PRIOPÆENJE ZA JAVNOST

Utorak, 10 Prosinac 2013

Zgroženi èinjenicom da je na zidu Klinike za radiologiju KBC-a u Splitu, bila obješenu slika bivšeg èetnièkog povjerenika za Split, iz Drugog Svjetskog rata, lijeènika Jakše Raèiæa, mi zadarski branitelji dužni smo reagirati i javno iskazati svoj stav jer upitno je koliko takvih zloèinaca visi po zidovima ove napaæene zemlje.  Hrvatska je trenutno suoèena sa nevjerojatnom eskalacijom ljevièarskog ekstremizma, koji prodire u sve strukture ovog društva.  Kao što je iz povijesti znano, još od biblijskih vremena, glasovi prezrene, izmuèene, zaboravljene i jadne sirotinje nikada nisu uspjeli doprijeti do velebnih faraonskih palaèa, a gospodari ljudskih sudbina bili su okruženi poltronima, istomišljenicima, idejnim beskièmenjacima i kameleonima ali mi se nadamo da danas hoæe. Pitamo se da li je neki lijeènik koji se odazvao pozivu savjesti i dragovoljno se prijavio služiti svom narodu i domovini u Hrvatskom obrambenom ratu zaslužio imati priliku biti pokazan svom narodu kao junak na zidovima neke bolnice. Naravno da nije, kao što niti jedan novinar koji je izvještavao o zloèinima jugo-èetnièke horde koja je napadala Hrvatsku danas nije zaslužio imati svoju emisiju ili kolumnu u bilo kojim Hrvatskim medijima. O profesorima i drugim intelektualcima koji su takoðer zatamnjeni u ovom autistiènom i bolesnom društvu  nema potrebe niti govoriti. Pitamo se gdje su èuvari èistoæe Hrvatskog društva koji su zaduženi za èuvanje antifašizma i ostalih tekovina, zašto nisu kako je to potrebno i valjano odmah osudili one koji su se usudili držati sliku jednog fašiste i pripadnika vojske koja je bila u sastavu nacista. Nadamo se da hoæe, ali zasigurno još nisu stigli osuditi ovu situaciju jer imaju puno posla baveæi se progonom hrvatskih nogometaša, osudom napaæenih Vukovaraca, hrvatskim kolonama sjeæanja i progonom hrvatskih novinara, ili pak žele upozoriti ovo društvo da nije u redu smanjivati steèena prava manijskih skupina u jednom društvu kao što su primjerice Hrvatski branitelji i njihove obitelji, Domovinska Hrvatska u svijetu, Hrvati u BiH, ubijeni Hrvati koji se još vode kao nestali, radnici i seljaci. Èudno je samo to kako mi Hrvatski branitelji nismo uspjeli živjeti po formuli naših partizana, èetiri godine boriti se protiv fašizma a onda 70 godina živjeti od antifašizma. Politièari svih stranaka prestanite ovu Hrvatsku ponižavati, prestanite Hrvatskog èovjeka, radnika i branitelja uništavati jer jednom æe netko doæi i stati na kraj vašoj bahatosti i oholosti, jednom æe netko pokazati da ova Hrvatska nije izgubila pamet  niti pamæenje, jednom æe netko ovaj mazohistièki narod izvuæi iz èetveroreda i skinuti ga sa križnog puta, i tada æe postati jasno ne samo Hrvatskoj veæ cijelom svijetu da ste vi bili samo bijedno perje  razneseno na velebitskoj buri. Psalam 26 „U onaj dan, pjevat æe se ova pjesma u zemlji Judinoj: »Tvrd grad mi imamo: za obranu nam On podiže zidove i predziða. Otvorite vrata! Nek uðe narod pravedni koji èuva vjernost, èiji je znaèaj èvrst, koji èuva mir jer se u te uzda. Uzdajte se u Gospodina dovijeka, jer Gospodin je Stijena vjeèna; on obara one koji obitavahu visoko, razvaljuje tvrðu visoku, ruši u prah, sravnjuje sa zemljom, te je gaze noge, noge ubogih i koraci nevoljnih.“ Branitelji i dragovoljci zadarskih udruga: 1.HVIDRA- Zadar 2. Maloljetni dragovoljci Domovinskog rata Zadar 3. Žene u Domovinskom ratu-Zadar 4. PSG SOD Damir Tomljanoviæ-Gavran Wikipedija Jakša Raèiæ (Vrbanj, Hvar, 5. kolovoza 1868. — Split, 23. kolovoza 1943.), lijeènik i politièar. Životopis Rodio se na otoku Hvaru. Studirao je medicinu u Pragu, Grazu i Innsbrucku, gdje je doktorirao 1990. godine. Radio je u Innsbrucku kao asistent na Institutu za opæu i eksperimentalnu Patologiju. Daljnju specijalizaciju završio je u Ljubljani da bi 1904. godine otvorio kliniku u Splitu. Bio je na položaju gradonaèelnika Splita izmeðu veljaèe 1929. i lipnja 1933. godine. Zapoèeo je modernizaciju gradske bolnice i poèeo pošumljavati Marjan, za što ima velike zasluge, jer je zajedno s društvom "Marjan", osim pošumljavanja, izgradio staze i naselio park-šumu srnama i zeèevima. Na poèetku Drugog svjetskog rata Raèiæ je pristupio èetnièkom pokretu, pa ga je èetnièki vojvoda Draža Mihailoviæ imenovao Povjerenikom za Dalmaciju.  Godine 1943. Raèiæa su ubili komunistièki agenti.

 

« Prethodna		Sljedeæa »