www.garaza.biz
Viktimologija Advertisement
Nedjelja, 20 Rujan 2020
 
 
KRIK ISTINE IZ UME LUG - Damir Borovak
etvrtak, 18 Lipanj 2009
Bjelovar - Lug, 16. lipnja; Poslijepodne je u bjelovarskoj crkvi sv. Terezije Avilske u koncelebraciji nekoliko sveenika sluena sv. misa za sve rtve Krinoga puta s podruja Bjelovarsko-bilogorske upanije. Nakon mise na spomenikom podruju gubilišta u šumi Lug nastavljen je spomen na sve hrvatske rtve jugokomunistikog boljševizma, pogubljene u porau 1945.g.

Poetnu molitvu i blagoslov grobnice predvodio je upnik sv. Terezije Avilske iz Bjelovara vl. Josip Stipanevi. Zatim su vijence poloili i svijee zapalili predstavnici upanije Bjelovarsko-bilogorske, Grada Bjelovara te više udruga iz Bjelovara, Donjih Mosti, Varadina, Koprivnice, Krievaca i Zagreba.  

Nakon izvoenja hrvatske himne spomen slovo odrao je Zdravko Ivkovi, predsjednik Matice hrvatske – ogranak Bjelovar i dopredsjednik Odbora za podizanje spomen obiljeja prešuivanim hrvatskim rtvama Drugog svjetskog rata i poraa s podruja Bjelovarsko-bilogorske upanije. Ivkovi je detaljno govorio o poratnim stradanjima i stratištima s podruja grada Bjelovara te nastanku spomen grobnice na rubu šume Lug. Gradonaelnik Grada Bjelovara Antun Korušec svjedoio je iz osobnog sjeanja i islustva svoje obitelji o stradanjima i pogubljenjima poslije završetka Drugog svjetskog rata, te se zaloio da se istraivanja prikrivenih grobnica nastave, posebice na podruju grada Bjelovara.

Program je završio prigodnim recitacijama i skladbama pjevakog zbora HORKUD »Golub« te prigodnim druenjem, a obilazak grobišta u samoj šumi Lug poremetio je dolazak nevremena uz jaki olujni vjetar.  

 

Govor Zdravka Ivkovia, predsjednika Matice Hrvatske - ogranak Bjelovar
Bjelovar, Lug, 16.lipanj 2009.

Poštovana rodbino ubijenih i ostali sudionici ovog spomen skupa !
            
Okupili smo se danas ovdje prisjetiti se poratnih vremena 1945. u Bjelovaru i okolici punih boli i alosti za velik dio hrvatskog naroda ovog kraja koji je tada bio izloen zloinako-ubilakom bijesu jugo-komunistikih-boljševikih goropadnika. Taj bijes prouzroio je daleko vee zloine i premašio one iz ratnog vremena kojih nije nedostajalo na objema zaraenim stranama. Od 1945. do 1990. jugokomunistika vlast veliala je i naglašavala zloine druge strane, dok je svoje kako ratne tako i poratne prešuivala i o njima se nije smjelo pisnuti, a kamoli govoriti. Mi danas ovdje u ozraju hrvatske slobode moemo govoriti i svjedoiti istinu o svemu tome.

Nakon bleiburške sudbe 15.svibnja 1945. nepregledne pješake kolone od nekoliko stotina tisua ljudi, kako razoruanih bivših pripadnika HOS-a, tako i civila muškog i enskog spola, sprovoeni su, bolje reeno gonjeni od austrijsko-slovenske granice preko Slovenije u Hrvatsku i dalje prema istoku bivše Jugoslavije. Na tom putu bespomoni hrvatski ljudi bili su izloeni uasnim grozotama od fizikog muenja, muenja glau i eu, do najgoreg, kako pojedinanog ubijanja, tako i ubijanja manjih i veih skupina. Zbog svih tih muka i mnogobrojnih smrti nevinih ljudi ubijenih programski bez ikakvog suenja, taj put je hrvatski narod nazvao Krinim putem.

