www.garaza.biz
Viktimologija Advertisement
etvrtak, 09 Travanj 2020
 
 
LANI POPIS RTVAMA JASENOVCA - NOVI LIST
Ponedjeljak, 25 Svibanj 2009

 

Novi list, Rijeka, 24. 5. 2009.

http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285A285C2863285D2863285A285828582861286328962897289E28632863285C285A285C285F285C286028632863286328592863Q


OTKRIVAMO: POGINULE U DRUGOM SVJETSKOM RATU S PODRUJA LIBURNIJE, PRIMORJA I ISTRE, STRADALE U PARTIZANIMA, UBIJENE U LOGORIMA ITALIJE I NJEMAKE, ILI PAK LIKVIDIRANE NA KUNOM PRAGU, MILAN BULAJI IZ BEOGRADA PRIKAZAO RTVAMA KONCENTRACIJSKOG LOGORA

Lani popis rtava Jasenovca

Popis je nastao u »radionici« Jasenovac Research Instituta iz New Yorka, politiki voenog iz Srbije, iza kojega se nalazi Bulaji, bivši diplomat SFRJ, dugogodišnji voditelj Muzeja genocida u Beogradu i predsjednik Srpskog Fonda za istraivanje genocida. Naši sugovornici Lucian Brumnjak i Adela Vidas, iji su se poginuli lanovi obitelji i sumještani našli na sumnjivom popisu kau da se radi o srpskoj propagandi usmjerenoj protiv Hrvatske

Piše Robert FRANK
 

Brau Maglica, Davida i Miroslava, roene 1904. i 1908. godine, njemaki vojnici strijeljali su 10. listopada 1943. godine u istarskom selu Vabriga. Prema popisu jedne njemake suradnice iz sela, u stvari, denuncijantice koja je još uvijek iva u Italiji, tu je no strijeljano 12 ljudi. Tada 12-godišnja O. M. gledala je nono odvoenje svog oca Miroslava i njegovog brata Davida na strijeljanje.
– Njemaki vojnici usred noi su provalili u kuu i odveli oca kojeg sam tada zadnji put vidjela. Tada su ubijeni moj otac Miroslav i njegov brat David, dok je trei brat Martin ubijen kod Kršana, kae O. M.
    Iako su sva tri brata u Istri okrutno ubili njemaki vojnici, dvojica od njih, David i Martin, vode se kao da su ubijeni u koncentracijskom logoru Jasenovac!
 – Zgroena sam da se netko tako poigrava sudbinom dva moja strica, kao i mnogim drugim ljudima koji su ubijeni na podruju Istre, a prikazani su kao rtve Jasenovca, kae O. M.

Ništa nije sluajno 

Prema podacima s internet stranica newyorškog Jasenovac Research Instituta (JRI), iako su ubijeni u Istri, braa Maglica nalaze se na popisu rtava koncentracijskog logora Jasenovac. Lucijan Brumnjak, 75-godišnji Hrvat iz Mošenica u proteklih nekoliko godina otkrio je ne samo taj, nego još 378 sluajeva u kojima su partizani i civili s podruja Liburnije i Istre, koji su ili ubijeni u ratnim operacijama, ili su ih fašisti strijeljali, ili su ak završili u njemakim koncentracijskim logorima, lano prikazani kao rtve Jasenovca. On smatra da te greške, koje se mogu pronai na internet stranicama newyorškog Jasenovac Research Instituta, uope nisu sluajne, ve su oito dio, na odreeni nain, srpske propagande usmjerene protiv Hrvatske.
 – Godinama sam istraivao kako su poginuli moji brojni roaci i preci s Male Uke, redom svi Brumnjaci, te sam došao do podataka koji su me zaprepastili. Od njih 21 koji su ubijeni u Drugom svjetskom ratu, nijedan nije bio rtva Jasenovca, a na newyorškom popisu rtava tog logora svi su, od prvog do zadnjeg, tako prikazani. U tom kontekstu navest u imena samo nekoliko mojih Brumnjaka: moja nona Marija roena 1868. godine, strijeljana je 30. travnja 1944. godine na Maloj Uki; moja teta Vera, roena 1923. godine, sredinom 1945. vraena je iz njemakog koncentracijskog logora Dachau u Veprinac ispod Uke, izmrcvarena i polumrtva s tetoviranim brojem; Josip roen 1882. i Ivan roen 1889. ubijeni su u Dachau; drugi Josip roen 1904. i Milan roen 1925. ubijeni su u Stettinu; Antonija roena 1889. i Marija roena 1893. ubijene su u Auswitzu. Dakle, Brumnjaci su rtve Drugog svjetskog rata, ali s Jasenovcem, gdje su oito posluili za umjetno poveanje broja rtava u propagandne i politike, te tko zna kakve sve interese, nemaju nikakve veze, kae Lucian Brumnjak, koji ve 40 godina ivi i radi u Berlinu kao ovlašteni sudski tuma za hrvatski i srpski jezik.

