.

-U parlamentarnoj skupštini Vijea Europe bili ste potpredsjednica Odbora za migracije, izbjeglice i demografiju. Gledajui iz vašeg kuta, moe li se uinkovito djelovati na taj nain?

Tako sam kao aktivna lanica Europskih puana, na njihov prijedlog bila izabrana za potpredsjednica Odbora za migracije, izbjeglice i demografiju Parlamentarne skupštine Vijea Europe te sam bila i izvjestiteljica nekoliko izvješa za Parlamentarnu skupštinu, koja su na plenarnom zasjedanju bila usvojena i postala dokumentima Vijea Europe. Kroz sve ove aktivnosti se moe djelovati i biti uinkovit, samo moramo znati kako, truditi se i puno raditi.



Hrvatska federalna jedinica jedino rješenje problema hrvatskog narodau BiH

-Hrvati u BiH i dalje se grevito bore za svoja osnovna prava. lan ste HDZ-ovog Odbora za Hrvate u Bosni i Hercegovini. Na koji nain vidite rješenje problema  hrvatskog naroda u BiH?

Toliko puta smo uli da su Hrvati u Bosni i Hercegovini konstitutivni i jednakopravni narod s druga dva naroda te da im pripadaju sva prava i obveze kao i drugima u BiH. Meutim, je li tome zaista tako? Svjedoci smo politikih spletki i dominacije jaih i brojnijih dok pozicija Hrvata slabi a broj smanjuje. Krajnje je vrijeme da vodei politiari u Bosni i Hercegovini otvoreno i bezuvjetno trae stvarnu ravnopravnost. Vlast Republike Hrvatske bi takoer morala uiniti što je u njenoj moi i iskoristiti svaku priliku u meunarodnim odnosima. Hrvatska drava je matina drava i ovog dijela hrvatskoga naroda. Ovo što sada imamo je apsolutna neravnopravnost, a neki novi prijedlozi ustroja ne obeavaju ništa bolje za Hrvate. Naprotiv. Zato, jedino rješenje problema hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini je  vlastita federalna jedinica.

Zdravka Buši u Mostaru: Zastupnici HDZ-a u Europskom parlamentu znati e predstaviti dravu koju su stvarali

-Na koncu, ukoliko budete izabrani, što e biti Vaši prioriteti u Europskom parlamentu?

Ako budem izabrana, znat u svoj posao i na dostojanstven nain u predstavljati i zastupati Hrvatsku dravu i braniti njene interese.

-Hvala Vam na razgovoru.

Hvala i Vama i cijeloj redakciji portala HRsvijet, koji redovito pratim.

Razgovarao: Robert Horvat
 
« Prethodna   Sljedea »
 
Top! Top!