www.garaza.biz
Viktimologija Advertisement
Utorak, 12 Studeni 2019
 
 
Nekanjeni zloini u Bainu
Nedjelja, 23 Lipanj 2013
http://www.dragovoljac.com/index.php?option=com_content&view=article&id=19129:nekanjeni-zloini-u-bainu&catid=9:politika-i-drutvo&Itemid=11
  

Šesti hrvatski rtvoslovni kongres odran je od 14. do 16 lipnja u Zagrebu i Sisku u organizaciji Hrvatskog rtvoslovnog društva i pod pokroviteljstvom sisakog biskupa Vlade Košia. Naglasak kongresa su bila istraivanja rtava Siska i Sisako-moslavake upanije, Sunje i Petrinje, Moslavine i Banovine, a posebno masovnog zloina u Bainu.

Opširnije izvješe o Kongresu i zajednikoj svetoj misi u sisakoj katedrali mogue je vidjeti na internetskim stranicama Sisake biskupije www.biskupija-sisak.hr

Poslije misnog slavlja u nedjelju 16. lipnja sudionici Kongresa uputili su se u Hrvatsku Dubicu gdje je u OŠ „Ivo Kozaranin“ odrana završna sveano-radna sjednica. Sjednicom je predsjedavao prof. dr. Zvonimir Šeparovi predsjednik Hrvatskog rtvoslovnog društva, u nazonosti biskupa dr. Vlade Košia, ravnateljice škole Suzane Vogrinc i tajnice društva Jadranke Lui. U duljem programu koji su zapoeli uenici osnovne škole "Ivo Kozaranin", kongres je pozdravio naelnik Hrvatske Dubice gosp. Tomislav Mateljak. Potom je predsjednik HD prof. Šeparovi dodijelio priznanja najzaslunijim sudionicima i podupirateljima Kongresa. U programu su nastupili sudionici Kongresa, pjesnik Joja Ricov, hrvatski dragovoljac, branitelj i invalid Domovinskog rata gosp. Mario Filipi, akademski slikar Miljenko Romi, predstavnik Koordinacije udruga branitelja Grada Zagreba satnik Ivica Matoševi, pjesnikinja iz Vancuvera Vera Vali Beli i domoljub iz Melbourna Petar Gelo. Posebice je zasluan lan HD ing. Dragutin Bauman, koji je inicirao odravanje Kongresa u Sisku i upozorio na zaboravljene rtve u Bainu.

Po završnoj sjednici u osnovnoj školi sudionici Kongresa sa svojim domainima krenuli su u Bain, na mjesto stradanja ubijenih civila, gdje su poloili vijence i odrali komemoraciju. Sveanost polaganja vijenaca i paljenja svijea predvodili su hrvatski branitelji iz Koordinacije udruga branitelja Grada Zagreba po vojnom protokolu.

Ratni zloin kod Baina dogodio se 21. listopada 1991. Pokolj su poinile odmetnute paravojne srpske postrojbe uz pomo JNA, uz rijeku Unu, na lokaciji Skelište. Za vrijeme velikosrpske agresije, taj dio Hrvatske postao je dio teritorijalnih pretenzija etnika i velikosrba. Poetkom listopada 1991. srpske snage su zauzele širu okolicu Hrvatske Kostajnice. Oko 120 seljana Hrvata, uglanom starije dobi ostalo je ivjeti u selima oko Hrvatske Dubice, Cerovljanima i Bainu. Ujutro 20. listopada 1991. srpske postrojbe su odvele 53 osobe iz Dubice i drali ih u pritvoru u vatrogasnom domu. Toga dana i idue noi, desetero njih je bilo pušteno, zbog toga što su bili Srbi ili povezani sa Srbima. Idueg dana paravojne snage su odvele 43 osoba na mjesto u blizini sela Baina te im se pridruilo najmanje 13 drugih civila dovedenih iz Cerovljana u Bain. Svih 56 osoba je pogubljeno na tom mjestu. U isto vrijeme, etnici su dovukli još 30 civila iz Baina, troje iz Dubice i 24 osobe iz Cerovljana te ih pogubili na nepoznatoj lokaciji. Nekim rtvama je utvren identitet, a neke su rtve još uvijek neidentificirane. Po brojnosti rtava ovaj je zloin drugi najmasovniji zloin u Domovinskom ratu poslije Ovare. Meutim, o zloinu u Bainu, premalo se zna, nedovoljno je poznat široj hrvatskoj javnosti i poinitelji su nekanjeni.

