www.garaza.biz
Viktimologija Advertisement
Utorak, 23 Travanj 2019
 
 
VICE VUKOJEVI: "ASNA OBITELJ" VESNE PUSI
Petak, 06 Prosinac 2013

 Grga Budislav Anelinovi, brat djeda Vesne Pusi, naredio je gušenje pobune hrvatskih vojnika 5. prosinca 1918. u Zagrebu. Oni su se bili pobunili protiv odluke Narodnoga vijea „da s danom 2. prosinca itav naš narod slovensko-hrvatsko-srpski tvori jedinstvenu dravu pod regencijom njegova kraljevskoga visoanstva 'prijestolonasljednika Aleksandra Karaorevia". Pobunjenim vojnicima pridruio se velik broj Zagrepana na Trgu bana Jelaia te su zajedniki uzvikivali; „Dolje srpska dinastija. Dolje kralj Petar! Dolje srpski militanzam'" Tadašnji šef policije u Zagrebu Grga Budislav Anelinovi naredio je da se na pobunjenike otvori vatra.

Ubijeno je devet vojnika i etiri civila te ranjeno deset vojnika i sedam civila. Kad su ga neki hrvatski zastupnici u beogradskoj Skupštini optuili zbog tog zloina, Grga Budislav Anelinovi 26. travnja 1921. ovako je objasnio svoj postupak: "Gospodo, ja sam po svojoj dunosti smatrao da trebam prvi da ponem, smatrao sam da je to moja dunost i ja se tim krvavim rukama, koje mi predbacuju gospoda od Hrvata, ponosim".

Za svoga djeda Danka Anelinovia Vesna Pusi tvrdi da je bio „poznati hrvatski pjesnik". Ja to nisam osporavao niti se namjeravam baviti njegovim pjesnikim opusom. To prepuštam knjievnim kritiarima. Mene zanima politika djelatnost Danka Anelinovia tijekom Drugog svjetskog rata, a o njoj se moe dosta toga saznati iz „Zbornika dokumenata „Narodnooslobodilake borbe u Dalmaciji" (Split 1982.). Tamo se na više mjesta spominje ime Danka Anelinovia kao bliskoga suradnika etnikoga vojvode Ilije Trifunovia Biranina, kojega je osobno Draa Mihailovi imenovao komandantom svih etnikih snaga u Lici, Dalmaciji, Hercegovini i Zapadnoj Bosni, odnosno na podruju talijanske okupacijske zone u NDH. Biranin je, dakle, djelovao pod zaštitom talijanskih okupatora i imao je sjedište u Splitu (Solinska cesta 56). U navedenom zborniku takoer se govori o „Splitskom kvartetu“: Danko Anelinovi, poznati orjunaši Milohni i Šegvi i talijanska kvestora".


U isto vrijeme etnike jedinice pod komandom vojvode Biranina, i pod zaštitom talijanskih fašistiko iredentistikih okupatora, izvršile su niz pokolja hrvatskoga stanovništva u Dalmatinskoj zagori i Hercegovini. Sam Birani,. primjerice, u izvješima etnikoj komandi u Srbiji piše da su njegovi etnici pobili oko tisuu hrvatskih civila u Dugopolju kod Splita, u Srijanima i Gatima kod Omiša te u selima kod Vrgorca. VIadimir Dedijer i Antun Mileti u knjizi „Zloini nad Muslimanima“ (Sarajevo 1990.) citiraju Biraninovo izvješe Drai Mihailoviu o tim zloinima: „Na podruju Vrgorca oderali smo ive tri katolika sveštenika i pobili sve muškarce od 15 godina naviše". Iz popisa ubijenih u tom etnikom pohodu vidljivo je da su etnici ubijali ene i djecu.

Vesna Pusi navodi da je njezin stric (ujak) Vuk Anelinovi bio „ugledni antifašist i partizanski lijenik". Njegov antifašizam za mene uope nije sporan, premda bi se mogli upitati zašto se je on partizanima prikljuio tek 3. rujna 1943., dakle svega nekoliko dana prije talijanske kapitulacije. Meutim, njegov antifašizam mogao je biti sporan njegovu ocu Danku koji je, kako piše u prije navedenom zborniku, suraivao s talijanskim fašistikim okupatorom i njegovim etnikim pomagaima.
Što se tie Vuka Anelinovia, problematino moe biti njegovo mogue pripadništvo zloinakoj skupini unutar 11. partizanske dalmatinske brigade koja je 7. veljae 1945. izvršila pokolj širokobrijeških fratara.
U tom pohodu kojemu je krajnji cilj bio osvajanje Mostara, sudjelovao je akademik Adolf Dragievi, kolega Eugena Pusia. Štoviše, taj prisni prijatelj našega predsjednika Stipe Mesia, koji je svojedobno inspirirao Vesnu Pusi za objede na moj raun, ostao je bez potkoljenice pred ulazom u Mostar. Prošle je godine Adolf Dragievi, uz podršku Eugena Pusia i istomišljenika, bio kandidat za predsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, ali je izgubio. Nakon toga je dao intervju tjedniku Globus (10. kolovoza 2007.) pod naslovom 'HAZU treba srušiti'.
Poslije „operacije Mostar“ 11. dalmatinska brigada nastavila je ratni put prema zapadu: preko Dalmacije, Like i Slovenije - do Bleiburga, gdje je iz njezina sastava regrutirana jedinica masovnih ubojica koji su od jama na Koevskom Rogu napravili jedno od najveih poslijeratnih stratišta u Europi. Vuk Anelinovi nije mogao biti partizanski lijenik kako tvrdi Vesna Pusi jer je roen 3. travnja 1922. godine. Osim ako nije preko reda diplomirao kod svoga kolege, „partizanskog Mengelea'", danas takoer uglednoga lana HAZU-a Drage Ikia koji je, prema knjizi 'Jedanaesta dalmatinska udarna brigada' (Split 1987.), kao domobranski garnizonski lijenik u Vrgorcu, u dosluhu s OZNOM, neposredno prije partizanskoga napada na grad 12. listopada 1943. zatrovao vojniki kazan u namjeri da svoje 'pacijente', hrvatske domobranske vojnike pripremi za partizansku klaonicu.

Zahvaljujem na uvrštenju i najsrdanije Vas pozdravljam,
VICE VUKOJEVI

 
« Prethodna   Sljedea »
 
Top! Top!