Izmišljene brojke     

Iako je slubena brojka rtava Jasenovca oko 75.000 ubijenih, prema newyorškom popisu Jasenovac Researsch Instituta u tom je logoru bilo oko 650.000 rtava! Prema dostupnim informacijama, iza tog Instituta nalazi se bivši diplomat SFRJ dr. Milan Bulaji, dugogodišnji rukovoditelj Muzeja genocida u Beogradu i predsjednik Srpskog Fonda za istraivanje genocida. Da apsurd bude još vei, taj Institut, politiki voen iz Srbije, od newyorškog gradonaelnika Michael Bloomberga za svoj rad dobio je niz priznanja i poasti, pa ak u tom gradu, gdje stoluje UN, postoji spomenik Jasenovcu, dakako, s interpretacijom i brojkama koji se ekstremno razlikuju od stvarnosti.
Prema mišljenju i neslubenim informacijama direktorice Spomen-podruja Jasenovac Nataše Jovii, zgroene lairanjem broja stradalih u Jasenovcu, kao i stavljanjem na popis desetaka i stotina tisua onih koji s Jasenovcem nisu imali nikakve veze, upravo Milan Bulaji zajedno sa Srboljubom ivanoviem te još jednim amerikim profesorom s jednog virtualnog fakulteta stoji iza svega što radi JRI u New Yorku.
 – Laima o broju stradalih u Jasenovcu svjesno se manipulira rtvama i poviješu te oni koji se nalaze iza toga pokazuju svoje skrivene namjere. Naalost, mi smo nemoni u borbi protiv tog internet popisa, o emu svjedoi injenica da svaki mjesec dobivamo desetke pisama rodbine poginulih u Drugom svjetskom ratu koji su ogoreni injenicom da je Jasenovac, potpuno netono u njihovim obiteljskim sluajevima, naveden kao mjesto pogibije. S nama u Jasenovcu oko te teme kontaktirao je i Ured predsjednika Mesia i Dravno odvjetništvo, no svi smo nemoni pred tim popisom s preko 600 tisua rtava. Jedino što mislim da se moe napraviti je pokušati uz podršku vas iz medija animirati diplomaciju, odnosno da naša ambasada u Washingtonu zajedno s amerikim veleposlanstvom u Zagrebu pokuša pronai nain kako riješiti sve vei problem. Te se lai iz New Yorka, kojima se oito upravlja preko Beograda i odreene grupe osoba, mora stati na kraj. Ovakva la o Jasenovcu mora se zaustaviti, kae Nataša Jovii.

