www.garaza.biz
Viktimologija Advertisement
Naslovnica > Predsjednitvo > lanovi predsjednitva > M. Romi
Utorak, 12 Studeni 2019
 
 
MILJENKO ROMI
Subota, 23 Veljaa 2008

Ime i prezime: Miljenko Romi

Datum roenja: 1959

Mjesto roenja: Vrlika

Brano stanje: oenjen, dvoje djece

 

 Romi je slikarstvo je završio u Splitu, a nakon toga je radio u Majstorskoj radionici Vilima Svenjaka. ivi i radi u Zagrebu. Bavi se likovnim ureenjem knjiga i monografija. Autor je projekta Spomen doma – muzeja Ovara u Vukovaru.U Krapini se predstavlja sa etrdesetak ulja na platnu nastalih u posljednje dvije godine. Motiv njegovih slika je lik ene, uvijek postojane i vrlo stabilne impostirane na Romiev krajolik ili na površinu slike ispunjene ornamentalnim cvjetnim oglavljem odnosno pokrivaem. Tu nije rije o poeziji enskog lika koje postaje tijelom, a prestaje biti zidom ve obratno to su iskipareni, okamenjeni likovi, povijeni oštrom povojnicom iji zid puca pod magnetizmom lebdee ili zakriljene crkvice. Odsutnost osobnosti i putenosti enskog lika, a kroz zamah senzibiliziranih crta lica, Romi oblikuje arhetip ene i u suodnosu s tvorbenim sastavnicama kompozicije, uspostavlja metaforu univerzuma. Njegove ene su heroine koje nas moleljivo, majinski gledaju. U semiotikom tumaenju one su naše ene, majke, uvarice ognjišta i duhovnosti, one su naša Bogorodica s ruinjakom na oglavlju koje postaje svetokrug.

U galeriji grada Krapine 12. sijenja 2006. godine otvorena je izloba slika akademskog slikara Miljenka Romia pod nazivom «Ljepota i misao».

Idejno rješenje Spomen-doma Ovara  Vukovar izradio je Miljenko Romi, a predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora Danijel Rehak kae da slinog memorijalnog centra nema u Europi.

Idejno je rješenje dao za muzej "Blagi Zadri" u Vukovaru.

 

 

Blaeni Alojzije Stepinac (Kraši, 1898.-1960.)– rad akademskog slikara Miljenka Romia. Slika stvarana i posveena ideji izlaska knjige Hrvatski holokaust II., (i dragom prijatelju J. Ivanu Prceli – opaska umjetnika gosp. Romia), uz elju da jedan dio knjige koji ispovijeda vjeru u blaenstvo Alojzija Stepinca s istinom dopre do srca ljudi.

 

KAKO MU PRII

 

