www.garaza.biz
Viktimologija Advertisement
etvrtak, 21 Studeni 2019
 
 
ESTI HRVATSKI RTVOSLOVNI KONGRES
etvrtak, 20 Lipanj 2013
Ponedjeljak, 17. lipanj 2013

Šesti hrvatski rtvoslovni kongres odran je od 14. do 16 lipnja u Zagrebu i Sisku u organizaciji Hrvatskog rtvoslovnog društva i pod pokroviteljstvom sisakog biskupa Vlade Košia. Kongres je imao uobiajeni krug rtvoslovnih tema Hrvatske, ali je naglasak stavljen na istraivanja rtava Siska i Sisako-moslavake upanije, Sunje i Petrinje, Moslavine i Banije, a posebno masovnog zloina u Bainu. Tako je kongres otvoren u petak 14. lipnja u Muzeju Mimara u Zagrebu, predavanjem biskupa Košia „rtve u Domovinskom ratu na podruju Sisake biskupije“ i uvodnim referatom predsjednika Hrvatskog rtvoslovnog društva Zvonimira Šeparovia „Vrijeme rtve“.

Drugi dan kongresa odran je u dvoranama Biskupijskog ordinarijata u Sisku Velikog Kaptola, gdje je pedesetak izlagaa iznijelo brojne radove na temu kongresa. Izmeu ostalih predavanje su odrali Lojzo Buturac na temu „Sveenike rtve na podruju današnje Sisake biskupije“, Spomenka Juri na temu „Krini put Sisake crkve u Domovinskom ratu“, Darko Zahirovi na temu „Sisaki rtvoslov - Drugi svjetski rat gubici i Domovinski rat“, Damir Borovak na temu „Zrin – 70 godina poslije komunistikog genocida“, Marija Krupi na temu „Stradanje kostajnikih i dubikih Hrvata u II. svjetskom ratu“,
Dragutin Bauman na temu „Otpušteni radnici Sisake eljezare su rtve“  i mnogi drugi.

Zadnji dan kongresa zapoeo je misnim slavljem za sve hrvatske rtve koje je u katedrali Uzvišenja svetog Kria u Sisku predvodio biskup Koši u zajedništvu s kancelarom mons. Markom Cvitkušiem, fra Andrijom Nikiem i vikarom katedralne upe vl. Ivanom Faletarom i upnikom u miru pre. Alojzijem Petravnoviem. Uz brojne Sišane, misnom slavlju nazoili su i sudionici kongresa, te lanovi Hrvatskog rtvoslovnog društva predvoeni predsjednikom Zvonimirom Šeparoviem.

U homiliji, biskup se spomenuo rtava koje su na svim stranama pale za Domovinu, a posebno je istaknuo Bain, mjesto druge, odmah poslije Ovare, po broju rtava masovne grobnice u Hrvatskoj. Rije je o ratnom zloinu nad Hrvatima koji su poinile snage JNA i paravojnih srpskih pobunjenika, 21. listopada 1991. godine, kada su odveli 43 osobe iz Baina i 13 drugih ne-Srba civila iz Cerovljana. Svih 56 njih smaknuto je na mjestu u blizini sela Baina. U isto vrijeme, pobunjeni Srbi su dovukli još 30 civila iz Baina i 27 iz Dubice i Cerovljana te ih ubili na nepoznatoj lokaciji, sveukupno 113 ubijenih i nestalih.

Biskup je istaknuo brojne muenike od Kvirina do vremena Osmanlija, ali posebno je ukazao na iznimno veliko stradanje ovih krajeva za vrijeme Drugog svjetskog rata. Tako je u Gorskom arhiakonatu stradalo 66 sveenika, 22 bila su bila ubijena, a 38 ih zatvoreno od kojih su 5 odmah u zatvoru, a mnogi i poslije umrli od posljedica zatvorskog muenja dok su drugi bili protjerani. „Kada danas u našoj Sisakoj biskupiji, koja je doduše nešto vea od prijašnjeg Gorskog arhiakonata, brojimo sveenike, trenutno ih imamo svih ukupno 75, od kojih upravo 66 njih djeluje na podruju naše Biskupije. Zamislite kako je to bio teak progon Crkve kad je dakle na još manjem prostoru negoli je sada naša Biskupija tada ovdje stradalo ak 66 sveenika! Jedna itava biskupija! Bio je to gori progon negoli Dioklecijanov, u kojem je pao naš sv. Kvirin, u kojem su stradali takoer na ovom hrvatskom tlu Solinski, Istarski, Srijemski muenici. Takvog zatora katolika nije bilo na ovim prostorima u itavoj našoj povijesti! A da bude stvar još i gora: to se stradanje katolika i Hrvata i danas krije i negira! Zamislite koliko je to neobina injenica da se na raznim ploama i spomenicima diljem naše Biskupije, ali i Domovine Hrvatske, nalaze imena samo srpskih rtava iz Drugog svjetskog rata, a tek tu i tamo koji Hrvat! I dok, hvala Bogu, sada nakon Domovinskog rata imamo gotovo na svim masovnim grobnicama obiljeja i spomenike s imenima ubijenih, iz vremena Drugog svjetskog rata i poraa gotovo da i nema spomenika i imena ubijenih! Kako je to mogue, pitamo se, osobito kad znamo da se nedvojbeno najvei broj pobijenih Hrvata dogodio upravo u tom vremenu naše povijesti? Zar drava Hrvatska ne smije spominjati svoje ubijene sunarodnjake, Hrvate koji su poginuli na bilo kojoj strani u to nesretno ratno i poratno vrijeme? Je li to neka zavjera i urota na djelu, jesu li to još uvijek ubojice i njihovi sinovi tako moni da nameu samo 'povijest koju pišu pobjednici', mislei pri tom na sebe kao pobjednike, ne priznajui da su i drava koju su oni stvarali, propala, i reim, za koji su se borili, danas nestao? Meutim nije nestala magla u glavama naših ljudi, a ini se niti strah u srcima rtava i lanova obitelji onih koji su imali rtve u tom vremenu.

