www.garaza.biz
Viktimologija Advertisement
Nedjelja, 08 Prosinac 2019
 
 
70. OBLJETNICA STRADANJA STANOVNIKA ZRINA
Ponedjeljak, 16 Rujan 2013

link: http://www.biskupija-sisak.hr/index.php/arhiv/1859-70-obljetnica-stradanja-stanovnika-zrina-

70. obljetnica stradanja stanovnika Zrina i 505. obljetnica roenja Nikole Šubia Zrinskog obiljeena je u nedjelju 15. rujna u Zrinu. Bogat program zapoeo je blagoslovom novo postavljenog kria podno Starog grada Zrina, te procesijom do mjesta srušene upne crkve Našaša sv. Kria. Misno slavlje predvodio je sisaki biskup Vlado Koši u zajedništvu s ravnateljem Zaklade za obnovu crkve u Zrinu mons. Markom Cvitkušiem, pre. Dragutinom Papiem, zrinsko-gorskim arhiakonom, predsjednikom UV Zaklade fra Ivicom Petanjkom, domaim upnikom Stjepanom Filipcem, upnikom iz Drenja vl. Markom Ercegovcem i brojnim sveenicima s podruja biskupije. Ova obljetnica okupila je više od tisuu hodoasnika pristiglih iz cijele Hrvatske, a ponajviše prognanih Zrinjana i njihovih potomaka.



Na poetku, biskup Koši blagoslovio je gradilište na kojem je bila crkva koju su 1943. godine srušili komunisti i gdje je prilikom prethodnih arheoloških istraivanja za ponovnu gradnju upne crkve Našaša Svetog Kria otkrivena monumentalna jednobrodna gotika crkva iz 14. stoljea.

U homiliji biskup je objavio okupljenima kako je nakon dugih pravnih borbi RH vratila upi, odnosno Sisakoj biskupiji, zemljište gdje je vjekovima bila upna crkva, te kako je upa Zrin prva osoba, doduše pravna ne i fizika, kojoj je vraena oteta nekretnina nakon Drugog svjetskog rata u Zrinu. „U po zlu famoznoj presudi 'u ime naroda' kotarskog suda u Dvoru od 7. februara (kako piše!) 1945., Stoga smo zahvalni Bogu na tome na poetku blagoslovili ove temelje crkve kao novo gradilište, zazvavši Boji blagoslov na buduu gradnju koja ovdje uskoro ima zapoeti“, rekao je biskup te istaknuo kako uz novo postavljeni kri sve su to znakovi koji nas pridiu, koji nam ulijevaju nadu da e Zrin ponovno zadobiti svoje mjesto koje mu pripada na duhovnoj, kulturnoj i nacionalnoj karti Hrvatske. „On je naime opustošen, ali nije uništen. Još je tu Stari grad grofova Zrinskih, još je tu kapela sv. Marije Magdalene, sad selo ima i kri kao i nekad, a zapoinje se i gradnja upne crkve. Ove godine spominjemo se i 505. godišnjice roenja Nikole Šubia Zrinskog, prozvanog Sigetski, koji je roen ovdje u Zrinu 1508., a poginuo u slavnoj obrani Sigeta 1566. Jesmo li mi svjesni da je sve to baština koja obvezuje? I ne samo nas koji smo se danas ovdje okupili, nego to je sveta baština koja obvezuje sve Hrvate katolike, ma gdje bili. Stoga bih elio da se oko Zrina okupi itava naša domovina Hrvatska, i to kako vjernici u našoj zemlji, tako i svi domoljubni Hrvati koji ive diljem itavoga svijeta. Potrebno je sanjati da e ovo povijesno mjesto oivjeti, da e Zrin zadobiti ponovno vee znaenje, jer Zrin to zasluuje, zasluuje da postane ak jedan duhovni i nacionalni centar, gdje bismo dolazili barem nekoliko puta godišnje: tako smo se prvi puta ove godine ovdje okupili i na blagdan upe – Našaše sv. Kria, 3. svibnja, a svakako e se ovamo dolaziti i dalje na dan stradanja – u nedjelju poslije Male Gospe, budui da se tragedija u Zrinu zbila 9. rujna 1943“.