Za zloine u Bainu 11. oujka 2013. Vijee za ratne zloine upanijskog suda u Rijeci osudilo je Branka Dmitrovia na 15 godina, Slobodana Borojevia na 15 godina, Milinka Janjetovia na 20 godina, Momila Kovaevia na 20 godina, Stevu Radunovia na 20 godina, Veljka Radunovia na 20 godina i Stevana Dodoša na 15 godina, no svi osueni nisu dostupni hrvatskom pravosuu. Sudsko vijee visinu dosuene kazne obrazlae brojem rtava, njihovom ranjivošu te nainom izvršenja zloina i nedostatkom pijeteta. Ubijeno je najmanje 76 starijih osoba. Milinko Janjetovi i Momilo Kovaevi su zloine zapovjedili te proveli zajedno sa Stevom i Veljkom Radunoviem, ocem i sinom, pa su oni osueni na zatvorske kazne po 20 godina. Stevan Dodoš, koji je takoer sudjelovao u ubojstvu, osuen je na 15 godina zatvora jer je sudsko vijee utvrdilo da je bio samo pripadnik Teritorijalne obrane te nije imao zapovjedne ovlasti. Branko Dmitrovi kao mjesni zapovjednik Teritorijalne obrane i elnik civilne vlasti u Hrvatskoj Dubici te Slobodan Borojevi, zapovjednik milicije "SAO Krajine", osueni su na zatvorske kazne od 15 godina jer je sudsko vijee utvrdilo da, iako su znali za odvoenja i ubojstva, nisu ništa uinili da to sprijee niti da se poslije poinitelji kazne. Marin Krivoši i Katica Peki, koji su u tom postupku bili optueni za sudjelovanje u oruanoj pobuni protiv Hrvatske, osloboeni su na temelju Zakona o opem oprostu. Tijekom suenja u pritvoru je bio jedino Marin Krivoši, a ostali nisu dostupni hrvatskome pravosuu. Nakon završetka glavne rasprave i Krivoši je bio pušten iz pritvora pa na izricanju presude nije bilo nijednog optuenika. U likvidaciji je sudjelovalo još osoba, ali njihov identitet nije poznat, ili su u meuvremenu umrli, rekla je sutkinja Šari. Takoer je istaknula da je po naznakama iz izjava svjedoka, sigurno ubijeno znatno više osoba nego što je utvreno optunicom, ali je nemogue utvrditi koliko i tko su one, jer je dio tijela odnijela rijeka u poplavama, a dio ih je premještan na druge lokacije. Utvreno je da su neka tijela ubijenih leala na Skelištu i do 15 dana kao i da su straari uvali lokaciju do 1992. godine.

Dakle, zloin je bio podmuklo etniki planiran, tako je i poinjen, a 'samo' 22 (!) godine kasnije odrano je i suenje, no poinitelji zloina i dalje su nedostupni za primjenu hrvatske kazne??? Ako jednog dana i postanu dostupni hrvatskim pravosudnim vlastima, ve po obiaju etniki zloinci imaju pravo na obnovu suenja, zbog razno-raznih pravnih razloga. Poslije odustajanja od tubi za genocid, koju naveliko zagovaraju sadašnji predsjednik drave i ministrica vanjskih poslova Hrvatske, moglo bi se dogoditi da se od zloinaca i zloina u Bainu jednostavno odustane. Bitno je samo to da su Hrvati svakako krivi, jer su se drznuli na referendumu izjasniti za svoju slobodnu hrvatsku dravu. Pa znamo i sami danas, koliko su referendumi konzervativni i nepotrebni, jer nas politiari bre-bolje vode u stanje blagostanja opeg pomirenja, umjesto tjeranja nekakve pravde koju trai zatucana veina hrvatskog naroda.

Tekst i fotografije: DAMIR BOROVAK

 
« Prethodna   Sljedea »
 
Top! Top!