I dok se na jednom europskom otoku prenapuenom pseudo ruševinama koje je dalo izgraditi prošlo plemstvo da bi sebi osiguralo «sjeanje» na slavu i taštinu, u sjeni poluzia prekrivenom vlanom mahovinom ispijao aj iz najfinijeg porculanskog posua, u kojem se taj napitak doimao kao ucijeeni Ganges, kojeg su se sve patnje prelile u bijeli sa zlatnim i modrim biljnim ornamentima urešeni ajnik. Dakako nakon dobro obavljena posla, aj, indijski naravno - gospodu opušta. S druge strane u najljepšoj europskoj vali zacrvenjeli su se ali od udruene petokrake i brade, na bijelom pijesku uini se hrvatski bezdan koji proguta skamenjenog ovjeka što nasta iz tvrda rada i arke molitve ...  A na breuljkastu kopnu kojim protjee rijeka, ona ista koja protjee himnom, na samome vrhu zasaen stonik, jedini on još osta pred crvenom silom. Kako li mu je bilo dok su ga rušili? Nije li i on svojim rušiteljima kao davni Sokrat rekao da poiniti takvu nepravdu gora je sudbina nego pretrpjeti je. Našao se okruen sustavom koji kani prekinuti vezu meu naraštajima, koji eli izbrisati pamenje, stoji nasuprot ideji udne teorije o nastanku ovjeka koju jednako prihvaaju i brane nacistiki i komunistiki eugeniari. A borbeni ateizam gura samou na njegov narod, koju i on prima duboko u sebe, znajui da je samoa sveti kraj, jer samo još u samoi prebivaju bogovi... U tom zelenom gaju je susret s vjenošu - a preko nje sa svim ljudima.Biti samotnikom znai imati budunost, voljeti razliitosti ovoga svijeta, jer se samo na taj nain moe oduprijeti najstrašnijem gostu, nihilizmu i njegovoj pustoši. Energija duha i duh energije stavili su ga u spor sa fašistikim i komunistikim globalizmom koji nije politiki i stranaki, ve je on temeljni spor. Baen u suanjsku sobicu, oivio je rekli bi smo hamletovsku mo, biti kraljem iz orahove ljuske... I u toj uznikoj ljusci se suivio sa svojom samoom jakom kao pjesniki zanos, kao spoznaja o zadnjoj i najdubljoj istini. Jer i ovdje nesmiljeni rat iskušava vjeru. Biti u temeljnom sporu sa bezobrazlukom samodovoljnosti, samoustolienja osvetoljubivosti u kojoj je ovjek odbacio vjenost, a kao temelj svojega svijeta samoga sebe postavio na njeno mjesto, stoga iz toga stanja moe nastati samo nihilistiko nasilje jednoumnosti. Biti u temeljnom sporu s globalizmom koji se oituje u trijumfu razuma nad slobodom, inteligencije nad pojedincem, uvjerenjem nad vanim, programa nad ovjekom, u trijumfu povijesti nad sudbinom.  U tom sporu umoren, a mi nismo zgroeni nit' panini, postao je eterian, zaivio je izvan vremena i prostora, bestjelesan i nadnaravan, to je u odreenom smislu bio putokaz ka vjenosti. A umornici mu upadoše u nietzcheovsko zazivanje pomoi, jer «umorili smo ga pomozite !!!» I zato sam kroz slikanje kadar lomiti kruh s njim, jer bez priesti s umrlima pun ljudski ivot je nemogu... I kao što je Krist naš put ka Bogu tako neka bude i blaeni Alojzije Stepinac naš put ka Kristu. 

 

Miljenko Romi 

 

(iz knjige Hrvatski holokaust II. autor i pisac J. Ivan Prcela, Zagreb 2005.) 
 

Rakitje, Krklecova 20
10437 Bestovje, Zagreb, Croatia
tel., fax. ++385 1 3323-114
mob. ++385 98 810-588
e-mail: Ova email adresa je zatiena od spam robota, nije vidljiva ako ste iskljuili Javascript                                                          

Više o vrsnom umjetniku
http://romic-art.net/
http://www.croatianmuseum.com/images/romic/POPIS%20SLIKA%20ZA%20CLEVELAND.pdf

Idejno rješenje naslovnice:

Mr. Ivan John Prcela, Hrvatski holokaust II., Drugo i tree izmijenjeno i dopunjeno izdanje, 565 stranica, Prvo izdanje Grafiki zavod Hrvatske, Zagreb, 2005. Drugo izdanje Gradus - Sesvete,  2005.

Prof. dr. sc. Zvonimir Šeparovi, urednik, Zbornik radova Treeg hrvatskog rtvoslovnog kongresa, "O RTVAMA JE RIJE“, 409 stranica, Grafiki zavod Hrvatske, Zagreb, 2004.

Zbornika radova IV. Hrvatskog rtvoslovnog kongresa  2007.g ., "O RTVAMA U RATU I U MIRU",

Dr. sc. Ivan Dujmovi, Zbirka pjesama "Hrvatska u meni", 130 stranica, Samobor, 2009.

elimir Kuatko,
Otok Sveti Grgur - Hrvatski gulag,  158 stranica, Grafiki zavod Hrvatske, Zagreb, 2010. g.

Prof. dr. sc. Gojko Zovko, UZARII zapisi i sjeanja, 160 stranica, Grafiki zavod Hrvatske, 2011. g. 

Zbornik radova V Hrvatskog rtvoslovnog kongresa 2010. g.  "RTVA ZNAK VREMENA", 938 stranica.

 

 
« Prethodna   Sljedea »
 
Top! Top!