U nastavku biskup je progovorio o stradanju Zrina i njegovih stanovnika, i pritom rekao kako najbolje o strašnim dogaajima tih zlih dana progovaraju sami Zrinjani, te istaknuo svjedoanstva Stjepana Petanjka i Andrije Feketia u novoj knjizi Damira BorovakaZrin 70 godina poslije komunistikog genocida ili zloinaki 'antifašizam' protiv hrvatskog puanstva“. „Na alost mi ivimo u recidivu komunizma. U ovih 70 godina nakon zloina nad Zrinom posljednjih 23 godine ivimo u dravi Hrvatskoj, no kako to da se ni u ovih posljednjih godina nije ništa promijenilo, odnosno da se jednako sa strahom, jednako bez prava ponienih, protjeranih i obespravljenih Zrinjana i danas ivi, kao i u onih prvih 47 godina? Jesu li to samo nove haljine, a bez novog sadraja? Je li ova drava doista hrvatska ili je i dalje – kao i ona bivša – protuhrvatska? To su prevana pitanja, jer se radi o pravednosti za kojom vape toliki u ovoj našoj Domovini! Kako to da naša zemlja zakone EU, premda ih je potpisala, ne poštuje, dok istodobno silom namee provoenje internih zakona – protiv kojih ve tjednima protestira itava braniteljska populacija i svi domoljubni „graani i graanke ove zemlje“? Kako to da se u ovoj dravi još uvijek prava svih drugih više poštuju negoli prava hrvatskoga naroda? Zar Hrvati ni u svojoj zemlji nisu zaštieni? Jesu li zato pali toliki domoljubi, jesu li zato poginuli toliki branitelji? Kad ovjek sluša naše medije – od kojih su javni, dakle oni koje svi mi plaamo i koji bi trebali odraavati svekoliku javnost, a ne samo stavove pojedinih, i to esto manjinskih skupina u našem društvu – kao da smo se vratili u najgore doba komunizma! Kad ovjek sluša naše politiare, oni se toliko trude opravdati komuniste, pa poinili oni i najgore mogue zloine, da ovjeku doe pitanje, jesmo li se mi zapravo ujedinili s Europskom unijom ili sa Sjevernom Korejom?“ zapitao se biskup i upozorio kako prijazna vremena nikad nisu bila laka ali zato nam trebaju jasni kompasi poput bl. Alojzija Stepinca i skorog blaenika Miroslava Bulešia, da itav narod ne odluta u propast idui za slijepim voama. „Takvi su hrabri svjedoci vjere naši svjetionici, oni najbolje govore koliko je doista strašan i bezdušan bio taj sustav koji je brutalno ubijao i zatirao vjeru, vjernike i pastire, nameui silom klanjanje „zlatnoj teladi“, tj. nepostojeim krivim bogovima pred kojima su svi trebali pasti u prah i pepeo. A ti „zlatni telci“ bili su samo ljudi, dapae ono najgore od ljudi. Meutim, posijao je taj bezdušni reim – za koji bl. kardinal Alojzije rekao da je prouzroio najtei progon Crkve u njenoj povijesti (!) – toliko straha u duše našega puka da se ljudi i danas boje o tome govoriti, još uvijek s pravom svjesni da to zlo nije uklonjeno s lica zemlje. Dapae, dok god i jedan – a osobito visoki dunosti ove zemlje – brani taj reim, te velia i štiti poinitelje ubojstava u ime te ideologije, oito smo još daleko od katarze koja nam je kao narodu i društvu toliko potrebna“, rekao je još izmeu ostalog biskup.

Na kraju, okupljenima se obratio i Ravnatelj Zaklade mons. Cvitkuši pozvavši okupljene da podupru i ugrade djeli sebe u ovu crkvu, te Predsjednik UV Zaklade fra Ivica Petanjak. On je izmeu ostalog  rekao kako nas povijest spasenja ui da se kroz povijest Bog uvijek prilagoavao svom narodu i dijelio njegovu sudbinu. „Sa svojim Izabranim narodom putovao je 40 godina pustinjom dok ih nije doveo u Obeanu zemlju. S nama putuje ve 70 godina i ove jubilarne godine omoguio nam je da vidimo temelje njegovog hrama, ne samo crkve koja je prije 70 godine srušena, nego i ona koja je podignuta u davnom srednjem vijeku“, rekao je fra Ivica.

Nakon svete mise slijedila je komemoracija rtvama Zrina, te prigodan kulturno-umjetniki program povodom 505. obljetnice roenja Nikole Šubia Zrinskog. 

 
« Prethodna   Sljedea »
 
Top! Top!