Taj ubilaki bijes i Krini put nije mimoišao ni grad Bjelovar ni današnje podruje Bjelovarsko-bilogorske upanije. O tragediji i nesrei koje su zahvatile ovo naše podruje 1945. najbolje svjedoi rasprostranjenost i broj do sada poznatih 65 gubilišta diljem podruja upanije, s brojem grobnih jama koji vjerojatno nikad ne e biti utvreno. Na tim gubilištima jugokomunistiki zloinci ubijali su preteito mlade hrvatske ljude, bez obzira na njihovo socijalno podrijetlo. Osim ubojstava na samom Krinom putu mnoge manje i vee skupine muenika odvajane su iz kolona i odvoene i ubijane u oblinjim šumama ili na ve postojeim partizanskim gubilištima hrvatskih ljudi nastalim ve za vrijeme rata. Osim tih gubilišta poslije završetka Drugog svjetskog rata nastala su mnoga nova, veinom na današnjem podruju grada Bjelovara ukupno 9 od kojih su najvea ova u šumi Lug, a ona je još uvijek neistraena, zatim 2 gubilišta u 2 km udaljenoj šumi Razboika (Rajzbuška). U njima je zloglasna OZNA (Odjeljenje zaštite naroda) lišavala ivota brojne prethodno uhiene itelje ovog grada i podruja naše upanije, ali na alost i brojne itelje iz podruja danas susjednih upanija, ponajviše koprivniko- krievake. rtve su ubijane uglavnom zato, jer su ivjele sa svojim uvjerenjem koje nije bilo u skladu s jugokomunistikim. Do sada je popisano i utvreno 6.304 prešuivane poginule i ubijene hrvatske rtve s podruja Bjelovarsko-bilogorske upanije.

Stojimo ovdje pred zajednikom grobnicom u kojoj su zemni ostaci 293 hrvatskih rtava pogubljenih 1945. nakon završetka Drugog svjetskog rata. Od tog broja 228 kostura pronaeno je tijekom ljeta 1992. na gubilištu u ovoj šumi. Prema izjavama brojnih svjedoka u ono vrijeme stanovnika u nekoliko oblinjih kua, kao i u naselju

Trojstveni Markovac prva pogubljenja dogodila su se u noi 13./14. lipnja 1945. kada su se ula zapomaganja i jauci, te pucnjevi iz pušaka i samokresa. Ti kosturi iskopani su i prenešeni, kao i kosturi iz Maceljske šume, u Zavod za patologiju KBC Šalata u Zagreb. Poetkom jeseni iste godine u šumi Trnovka na Bilogori pronaeno je i iskopano iz 3 grobne jame daljnjih 65 kostura i prenešeno takoer u Zagreb. Ti kosturi zajedno s 1163 kostura iz šuma Macelja su punih 11 godina bili u prostoru navedenog Zavoda, izloeni nebrizi i zaboravu. Zahvaljujui nastojanjima Središnjice Udruge ratnih veterana Hrvatski domobran i Hrvatskog društva politikih zatvorenika te asnikom klubu 242 svi ti kosturi prenešeni su u odgovarajui prostor ostave posmrtnih ostataka Kenotaf zagrebakog krematorija. Spomenute udruge potaknule su i nastojale osigurati sve pretpostavke za pokop posmrtnih ostataka tih rtava nailazei na razumijevanje crkvenih velikodostojnika i na koncu Vlade RH i njenog Ureda za zatoene i nestale na elu s pukovnikom Ivanom Grujiem. U to vrijeme koncem 2003. i poetkom 2004. jaaju i naša nastojanja u Bjelovaru za konanim rješenjem povrata i pokopa posmrtnih ostataka bjelovarskih rtava. U tu svrhu na prijedlog MH Ogranak Bjelovar, Poglavarstvo Bjelovarsko-bilogorske upanije na svojoj sjednici odranoj 04.oujka 2004. pod tokom 8. dnevnog reda donijelo je Odluku o osnivanju Odbora za podizanje spomen obiljeja prešuivanim hrvatskim rtvama Drugog svjetskog rata i poraa s podruja Bjelovarsko-bilogorske upanije. Jedna od glavnih zadaa Odbora bila je izmeu ostalog podizanje, odnosno izgradnja grobnice sa spomenikom u šumi Lug. Sama grobnica po svojoj veliini projektirana je za prihvat dvostrukog broja posmrtnih ostataka (oko 600-700). Prethodno 1999. tadašnje Povjerenstvo saborske komisije za utvrivanje ratnih i poratnih rtava pri Matici hrvatskoj Ogranak Bjelovar istraujui šumu Razboika pronašlo je 3 grobne jame (s otkrivenim ljudskim kostima) u predjelu Jelinac, a 2000. u istoj šumi u predjelu potok Razboika 5 grobnih jama takoer s otkrivenim ljudskim kostima. Jedna od njih je bila razotkrivena i u njoj je bilo 20 kostura koja je ponovno zatrpana.

