www.garaza.biz
Viktimologija Advertisement
Subota, 11 Srpanj 2020
 
 
VICEPOSTULATURA "POSTUPAK MUENITVA "FRA LEO PETROVI I 65 SUBRAE"
Ponedjeljak, 22 Lipanj 2009

VICEPOSTULATURA

Postupak mueništva »Fra Leo Petrovi i 65 subrae«
Trg sv. Ante 1, 88320 Ljubuški-Humac
tel.: (039) 832-582; faks: (039) 832-585
Ova email adresa je zatiena od spam robota, nije vidljiva ako ste iskljuili Javascript ; www.pobijeni.info

IZ TISKA IZIŠAO 3. BROJ GLASILA STOPAMA POBIJENIH

Humac, 14. lipnja 2009. (Gojko Jeli / Vicepostulatura) – Borba hercegovakih franjevaca za izlazak na vidjelo istine o njihovoj pobijenoj subrai traje još od prvih dana njihove smrti. Preko naredbi i preporuka, tihog rada u tajnosti, došlo se, nakon Domovinskog rata, do ustanovljenja Povjerenstva za pripremu kauze muenika. Nedugo nakon toga raa se Postupak mueništva »Fra Leo Petrovi i 65 subrae«. Postulatorom postaje fra Luca M. De Rosa, a vicepostulatorom fra Miljenko Stoji. Vicepostulatura najprije svoje sjedište ima u Mostaru, a potom na Humcu gdje je i sada.

U srpnju 2008. izlazi 1. broj glasila Vicepostulature pod imenom Stopama pobijenih. Glavni i odgovorni urednik je fra Miljenko Stoji. Od prvog broja ustanovljenje su rubrike: Iz ljetopisa, Podsjetnik, Povijesne okolnosti, Polja djelovanja, Stratišta, Svjedoanstva, Odjek u umjetnosti.

Ovih dana iz tiska je izišao 3. broj glasila koje slijedi dosadašnju ureivaku politiku, nudei ovaj put puno bogatiji sadraj.

Ve sama naslovna stranica najavljuje temu broja obraenu kroz nekoliko naslova. Dokument Opinskog povjerenstva Komunistike partije za Koerin iznosi partizansko priznanje ubojstva fra Valentina Zovke i fra Andrije Topia na Koerinu u svibnju 1945. U svome izvješu Sreskom komitetu u Mostaru, nakon što zakljuuje da se situacija na ovom terenu pogoršala i da je milicija potpuno beskorisna, piše: »Povodom svega ovoga, na ovaj teren je došao drugi bataljon narodne odbrane, ijemu je štabu ovo povjereništvo kao i sekretar ove opštine iznio stav fratera u samom Koerinu kao i njihov reakcionerski stav, na osnovu ega je navedeni bataljon likvidirao ove reakcionare pod kamuflaom neprijatelja/ustaško-etnikih bandi/. Prema našem uvianju kod naroda vlada veliko oalošenje, mada je kroz narod prosvirano da su to uinile ustaško-etnike bande… Po ovoj taki uzeti su zadatci: da se odri zbor na sahrani ovih bandita, preko kojega e se ukazati narodu na zlodjela ustaško-etnikih bandi, kao i preko daljih konferencija ukazivati na reakcionarski posao, raskrinkavati ih, te na osnovu kojih e se dokumenata govoriti o bratstvu i jedinstvu...«

Glasilo donosi svjedoenje Stanka Zovke iz Širokog Brijega koji je bio u upnoj kui na Koerinu u trenutku ubojstva ove dvojice fratara.

Posebno je zanimljiva pria fra Vinka Dragievia, tadanjeg upnog vikara na Koerinu, koji je nakon nekoliko prijetnji smru, uz nagovor fra Valentina i fra Andrije, napustio upu. Fra Vinko danas kae: »Pristao sam i otišao i evo me meu ivima nakon šezdeset godina produenog ivota. Bogu hvala i kunoj eljadi na Koerinu!«

Rubrika Iz ljetopisa donosi pregled dogaaja vezanih za rad Vicepostulature, obiljeavanje obljetnica ubojstva fratara kao i izvješe sa Znanstvenog simpozija – Stopama pobijenih odranog u Širokom Brijegu.

