www.garaza.biz
Viktimologija Advertisement
Utorak, 17 Rujan 2019
 
 
INTERVJU ZA HRVATSKE NOVINE - SUBOTICA
Srijeda, 13 Studeni 2013
Hrvatsko rtvoslovno društvo
- Ilica 36/I/dvorište, 10000 ZAGREB
tel. 01/48 301 48   MB 01436767    OIB 87523866783
iro raun br. 2390001-1100271239 kod HPB -
Devizni raun kod HPB 7030-1436767
E-mail:  Ova email adresa je zatiena od spam robota, nije vidljiva ako ste iskljuili Javascript
http://www.viktimologija.com.hr/

 

Za Hrvatske novine
Gosp. Zlatko Ifkovi - SUBOTICA 

INTERVJU
Osniva ste i predsjednik Hrvatskog rtvoslovnog društva koje je i lan Svjetskog viktimološkog društva. Koji su ciljevi društva? 

Ciljevi su društva odreeni Statutom: pronalazi odgovarajue mjere za spreavanja stradanja ljudi i za pomo rtvama, nastoji putem zakona i na drugi nain osigurati zaštitu prava rtve, surauje s drugim organizacijama i pojedincima u zaštiti rtava, pomae rtvama zloina posebno rtvama rata, rtvama zlouporabe moi, osobito djeci, invalidima, pripadnicima manjina, obespravljenima, progonjenima i drugima potrebitim pomoi.  Radi ostvarivanja svojih ciljeva Udruga povezuje svoje lanove na pojedinim projektima, organizira predavanja i druge strune i znanstvene skupove, a svake tri godine od 1998. organizira svoje Kongrese poslije kojih objavljuje Zbornike radova pa je tako do sada odrano 6 Kongresa. Uz svaki kongres vezuje se i odlazak na mjesta velikih stradanja pa smo tako bili u Vukovaru, Škabrnji, Voinu, a ove godine u Bainu kod Hrvatske Dubice. lanovi smo svjetskog društva od kojeg dobivamo moralnu podršku i meunarodni utjecaj. Izdavali smo asopisi Viktimologija, asopis za pitanja stradavanja ljudi, a posljednjih godina imamo naš portal na internetu http://www.viktimologija.com.hr Imamo lanova u cijeloj Hrvatskoj, a okupljamo posebno znanstvenike koji se bave istraivanjem rtava.  U našim publikacijama istraili smo veliki broj stradanja Hrvata u prošlosti i danas posebno u Drugom svjetskom ratu u porau i Domovinskom ratu. Imamo na tisue tiskanih stranica sa rezultatima znaajnih istraivanja.  

rtve komunistike vlasti još su neistraene dovoljno ili se zanemaruje njihova rtva? 
Kao što sam rekao istraujemo rtve prošlosti posebno onih koji su stradali od komunistikih vlasti. Na nekim mjestima bili smo prvi sa svojim rezultatima istraivanja, a slijedimo i druge istraivae. U istraivanju zloina Bleiburga i Krinih putova znaajna je naša suradnja sa znanstvenicima Slovenije. Moemo rei da nisu još istraene sve rtve ali je veliki broj zloina pojedinaca i grupa i masovnih grobnica istraen. Mi kaemo da se neemo nikada umoriti istraujui rtve u Hrvatskome narodu. Drimo se poruke našeg blaenika Alojzija Stepinca: „Hrvatska je rtva velikih zala!“. Mnoga od tih velikih zala su danas poznata i ponosimo se našim rezultatima. 

Da li se primjenjuju Europske norme o pravu i zaštiti rtava totalitarnih sustava? 
Mi smo meu prvima reagirali na Europske norma o rtvama komunistikog reima. Predloili smo Saboru i Vladi Republike Hrvatske da se uvede dan sjeanja na rtve totalitarnih reima što je i prihvaeno i posljednjih godina svakog 23. kolovoza obiljeavamo kao Dan sjeanja na rtve komunizma. Prije dvije godina glavna sveanost bila je u Dubrovniku, a ove godine u Metkoviu na mjestima velikih stradanja Hrvata.  

Kakva su Vaša iskustva u vezi rtava komunistikih zloina nad Vojvoanskim Hrvatima? 
S tim u svezi naša su iskustva gotovo nepostojea. Do sada nismo imali ni jedno pisano istraivanje o rtvama meu Vojvoanskim Hrvatima. Neka i ovaj naš razgovor bude poticaj da nam se jave preivjeli ili oni koji znaju o zloinima bilo u vlastitoj obitelji ili openito na prostoru Vojvodine. Pozvati emo Vas i na slijedei naš Kongres, ali i prije toga neka nam se zainteresirani jave na adresu Hrvatsko rtvoslovno društvo, Ilica 36/I, 10000 Zagreb. 