Jovii: Prolaze samo argumenti

Jovii istie da je Spomen-podruje Jasenovac za uvrštavanje popisa svih rtava Jasenovca u obliku knjige kao dijela stalnog postava prošle godine dobilo dravnu nagradu Josip Juraj Strossmayer za najbolji poduhvat na podruju društvenih znanosti.
 – Upravo je objava te knjige s imenom i prezimenom svake rtve pojedinano, te uz napomenu da uz svako ime postoji referenca, naš najbolji doprinos borbi protiv lai JRI-ija, kae Jovii. Ona istie da se preko puta spomen podruja Jasenovac nalazi spomen podruje Donja Gradina u Republici Srpskoj – nekad je to bilo jedno spomen-podruje – gdje je na ulazu na velikim ploama istaknuta brojka od 600 tisua ubijenih u Jasenovcu!
 – Oni se oito oslanjaju na tendenciozne i netone Bulajieve teze i brojke iz JRI-ija u New Yorku. Najvanije za BiH, a posebno za ovo podruje u Republici Srpskoj je da što prije uu u Meunarodnu radnu grupu za obrazovanje o holokaustu, u koju je Republika Hrvatska ušla 2005. godine kada smo morali za svaku tezu, što iz spomen-podruja, a što iz podruja obrazovanja, argumentirano obraniti. Tamo se prihvaaju samo relevantni dokumenti, a ne dozvoljavaju se proizvoljnosti kao u ovom srpskom sluaju gdje se javno iznose kao vjerodostojne potpuno lane brojke i još se osobe koje nemaju veze s Jasenovcem prikazuju kao njegove rtve, kae Nataša Jovii. 

Forsiranje rtava

Lucian Brumnjak iz Mošenica kae da ovakvu politiku manipulaciju s Jasenovcem i brojem rtava koje se neprestano forsiraju i to usred New Yorka, što po njegovom mišljenju šteti imidu Hrvatske u svijetu, netko treba sprijeiti.
 
Bulaji: U logoru više stotina tisua rtava

Milan Bulaji potvrdio nam je u telefonskom razgovoru da je on osobno, otprilike 2000. godine, bio inicijator i osniva Jasenovac Research Instituta iz New Yorka. Kad je rije o broju rtava Jasenovca, Bulaji kae da nema tonih podataka, pa on osobno vjeruje da je rije o »više stotina tisua«. Ta njegova procjena, zanimljivo, podudara se, što sam naglašava, i s procjenom Srboljuba ivanovia, koji tvrdi da je u Jasenovcu stradalo »preko 800 tisua osoba«.
U 2005. godini srpski premijer Vojislav Koštunica svojim prijateljima u JRI estitao je na njihovom radu te je istaknuo da je u »Drugom svjetskom ratu stotine tisua Srba, idova i Roma, muškaraca, ena i djece, kako starih tako i mladih, bilo ubijeno u jasenovakom koncentracijskom kampu«. S Obzirom da je dignuo ruke od JRI-ja, kako sam kae, ne zna tono koji je popis rtava na njihovoj internet stranici. 

Napuhavanje zbog njemake odštete

U svojim stavovima o više stotina tisua jasenovakih rtava Bulaji je ugradio i stav Zemaljske komisije Hrvatske iz 1946. godine koja broj rtava procjenjuje izmeu 500 i 600 tisua, ali iskljuivo zbog traenja ratne odštete. Pater Vladimir Horvat, komentirajui Bulajieve teze, kae da je plan Zemaljske konferencije Hrvatske bio napuhati brojke o rtvama Jasenovca samo da bi se od njemake strane dobila što vea ratna odšteta. »Stoga je s Bulajieve strane tendenciozno slubeno koristiti tu brojku koja nema objektivnu i povijesnu vrijednost«, kae Horvat.
 – Pisao sam Spomen-podruju Jasenovac, predsjedniku Mesiu, naelnicima opina iz ovog kraja odakle je najviše rtava svjesnom manipulacijom prikazano kao rtve Jasenovca, ali nitko ništa nije napravio. Zbog toga sam razoaran. Zar ne bi bilo pošteno da se konano sazna da je na newyorškom popisu Jasenovac Research Instituta 50 naših Lovranaca koji nisu ubijeni u Jasenovcu nego u ovim krajevima. Na tom popisu prikazano je da je 71 Opatijac ubijen u Jasenovcu, a nijedan tamo nije bio. Tako je lano prikazano i 30 rtava iz istarskog mjesta Novaki Motovunski, isto kao i 49 ubijenih u selu Šajini u sijenju '44. godine. U mjestu Tupljak, kraj Potpina ubijeno je 39 osoba... U istarskom mjestu Beram kraj Pazina ubijeno je 16 osoba, nijedna u Jasenovcu, a sve su tako prikazane. Meu njima je i Lovorka Golub roena 1923. godine, a ubijena 31. srpnja 1944. u selu erišnjevii na krajnje zvjerski nain: muena, silovana, skalpirana... Ubili su je talijanski crnokošuljaši koji su se nakon kapitulacije Italije nastavili boriti uz bok njemakim nacistima. Njen brat Silvano, takoer se vodi kao rtva Jasenovca, a strijeljan je 11. rujna 1943. godine u Višnjanu. Iz istog sela Beram je bio i don Šime Fruli roen 1878. godine, a preminuo je u tršanskoj bolnici od posljedica ozljeda koje je zadobio u tamošnjem zatvoru Coroneo. Opatijac Ljubomir Mrakovi, iji je grob u Mošenicama, a po njemu je ak imenovana jedna ulica u Mošenikoj Dragi, vodi se kao rtva Jasenovca, a ubili su ga njemaki vojnici ispod Uke '45. godine. Tu na istom groblju pokopan je i Mikula Cvei, koji se vodi kao rtva Jasenovca iako ga je potkraj rata na brdu Kalac-Oliti iznad Mošenica ubio njemaki snajperist. Nadalje, kao rtva Jasenovca vodi se i Lovranac Valentin Šanto, roen 31. listopada 1905. godine, a ubijen u njemakom logoru Hersbrucku 23. veljae 1945. o emu je njegova obitelj slubeno obavještena 1968. smrtovnicom Posebnog matinog ureda za logoraše u njemakom gradu Arolsenu«, kae Lucian Brumnjak. 