U rubrici Podsjetnik doneseno je glasovito Pastirsko pismo katolikih biskupa izdano u Zagrebu 20. rujna 1945. koje analizira novu vlast, njezin novi sustav vrijednosti nametnut u tisku, odgoju, braku, školi, gospodarstvu, bolnicama. Biskupi pišu: »Tko moe dokazati da su toliki na smrt osueni katoliki sveenici uistinu zloinci, koji zasluuju smrtnu osudu? Tako su na pr. u franjevakom samostanu na Širokom Brijegu poubijani bez sudskog postupka svi franjevci, koji su se tamo nalazili – njih 28 na broju – premda nitko od njih nije uzeo ni puške u ruke, a kamo li se borio…« Hrvatski biskupi osuuju širenje materijalistikog duha. Unato svim nevoljama, s pouzdanjem gledaju u budunost jer se u puanstvu probudio vjerski duh, osobito štovanje Majke Boje.

Rubrika Povijesne okolnosti donosi tekst Patnje hercegovakih franjevaca 1945. –1990. iz pera prof. dr. fra Andrije Nikia s poimeninim popisom imena hercegovakih franjevakih uznika, njih 91, i 225 godina, 4 mjeseca i 16 dana njihova dugotrajnog ubijanja, amenja, muenja i raspadanja u komunistikim zatvorima. U povijesti Hercegovine, gdje franjevci postoje i rade gotovo osam stoljea, nije bilo toliko osuenih franjevaca kao za vrijeme komunistike strahovlade.

Od 66 ubijenih hercegovakih franjevaca njih 34 je slubovalo na širokobriješkom samostanskom podruju. Fra Ante Mari donosi kratke ivotopise ubijenih fratara.

U zajednikom naslovu Trojica s Krinog puta dr. fra Robert Joli donosi iscrpan tekst o trojici, od 14 stradalih hercegovakih franjevaca na Krinom putu. Fra Bruno Adamik, profesor glazbe u širokobriješkoj gimnaziji, poznat je i po tome što je po naredbi provincijala fra Lea Petrovia fotografirao mnoge ljude, objekte i dogaanja. Prema osobnom kartonu u arhivu Provincije stoji da je ubijen 10. svibnja 1945. Za grob mu se ne zna. Fra Svetislav Markoti, roen 1921. u Vitini, prema svjedoenju posljednji je put vien u svibnju 1945. u partizanskom logoru u Mariboru. Fra Lujo Milievi roen je 1919. u Studencima. Svjedoci govore da je u mariborskom logoru mogao spasiti ivot samo da je skinuo fratarski habit. Rekao je da se na njega zavjetovao i da e ga nositi do kraja ivota. Posljednji put ga je u mariborskom logoru, kao i fra Svetislava, vidjela jedna asna sestra.

Stradanje hercegovakih fratara odavno je imalo odjeka u umjetnosti. U ovom broju glasila nalaze se radovi Mile Pešorde i Andrije Vuemila.

Glasilo zacijelo popunjava veliku prazninu u poznavanju povijesti stradavanja hercegovakih fratara i svega puka te vrjednovanju njihove rtve. Svako svjedoanstvo o njihovom ivotu, kao i izjave o postignutim milostima po njihovu zagovoru, doprinijet e uspješnosti postupka za njihovo proglašenje blaenima i svetima.

Podrobne obavijesti o glasilu, djelomine njegove stranice i cjelokupne stranice prošlih brojeva u pdf obliku, kao i naine kupovine i pretplate moe se nai na stranicama www.pobijeni.info. One naravno sadre i sve drugo ime se Vicepostulatura bavi.

 
« Prethodna   Sljedea »
 
Top! Top!