Grobnica sa spomenikom dovršena je koncem proljea 2006. i u nju su 26.lipnja 2006. poloeni uz sveani ispraaj vraeni iz Zagreba posmrtni ostaci 293 rtve. Pretpostavljali smo kako ne e biti problema s iskapanjem nepobitno utvrenih ljudskih kostiju hrvatskih rtava iz ukupno 8 grobnih jama u šumi Razboika. Za to je bilo potrebno obaviti prethodno formalnosti preko upanijskog dravnog odvjetništva u Bjelovaru podizanjem kaznene prijave protiv nepoznatog poinitelja kako bi se moglo iskapati ili ekshumirati posmrtni ostaci rtava iz navedenih grobnih jama i poloiti u ve osiguran prostor zajednike grobnice u Lugu. Nije nam poznato iz kojih razloga dravno odvjetništvo do današnjih dana nije to ostvarilo, pogotovo stoga što se ovih dana po Odluci dravnog odvjetništva u akovcu nedavno pronaene ljudske kosti hrvatskih rtava iz 1945. u Hrašanima poele iskapati 9.lipnja 2009., isto tako prije nekoliko dana na isti nain kod Vrgorca u Dalmaciji i prošle godine u  Krievcima. Namee se pitanje po kojim to zakonima pojedina dravna odvjetništva djeluju. Nadamo se, budui emo idue godine obiljeiti tzv. okruglu 65. obljetnicu ovih stradanja, imati rješeno pitanje iskopa iz grobnih jama šume Razboika posmrtnih ostataka rtava iz 1945. i njihova dostojno ovjeka pokopa u zajedniku grobnicu.


Ovo je ve 18. tradicionalno odravanje spomena na rtve poraa iz 1945. ne samo za Bjelovar i bliu okolicu, vei i za itavo podruje Bjelovarsko-bilogorske upanije te ono simbolino predstavlja naš mali bjelovarski Bleiburg. Tijekom godine ovu grobnicu i spomen obiljeje uz slubeni obilazak izaslanstava gradskih i upanijskih vlasti, udruga i ostalih, na dravne blagdane i Svi Svete obilaze ponekad anonimni pojedinci i manje skupine. Ove godine prvi puta 05.lipnja 2009. pripremljen je i najavljen posjet 34 uenika 8. razreda OŠ V. Pisanica, te su tom prigodom lanovi našeg Odbora upoznali ih s dogaanjima iz toga vremena. Ovo mjesto i uope krvavi dogaaji iz 1945. uz bjelovarski ustanak 08.travnja 1945. i proglašenje istog dana Hrvatske drave u Bjelovaru obogauje prepoznatljivost Bjelovara u novijoj hrvatskoj povijesti. Ujedno svi ti dogaaji obogauju našu svijest o ratnoj i poratnoj bezumnoj brutalnosti i tragediji kako se ona nikada ne bi ponovila. U povijesti ovjeanstva provlai se neprekidna borba izmeu dobra i zla. U prirodi je ovjeka, budui su ljudi Boja djeca,  biti na strani dobra. Kako je rat najvee zlo ovjeanstva sve više se namee pitanje besmislenosti rata, a ovdje tj. na ovakvim mjestima ovjek moe doi do ovakve spoznaje.

            Poivajte u miru Bojem i neka Vam je laka hrvatska zemljica zbog koje Vam je ivot oduzet.

 
« Prethodna   Sljedea »
 
Top! Top!