INTERVJU ZA HRVATSKE NOVINE - SUBOTICA

Srijeda, 13 Studeni 2013

Hrvatsko žrtvoslovno društvo - Ilica 36/I/dvorište, 10000 ZAGREB tel. 01/48 301 48   MB 01436767    OIB 87523866783 Žiro raèun br. 2390001-1100271239 kod HPB - Devizni raèun kod HPB 7030-1436767 E-mail:  Ova email adresa je zaštiæena od spam robota, nije vidljiva ako ste iskljuèili Javascript http://www.viktimologija.com.hr/   Za Hrvatske novine Gosp. Zlatko Ifkoviæ - SUBOTICA  INTERVJU Osnivaè ste i predsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva koje je i èlan Svjetskog viktimološkog društva. Koji su ciljevi društva?  Ciljevi su društva odreðeni Statutom: pronalazi odgovarajuæe mjere za spreèavanja stradanja ljudi i za pomoæ žrtvama, nastoji putem zakona i na drugi naèin osigurati zaštitu prava žrtve, suraðuje s drugim organizacijama i pojedincima u zaštiti žrtava, pomaže žrtvama zloèina posebno žrtvama rata, žrtvama zlouporabe moæi, osobito djeci, invalidima, pripadnicima manjina, obespravljenima, progonjenima i drugima potrebitim pomoæi.  Radi ostvarivanja svojih ciljeva Udruga povezuje svoje èlanove na pojedinim projektima, organizira predavanja i druge struène i znanstvene skupove, a svake tri godine od 1998. organizira svoje Kongrese poslije kojih objavljuje Zbornike radova pa je tako do sada održano 6 Kongresa. Uz svaki kongres vezuje se i odlazak na mjesta velikih stradanja pa smo tako bili u Vukovaru, Škabrnji, Voæinu, a ove godine u Baæinu kod Hrvatske Dubice. Èlanovi smo svjetskog društva od kojeg dobivamo moralnu podršku i meðunarodni utjecaj. Izdavali smo èasopisi Viktimologija, èasopis za pitanja stradavanja ljudi, a posljednjih godina imamo naš portal na internetu http://www.viktimologija.com.hr Imamo èlanova u cijeloj Hrvatskoj, a okupljamo posebno znanstvenike koji se bave istraživanjem žrtava.  U našim publikacijama istražili smo veliki broj stradanja Hrvata u prošlosti i danas posebno u Drugom svjetskom ratu u poraæu i Domovinskom ratu. Imamo na tisuæe tiskanih stranica sa rezultatima znaèajnih istraživanja.   Žrtve komunistièke vlasti još su neistražene dovoljno ili se zanemaruje njihova žrtva?  Kao što sam rekao istražujemo žrtve prošlosti posebno onih koji su stradali od komunistièkih vlasti. Na nekim mjestima bili smo prvi sa svojim rezultatima istraživanja, a slijedimo i druge istraživaèe. U istraživanju zloèina Bleiburga i Križnih putova znaèajna je naša suradnja sa znanstvenicima Slovenije. Možemo reæi da nisu još istražene sve žrtve ali je veliki broj zloèina pojedinaca i grupa i masovnih grobnica istražen. Mi kažemo da se neæemo nikada umoriti istražujuæi žrtve u Hrvatskome narodu. Držimo se poruke našeg blaženika Alojzija Stepinca: „Hrvatska je žrtva velikih zala!“. Mnoga od tih velikih zala su danas poznata i ponosimo se našim rezultatima.  Da li se primjenjuju Europske norme o pravu i zaštiti žrtava totalitarnih sustava?  Mi smo meðu prvima reagirali na Europske norma o žrtvama komunistièkog režima. Predložili smo Saboru i Vladi Republike Hrvatske da se uvede dan sjeæanja na žrtve totalitarnih režima što je i prihvaæeno i posljednjih godina svakog 23. kolovoza obilježavamo kao Dan sjeæanja na žrtve komunizma. Prije dvije godina glavna sveèanost bila je u Dubrovniku, a ove godine u Metkoviæu na mjestima velikih stradanja Hrvata.   Kakva su Vaša iskustva u vezi žrtava komunistièkih zloèina nad Vojvoðanskim Hrvatima?  S tim u svezi naša su iskustva gotovo nepostojeæa. Do sada nismo imali ni jedno pisano istraživanje o žrtvama meðu Vojvoðanskim Hrvatima. Neka i ovaj naš razgovor bude poticaj da nam se jave preživjeli ili oni koji znaju o zloèinima bilo u vlastitoj obitelji ili opæenito na prostoru Vojvodine. Pozvati æemo Vas i na slijedeæi naš Kongres, ali i prije toga neka nam se zainteresirani jave na adresu Hrvatsko žrtvoslovno društvo, Ilica 36/I, 10000 Zagreb.  U razdoblju od 1991. do 1992. bili ste ministar vanjskih poslova RH, kada je meðunarodno priznata. Koliki su doprinos dali Hrvati u Vojvodini i diljem svijeta?  