Biskupova homilija u cijelosti

Zato e Katolika Crkva dok god je bude, dok bude imala slobodu govora i djelovanja, prozivati sve zloince i moliti se za njih da se obrate i priznaju istinu. Zato u i ja zagovarati istinu, a biti protiv lai koje e se i ovog tjedna u našem Sisku govoriti u uši onih koji ne znaju što je bila prava stvarnost Drugog svjetskog rata i poraa za nas katolike i Hrvate“, poruio je biskup.

U nastavu biskup se zapitao: „Kada e se konano priznati partizanski zloinci svoja zlodjela, pokazati tolike jame i stratišta nevinih ljudi? Je li to naša domovina Hrvatska još uvijek okupirana zemlja, da se ne smije govoriti istina? ega se boje oni koji su sudjelovali u zloinima? Boje li se oni Boga? Ili misle samo kako e izmaknuti ruci ljudske pravde? Ljudska je pravda nesavršena i ne dostie one koji su stvarno krivi, ve – znamo to i iz primjera nakon nedavnog Domovinskog rata – esto progoni i kanjava nevine. No, nije se nama bojati ljudi! Bojati nam se Boga jedinoga! Moramo se moliti, brao i sestre, da se ne ustolii la, da ne caruje nepravda, da se prizna istina, da se poinitelji i njihovi istomišljenici pokaju, da se tako dogodi mir u srcima ljudi. Tek e tada, kada Bog oprosti zlodjela ubojicama, mir zavladati u našem narodu. Dok se to ne dogodi, naš e narod i dalje biti bolno podijeljen. Takvo stanje ve je postalo sramotno i sve više nas meusobno udaljuje, umjesto da se na istini gradi mir, da na pokajanju i pomirenju vlada pravednost i da svi poginuli i stradali nau i kod ljudi duni spomen i kod Boga vjeno spasenje“, rekao je biskup.

Govorei od Domovinskom ratu biskup je podsjetio i da je prva rtva nakon tzv. Balvan-revolucije, tj. srpske pobune u kolovozu 1990. protiv RH bio ubijeni sveenik, upnik Svete Marije u Sisku Antun Grahovar, ubijen 9. studenoga 1990. „U našem su kraju pobijeni mnogi nevini ljudi, a drava Hrvatska pomilovala je zloince, samo da bi oni priznali i prihvatili Hrvatsku. Na alost to se nije dogodilo, što vidimo iz niza alosnih injenica, kao što je npr. postojanje dvostruke povijesti – tako da neki dravljani RH ne trebaju kao djeca u školi uiti da je Domovinski rat bio agresija Srbije na Hrvatsku, ve oni u svojim udbenicima ue da je to bio graanski rat. To na alost potvruju svojim nepromišljenim izjavama i neki naši najviši predstavnici. Pitamo se, bi li bilo mogue stvoriti tako snanu i prosperitetnu Njemaku poslije Drugoga svjetskog rata, da svi dravljani Njemake nisu morali prihvatiti svima znanu injenicu da nacisti bili zloinci i neprijatelji najprije svoga naroda? Zar bi bilo mogue da neki Nijemci u istoj dravi ue i govore da su oni bili zloinci, a drugi da nisu? To je nedopustivo! Tako i mi, neemo imati napretka dok svi u RH ne priznaju istinu i ponašaju se u skladu s tim. To je takoer vano i za izlazak iz teške krize u kojoj se nalazimo, jer dok nema sloge i jedinstva u narodu, kako da taj narod napreduje? Pa mi se neprestano meusobno svaamo oko temeljnih stvari naše prošlosti. Nikako da završimo Drugi svjetski rat, a takoer niti Domovinski rat. Tu ne moe biti više istina. Istina je samo jedna, i dok ju svi ne prihvate, nema nama napretka“, zakljuio je kraju biskup.

Nakon misnog slavlja sudionici kongresa uputili su se u Hrvatsku Dubicu gdje je u OŠ „Ivo Kozaranin“ odrana završna sjednica, nakon koje je u Bainu na mjestu stradanja ubijenih civila odrano polaganje vijenaca i komemoracija.

Fotogalerija

http://www.biskupija-sisak.hr/index.php?view=category&catid=105&option=com_joomgallery&Itemid=64
 
« Prethodna   Sljedea »
 
Top! Top!