www.garaza.biz
Viktimologija Advertisement
Naslovnica > Predsjednitvo > lanovi predsjednitva > D. A. Petri
Nedjelja, 08 Prosinac 2019
 
 
DOMAGOJ ANTE PETRI
Subota, 23 Veljaa 2008

 Ime i prezime: Domagoj Ante Petri

Datum roenja:  08. lipnja 1938.

Mjesto roenja:  Zagreb,

Brano stanje: oenjen, otac troje djece

 Domagoj Ante Petri rodio se je u Zagrebu 08. lipnja 1938. godine. Otac mu je bio dr. Ivo Petri, lijenik rodom iz Dalmacije, a majka Rozalija ro. Vlahovi, uiteljica iz Zagreba.

 Emigrirao je iz Hrvatske s roditeljima i sestrom 06. svibnja 1945., te nakon kraeg boravka u Austriji i dvije godine provedene u Italiji, na Badnjak 1947. stie u Republiku Argentinu, u Buones Aires, gdje prebiva do prosinca 1995. 

Ve kao student radi kao novinar u dnevnicima «Los Principios» (Córdoba) i «La Prensa» (Buenos Aires), te u asopisima «Esto es» i «Mayoría», a profesionalni rad nastavlja u novinama «Mayoría» i «Democracia» te u dravnoj informativnoj Agenciji Telam i tjedniku «La Semana». Specijaliziran u meunarodnoj politici, ipak mu nije strana ni unutarnja politika Argentine, tako da je godinama bio i parlamentarni izvjestitelj dnevnika «La Nueca Provincia», asopisa «Primera Plana» i «Planteo», a u ovoj potonjoj publikaciji postao je i glavnim urednikom. Kao kolumnist pa uvodniar najveih novina za cijelu junu Argentinu, «La nueva Provincia», nagraen je za promociju kulture i imigraciju tog strateškog djela zemlje.

 

Informativna španjolska Agencija EFE, katolika Agencija AICA, te talijanska Agencija ANSA i IPS objavile su njegove lanke i izvješa. Vodio je vlastite emisije na buenosaireškim radio postajama Argentina, El Mundo América i Belgrano.

 

Godine 1976. pozvan je u Secretaría de Información Pública  Predsjedništva Republike Argentina, u kojoj radi do njene pretvorbe, da bi 1987. prešao u Tajništvo za Demokratizaciju kulture (takoer u sklopu Predsjedništva Republike), a zatim u tim savjetnika Predsjednika, gdje ostaje do odlaska iz Argentine, u prosincu 1995. godine. Profesor, politikog novinarstva na Universidad Argentina John F. Kennedy.

 

Kao ekspert za meunarodnu politiku i sigurnost, pisao je u strunoj reviji «Armas i Geostrategia», bio je savjetnik u Ministarstvu Obrane te ad hoc savjetnik parlamentarnih odbora za obranu i sigurnost.

 

Objavio je preko 400 lanaka i eseja, odrao preko 100 predavanja u Argentini, Urugvaju i Hrvatskoj, a od knjiga najvanija mu je objavljena «Asi sangraba la Argentina». Bio je lan Argentinskog društva pisaca (Sociedad Argentina de Escritores),  te novinarskih udruenja Círculo de la Prensa, Club Gente de Prensa, i drugih društava. Na društvenom polju, u krugu katolikih udruga, bio je potpredsjednik nacionalnog Saveza roditelja Republike Argentine.

 

U srpnju godine 1991. imenovan je tajnikom za kulturu i informiranje u Predsjedništvu Republike Hrvatske u Argentini, te sudjeluje u uspješnim pregovorima za priznanje Hrvatske s argentinskom, urugvajskom i paragvajskom vladom.

 

Pred kraj godine 1995. vraa se za stalno u Hrvatsku na poziv predsjednika dr. Franje Tumana, te nakon kraeg razdoblja u kabinetu ministra Marijana Petrovia, imenovan je pomonikom ministra u Ministarstvu povratka i useljeništva, poloaj na kojem ostaje do 1999. godine. nakon politikih promjena na vrhu drave, premješten je 2000. godine u Ministarstvo vanjskih poslova gdje radi u Odjelu za informiranje.

 

Predsjednik Republike Hrvatske dodijelio mu je tri dravna priznanja za rad u korist hrvatskih nacionalnih interesa.

 

Piše u tjedniku «Hrvatsko slovo», a od sijenja 2004. u tom istom tjedniku obnaša dunost zamjenika glavnog urednika. Osim toga, predsjednik je Hrvatsko-argentinskog kulturnog društva te lan PREDSTAVNIŠTVA RH u Argentini, koje je 2000. i 2002. objavilo njegove referate o problematici rtvoslovlja.

 

Domagoj Ante Petri posjeduje aktivno znanje španjolskog, talijanskog i francuskog jezika u govoru i pismu, a slui se i engleskim Posjetio je tridesetak zemalja, a dua razdoblja proveo je u Urugvaju, ileu, Peruu, Španjolskoj, Francuskoj i Italiji.

 

Oenjen je s Mónicom Martom ro. Paolino, socijalnom radnicom, a sin Patricio Marcos  kerke María Mónica i Ana Rosalía, studiraju odnosno pohaaju gimnaziju.

 
« Prethodna   Sljedea »
 
Top! Top!