Hrvati iz cijeloga svijeta pa i Hrvati u Vojvodini pomogli su meðunarodno priznanje Hrvatske. U moje ministarstvo dolazio je više puta gosp. Bela Tonkoviæ kao predstavnik Vojvoðanskih Hrvata i podržali smo odlazak jedne delegacije Hrvata iz Vojvodine u Pariz. Oèito da je Hrvatima Vojvodine nije bilo lako djelovati za Hrvatsku jer su tada živjeli u neprijateljskoj zemlji koja je izvršila agresiju na Hrvatsku i razorila tolike gradove pa i Vama bliski Vukovar.   Hrvati diljem svijeta se osjeæaju da RH ne ispunjava Ustavnu obvezu prema njima. Da li je uèinkovit Zakon o Hrvatima van Hrvatske?  Hrvati izvan Domovine su zanemareni i Hrvatske vlasti osobito ova današnja otuðena vlast ne vrše svoju ustavnu obvezu. Èak što više smanjen je broj predstavnika izvan domovinske Hrvatske u Hrvatskom saboru, ova je vlast donijela vrlo složen proces glasovanja koje je moguæe samo (!) u konzulatima i predstavništvima Republike Hrvatske, što praktièki veæinu onemoguæuje da glasuju za Hrvatski sabor. Možemo reæi da Zakon o Hrvatima izvan Hrvatske nije uèinkovit i pokazuje da Hrvatska sve više biva maæeha, a ne majka svih Hrvata.    2004. godine je potpisan izmeðu republike Hrvatske i Republike Srbije o reciproènoj zaštiti prava manjina. Jesu li žrtvovani Hrvati u Srbiji zbog ulaska Hrvatske u Europsku uniju?  Nema mnogo sreæe u našem ulasku u EU. Hrvatski prvaci su javno isticali da nema te cijene koju su spremni platiti da bismo ušli u Europu. Žrtvovali su i naše generale. Teško je reæi da li su Hrvati u Srbiji žrtvovani. Ako uopæe ima koristi od našeg ulaska u EU onda æe ga osjetiti i Hrvati u Srbiji. Ako ne sada onda u bliskoj buduænosti jer i Srbija nameæe svoju kandidaturu za ulazak u Europu pa æe u toj situaciji morati zaštititi i Hrvatsku manjinu.   Ukoliko se ne promijeni naèin ophoðenja zvaniène vlasti Beograda kakva je buduænost, po vašem mišljenju, naše Hrvatske zajednice?  Teško je prognozirati bilo što u svezi zvaniène vlasti Beograda. A samo  mislim da æe i Hrvati u Srbiji kao i manjine diljem svijeta u buduænosti uživati bolju zaštitu i imati svoja prava.   Kako s vremenskim odmakom gledate na današnju vanjsku politiku Hrvatske?  Ta politika je katastrofalna. Milanoviæ s Pusièkom zaratio je s našim najboljim saveznicima Njemaèkom i Maðarskom. Pripremaju povlaèenje tužbe protiv Srbije zbog genocida nad Hrvatima. Ponašaju se kolonijalno, zadužuju se do grla, pogazili su ugled zemlje, ne èuvaju nacionalne interese. To sve smrtni grijesi ove vlasti ne samo u vanjskoj politici veæ i u voðenju zemlje opæenito.   Kako komentirate službenu politiku Hrvatske prema Srbiji?  To je politika servilnosti i obzira kao da uopæe rata nije bilo, kao da smo mi ratovali u Srbiji, a ne oni u cijeloj Hrvatskoj, izjednaèava se žrtve i olako se prelazi preko uvreda koje doživljavamo. Pali se hrvatske zastave na stadionima, a „naš“ ministar na stadionu ni da trepne okom. Predsjednik republike pri nedavnom posjetu bio je izložen kao i država koju predstavlja besprimjernih uvredama neviðenim u diplomatskim susretima. Uglavnom mislim da službena politika Hrvatske prema Srbiji nije primjerena. Sve se èini da se povuèe tužbu protiv Srbije. To je ona tužba koju sam ja sastavio kao ministar pravosuða 1999. godine i predao meðunarodnom sudu pravde. Ta tužba je posljednji ostatak meðunarodnog utvrðivanja istine o agresiji Srbije na Hrvatsku.   Da li se Hrvatska nalazi u politièkoj krizi i kako bi ocijenili raspoloženje hrvatskih graðana?  Hrvatska se nalazi u najdubljoj politièkoj krizi od svoga opstanka. Hrvatski su graðani osiromašeni, ugroženi, uplašeni, nesretni. Èini se da nam samo svemoguæi može pomoæi. Ne vidi se izlaz iz krize. Sadašnje politièko vodstvo je anacionalno, nedemokratsko, bahato, gubitnièko. Ipak izlaz se mora naæi, a on je u novim izborima i novoj garnituri vlasti. Jednom je talijanski režiser Rosellini izjavio kako mu je žao što ljudi više ne rade odgovorno u javnom interesu kako je to nekada bilo. Doista velika rijeè vremena je odgovornost. Treba nam odgovorno društvo i pravedno. Ali na to æemo još morati èekati.   Prof. Zvonimir Šeparoviæ Zagreb, 27.10.2013.

 

« Prethodna		Sljedeæa »