U OSIJEKU PREDSTAVLJENA KNJIGA „ZRIN – 70 GODINA POSLIJE KOMUNISTIÈKOG GENOCIDA

Subota, 23 Studeni 2013

Biskup Košiæ: Mi moramo obnoviti Zrin - vjersku svetinju hrvatskog naroda!  OSIJEK/DRENJE - U dvorani kapucinskoga samostana sv. Jakova u Osijeku 19. studenog, poslije veèernje mise, je predstavljena je knjiga publicista Damira Borovèaka "Zrin – 70 godina poslije komunistièkog genocida ili zloèinaèki „antifašizam“ protiv hrvatskog puèanstva". Rijeè je o desetoj Borovèakovoj knjizi, a drugoj knjizi povijesnih dokumenata i svjedoèanstava o zloèinu, koji se dogodio 1943. povijesnom mjestu Zrin i njegovim stanovnicima, objavljenoj u izdanju Hrvatskog martirologija Sisaèke biskupije.„Zrin je mjesto posebnog pijeteta: što je prije 22 godine za Hrvata postao Vukovar, to je prije 70 godina postao Zrin. I u jednom i drugom mjestu Hrvati su doživjeli srpsku agresiju i genocid, velika stradanja, masovna ubojstva, muèenja, zarobljavanja, progon, razranja i crkvi i škola i hrvatskih domova“, podsjetio je sisaèki biskup mons. dr. Vlado Košiæ, kazavši kako je razlika izmeðu Vukovara – simbola hrvatskoga stradanja u Domovinskom ratu, Petrinje, Dubrovnika, Zadra, Škabrnje, Gospiæa, Slunja, Karlovca, Gline, Kostajnice, Pakraca, Iloka, Osijeka i Siska u tome što se potonji obnavljaju i mjesta su obitavanja, dok je Zrin prazan, iako su „Zrin, kao i Vukovar, simboli našeg nacionalnog stradanja i nacionalnog ponosa“. „Mi moramo obnoviti Zrin, posebno mjesto hrvatskog martirologija, mjesto stradanja, vjersku svetinju hrvatskog naroda. Èinjenica je da je u Zrinu uništen i svaki trag katolièke Crkve koja je okupljala naš hrvatski narod stoljeæima“, poruèio je biskup Košiæ pojasnivši kako se na mjestu srušene župne crkve Našašæa sv. Križa slave godišnje mise koje predvode biskupi (Josip Mrzljak, Valentin Pozaiæ, Vlado Košiæ) , kazavši da promišlja pozvati i biskupe Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije da se za Zrin èuje i upozna s njegovim znaèenjem. No, prvobitna je, kaže Košiæ, nakana obnoviti tu crkvu, vratiti joj sakralni katolièki karakter. Stoga je  prihod od prodaje knjige (sto kuna) te drugi materijali vezani uz Zrin namijenjeni su poticanju na obnovu crkve. „Zahvaljujem svima vama koji imate hrabrosti ne samo govoriti nego i svjedoèiti istinu. Istina nije lagana, ali je potrebna, ona jedina oslobaða, kako je to lijepo rekao naš Gospodin: Iistina æe vas osloboditi“, zakljuèio je Košiæ. Knjigu o Zrinu predstavio je ravnatelj Zaklade za gradnju župne crkve Našašæa svetog Križa u Zrinu mons. Marko Cvitkušiæ, kancelar Sisaèke biskupije, istaknuvši vrijednost povijesnih dokumenata, meðu kojima je popis ubijenih sa 291 žrtvom, i autentiènih svjedoèanstava dvoje preživjele djece Stjepana Petanjka i Andrije Feketiæa. Autor Damir Borovèak približio je tragediju prikazivanjem povijesnih fotografija te sa održanih komemoracija u Zrinu poslije Domovinskoga rata proteklih godina, pokazavši da su otkopani temelji crkve otkrili posmrtne ostatke žrtava koje su partizani smaknuli 9. rujna 1943. godine. „U Zrinu „antifašizam“ otvoreno laže u oèi jer se tu radi o genocidu i nema tragova antifašizmu nego zloèinu. Dokument o spaljivanju Zrina povezuje zloèin s Vladimirom Bakariæem“, meðu ostalim kazao je Borovèak dokumentirajuæi reèeno prikupljenom pisanom i fotografskom dokumentacijom, ovjerenim izjavama preživjelih, te je pozvao svjedoke neka mu se jave istinom „iz prve ruke“ kao što se nedavno zbilo poslije teksta o Zrinu objavljenoga u Glasu Koncila. Knjigu otvara „Pismo iz Zrina u Udbinu“ koje je 2008. potpisao fra Ivica Petanjak, ofmcap, potomak prognanika iz Zrina. Osjeèko je predstavljanje dokumenta vremena organiziralo, uz Sisaèku biskupiju i kapucinski samostan u Osijeku, Društvo prijatelja Zrina uz vodstvo Zrinjanina Pavla Petanjka, a brojne nazoène je pozdravio gvardijan kapucinskoga samostana u Osijeku fra Miljenko Vrabec te sa pjevanjem hrvatskih pjesama klapa Zrinski uz ravnanje Jureta Jurkoviæa. Knjiga je 20. studenog predstavljena i u Drenju gdje žive potomci preživjelih Zrinjana, a naveèer je služena sveta misa.  Tekst i fotografije: Nevenka Špoljariæ

 

« Prethodna		Sljedeæa »