Na popisu i ivi!

No, u cijeloj toj prii postoji i ovjek koji je iv, a po newyorškom popisu rtava Jasenovca ubijen je u tom logoru prije 64 godine. Radi se o Lovrancu koji je navršio 90 godina i koji je dio rata proveo u talijanskoj vojsci nakon ega se vratio u Lovran. Zbog njegove poodmakle ivotne dobi ime mu ipak neemo spominjati.
Lovranka Adela Vidas, roena na Hreljinu prije 79 godina, zgranuta je popisom Jasenovac Research Instituta iz New Yorja po kojem su njen otac i sestra stradali u Jasenovcu.
– Moji najmiliji nikada nisu ni nogom stali tamo gdje ih se smješta , ivot su izgubili na drugim lokacijama. Moj otac Fran Vidas, roen 5. veljae 1886. godine u Hreljinu, okonao je svoj tuni ivot u zatvorskoj eliji 277 leei na podu 10. veljae '45. godine u mjestu Landsberg gdje je bio zatoen. Moja sestra Ruica Vidas, roena je 18. listopada 1922. godine, poginula je u kui na rodnom Hreljinu 19. travnja 1945. godine od gelera njemake granate koja je pala u naš vrt. Upravo zato protestiram na netonu zlonamjernu informaciju i zato ne dozvoljavam da se moje pokojnike zlorabi jer ih se time ponovno ubija. Umorna sam od svega toga, no neu umrijeti dok se ovo ne ispravi i zato sam traila pomo od predsjednika Stjepana Mesia koji me uputio na Spomen podruje Jasenovac. Mene smrt moje sestre i oca strašno boli i ne elim da to nikakav newyorški insitut zlorabi, kae Adela Vidas. Ona je analizirala mnogo sudbina stradalih s Hreljina, njih ak oko stotinjak koji su prikazani kao rtve Jasenovca, no došla je do zakljuka da je eventualno samo jedna rtva, a ni to nije sigurno, moda stradala u Jasenovcu.
– Došla sam do pouzdanih informacija da su oni ubijeni u partizanima, od ega je dio njih stradao 19. travnja '45. godine, a dio 7. listopada '43. kada su trupe pod zapovjedništvom generala Ervina Romela, povlaei se iz Afrike, prošle preko Hreljina i ostavile za sobom mrtve kojih je bilo posvuda. Svi su ti umrli partizani i civili poput moje sestre krivo i zlonamjerno prikazani kao rtve Jasenovca, kae Adela Vidas. Ostatke pokojnog oca dopremila je u Hrvatsku i pokopala ga u Hreljinu 2004. godine, a sada u Njemakoj trai presudu iz 29. srpnja 1944. godine koja je njenom ocu u Trstu izreena na njemakom vojnom sudu.
 