U razdoblju od 1991. do 1992. bili ste ministar vanjskih poslova RH, kada je meunarodno priznata. Koliki su doprinos dali Hrvati u Vojvodini i diljem svijeta? 
Hrvati iz cijeloga svijeta pa i Hrvati u Vojvodini pomogli su meunarodno priznanje Hrvatske. U moje ministarstvo dolazio je više puta gosp. Bela Tonkovi kao predstavnik Vojvoanskih Hrvata i podrali smo odlazak jedne delegacije Hrvata iz Vojvodine u Pariz. Oito da je Hrvatima Vojvodine nije bilo lako djelovati za Hrvatsku jer su tada ivjeli u neprijateljskoj zemlji koja je izvršila agresiju na Hrvatsku i razorila tolike gradove pa i Vama bliski Vukovar.  

Hrvati diljem svijeta se osjeaju da RH ne ispunjava Ustavnu obvezu prema njima. Da li je uinkovit Zakon o Hrvatima van Hrvatske? 
Hrvati izvan Domovine su zanemareni i Hrvatske vlasti osobito ova današnja otuena vlast ne vrše svoju ustavnu obvezu. ak što više smanjen je broj predstavnika izvan domovinske Hrvatske u Hrvatskom saboru, ova je vlast donijela vrlo sloen proces glasovanja koje je mogue samo (!) u konzulatima i predstavništvima Republike Hrvatske, što praktiki veinu onemoguuje da glasuju za Hrvatski sabor. Moemo rei da Zakon o Hrvatima izvan Hrvatske nije uinkovit i pokazuje da Hrvatska sve više biva maeha, a ne majka svih Hrvata.   

2004. godine je potpisan izmeu republike Hrvatske i Republike Srbije o recipronoj zaštiti prava manjina. Jesu li rtvovani Hrvati u Srbiji zbog ulaska Hrvatske u Europsku uniju? 
Nema mnogo sree u našem ulasku u EU. Hrvatski prvaci su javno isticali da nema te cijene koju su spremni platiti da bismo ušli u Europu. rtvovali su i naše generale. Teško je rei da li su Hrvati u Srbiji rtvovani. Ako uope ima koristi od našeg ulaska u EU onda e ga osjetiti i Hrvati u Srbiji. Ako ne sada onda u bliskoj budunosti jer i Srbija namee svoju kandidaturu za ulazak u Europu pa e u toj situaciji morati zaštititi i Hrvatsku manjinu.  

Ukoliko se ne promijeni nain ophoenja zvanine vlasti Beograda kakva je budunost, po vašem mišljenju, naše Hrvatske zajednice? 
Teško je prognozirati bilo što u svezi zvanine vlasti Beograda. A samo  mislim da e i Hrvati u Srbiji kao i manjine diljem svijeta u budunosti uivati bolju zaštitu i imati svoja prava.  

Kako s vremenskim odmakom gledate na današnju vanjsku politiku Hrvatske? 
Ta politika je katastrofalna. Milanovi s Pusikom zaratio je s našim najboljim saveznicima Njemakom i Maarskom. Pripremaju povlaenje tube protiv Srbije zbog genocida nad Hrvatima. Ponašaju se kolonijalno, zaduuju se do grla, pogazili su ugled zemlje, ne uvaju nacionalne interese. To sve smrtni grijesi ove vlasti ne samo u vanjskoj politici ve i u voenju zemlje openito.  

Kako komentirate slubenu politiku Hrvatske prema Srbiji? 
To je politika servilnosti i obzira kao da uope rata nije bilo, kao da smo mi ratovali u Srbiji, a ne oni u cijeloj Hrvatskoj, izjednaava se rtve i olako se prelazi preko uvreda koje doivljavamo. Pali se hrvatske zastave na stadionima, a „naš“ ministar na stadionu ni da trepne okom. Predsjednik republike pri nedavnom posjetu bio je izloen kao i drava koju predstavlja besprimjernih uvredama nevienim u diplomatskim susretima. Uglavnom mislim da slubena politika Hrvatske prema Srbiji nije primjerena. Sve se ini da se povue tubu protiv Srbije. To je ona tuba koju sam ja sastavio kao ministar pravosua 1999. godine i predao meunarodnom sudu pravde. Ta tuba je posljednji ostatak meunarodnog utvrivanja istine o agresiji Srbije na Hrvatsku.  

Da li se Hrvatska nalazi u politikoj krizi i kako bi ocijenili raspoloenje hrvatskih graana? 
Hrvatska se nalazi u najdubljoj politikoj krizi od svoga opstanka. Hrvatski su graani osiromašeni, ugroeni, uplašeni, nesretni. ini se da nam samo svemogui moe pomoi. Ne vidi se izlaz iz krize. Sadašnje politiko vodstvo je anacionalno, nedemokratsko, bahato, gubitniko. Ipak izlaz se mora nai, a on je u novim izborima i novoj garnituri vlasti. Jednom je talijanski reiser Rosellini izjavio kako mu je ao što ljudi više ne rade odgovorno u javnom interesu kako je to nekada bilo. Doista velika rije vremena je odgovornost. Treba nam odgovorno društvo i pravedno. Ali na to emo još morati ekati.  

Prof. Zvonimir Šeparovi
Zagreb, 27.10.2013.
 
« Prethodna   Sljedea »
 
Top! Top!