JRI vodi ovjek optuen za širenje rasne mrnje

Milan Bulaji svojedobno je izjavio na promociji svoje knjige »Jasenovac: uloga Vatikana u nacistikoj Hrvatskoj«, da je »istina o hrvatskom genocidu u koncentracijskom logoru Jasenovac zakopana u Vatikanu«, te da je »Sveta Stolica podravala genocid uinjen u NDH u Drugom svjetskom ratu«. Prema zadnjim informacijama, Jasenovac Research Institute sada vodi Darko Trifunovi, mlaahni Srbin protiv kojeg FBI vodi istragu zbog ugroavanja demokracije i širenja mrnje na rasnoj osnovi! 
   
Horvat: Bulajiu stalo samo do velikosrpske ideologije
 
Pater Vladimir Horvat, Isusovac, sveuilišni profesor u mirovini, autor knjige »Alojzije Stepinac – muenik za ljudska prava«, ali i autor brojnih lanaka o Jasenovcu, istie da je od '86. do 1991. godine u Beogradu vodio upu sv. Petra te da se Bulajia sjea jer k njemu dolazio po neke informacije.
– Jednom zgodom sam ga pitao je li nova vlast nakon '45. otvarala nove logore, a on je rekao – dakako, trebali su joj. Onda sam ga pitao da li se slae da je upotrebljavala i sve stare logore, na što je odgovorio – dakako. Na tree pitanje, a što je bilo s logorom Jasenovac, odgovorio je – e, to ne znam. Kada sam to pripovijedao u Zagrebu Josipu Manoliu, nasmiješio se i rekao: »Zar Milan Bulaji ne zna da je Jasenovac bio i partizanski logor«. Poslije sam doznao da je blizak Bulajiev roak nakon '45. bio šef partizanskog logora u Jasenovcu. Uglavnom, rije je o ovjeku koji govori selektivno i rei e ono što mu odgovara. Ostalo, makar bilo utemeljeno, jednostavno e zanijekati. Dentlemenski reeno, on prikriva injenice. Nisam ga elio susretati, jer je rije o krajnje negativnoj osobi. Njemu je samo stalo do velikosrpske ideologije, a Hrvatsku eli prikazati genocidnom i zato me ne udi ovo što sada radi preko New Yorka, kae Horvat. 

Bulaji: U logoru više stotina tisua rtava

Milan Bulaji potvrdio nam je u telefonskom razgovoru da je on osobno, otprilike 2000. godine, bio inicijator i osniva Jasenovac Research Instituta iz New Yorka. Kad je rije o broju rtava Jasenovca, Bulaji kae da nema tonih podataka, pa on osobno vjeruje da je rije o »više stotina tisua«. Ta njegova procjena, zanimljivo, podudara se, što sam naglašava, i s procjenom Srboljuba ivanovia, koji tvrdi da je u Jasenovcu stradalo »preko 800 tisua osoba«.
U 2005. godini srpski premijer Vojislav Koštunica svojim prijateljima u JRI estitao je na njihovom radu te je istaknuo da je u »Drugom svjetskom ratu stotine tisua Srba, idova i Roma, muškaraca, ena i djece, kako starih tako i mladih, bilo ubijeno u jasenovakom koncentracijskom kampu«. S Obzirom da je dignuo ruke od JRI-ja, kako sam kae, ne zna tono koji je popis rtava na njihovoj internet stranici. 
   
Napuhavanje zbog njemake odštete
 
U svojim stavovima o više stotina tisua jasenovakih rtava Bulaji je ugradio i stav Zemaljske komisije Hrvatske iz 1946. godine koja broj rtava procjenjuje izmeu 500 i 600 tisua, ali iskljuivo zbog traenja ratne odštete. Pater Vladimir Horvat, komentirajui Bulajieve teze, kae da je plan Zemaljske konferencije Hrvatske bio napuhati brojke o rtvama Jasenovca samo da bi se od njemake strane dobila što vea ratna odšteta. »Stoga je s Bulajieve strane tendenciozno slubeno koristiti tu brojku koja nema objektivnu i povijesnu vrijednost«, kae Horvat.

 
« Prethodna   Sljedea »
 
Top! Top!