www.garaza.biz
Viktimologija Advertisement
Naslovnica > Predsjednitvo > lanovi predsjednitva > V. Topalovi
Ponedjeljak, 21 Listopad 2019
 
 
VJENCESLAV TOPALOVI
Subota, 23 Veljaa 2008

 Prof. mr. sc. Vjenceslav Topalovi, znanstvenik, istraiva i pisac hrvatske povijesti, prvenstveno recentne roen je u Travniku 17.04.1932. godine od oca edomila i majke Terezije ro. Dörfler. Potjee iz hrvatske graanske inovnike obitelji. Završio je puko, srednje te više i visoko obrazovanje iz podruja ekonomsko-pravne znanosti. Poslije toga poloio grupu pedagoških predmeta na Filozofskom fakultetu Sarajevskog Univerziteta i time stekao zvanje profesora. Na Sveuilištu u Zagrebu upisuje i završava interdisciplinarni postdiplomski studij društvenih znanosti sa summa cum laude, za stjecanje zvanja mr. sc.

Na istom Sveuilištu prijavljuje doktorsku tezu: “Valorizacija kulturno-povijesnog blaga Bosne i Hercegovine u turistikim tokovima“. Poslije jedno i pol godišnjeg ekanja doktorat je odobren. Za mentora je odreen prof. dr. sc. Antun Bauer. Tezu doktorata Topalovi je u cijelosti napisao  uz pomo mentora uz uvaavanje svih njegovih prijedloga. Napisani rad dao je na uvez u odreenom broju primjeraka u knjigoveznicu Narodne i Univerzitetske biblioteke u Sarajevu. U to vrijeme dolazi do agresije tzv. JNA i Srpskih radikalnih snaga na Hrvatsku a potom i BiH. Agresija na BiH je zapoela napadom na Sarajevo estokim granatiranjem teškog topništva sa okolnih brda, prvenstveno Pala a ciljani su znaajni objekti Grada. Meu prvim objektima pogoena je znamenita i reprezentativna zgrada “Vijenica“ gdje je bila smještena Narodna i Univerzitetska biblioteka koja je u potpunosti izgorjela a s njom najvei dio knjinog blaga, pa tako i rukopis doktorskog rada gosp. Topalovia. 

Topalovi je cijeli svoj radni vijek (46 god.) proveo u kulturno-prosvjetnim institucijama. Jedan je od osnivaa Zaviajnog Muzeja u Travniku te je radio na formiranju etnografske, povijesne, arheološke, etnološke i biološko-zoološke zbirke te je tako Muzej postao jedna od najznaajnijih kulturnih institucija u BiH, odnosno po znaaju odmah iza Zemaljskog muzeja u Sarajevu. Radio je i na osnivanju Arhiva Srednje Bosne 1954. god. Gosp. Topalovi je bio poticatelj rekonstrukcije rodne kue nobelovca Ive Andria koja poslije njegove smrti, 13. oujka 1975. god. postaje Memorijalni muzej ovog istaknutog pisca, dobitnika Nobelove nagrade za knjievnost 1961. god. Osobno se zaloio da enterijer bude u potpunosti autentian enterijeru kue iz vremena njegova roenja a takoer se zalagao na prikupljanju cjelokupne knjievne grae pisca. Tako su u kui skupljeni prijevodi „Travnike kronike“ na gotovo svim europskim i svjetskim jezicima, kao engleskom, francuskom, njemakom, talijanskom, španjolskom, portugalskom, japanskom, kineskom, mongolskom, arapskom i dr. Gosp. Topalovi je radio kao bibliotekar, kustos, viši kustos, kustos savjetnik a najveim dijelom kao pomonik direktora i direktor Muzeja. Zalagao se za ouvanje i valorizaciju kulturno povijesnog blaga Travnika ali i itave BiH. U tu svrhu kao direktor Zaviajnog muzeja Travnika organizirao više strunih sastanaka a i znaajni simpozij na Jugoslavenskom nivou na kojem su uestvovali predstavnici svih republika i pokrajina sa ciljem boljeg upoznavanja te zaštite kulturno-povijesnog blaga BiH iz vremena Osmanlijskog  carstva sa ciljem formiranja muzeja sa predmetima i arhivskom graom  iz tog perioda. Bio je predsjednik Muzejskog društva BiH kroz 2 mandata t.j. 8 godina, predsjednik društva Muzeja i Galerija BiH sa sjedištem u Sarajevu, predsjednik kulturno-prosvjetne regionalne zajednice, lan Sarajevskog Univerziteta. Zadnji dio radnog vijeka gosp. Topalovi je radio na mjestu pomonika direktora Narodne i Univerzitetske biblioteke u Sarajevu. 1990. godine ulanio se u HDZ BiH. Te godine je bio predsjednik obnoviteljske skupštine kulturno umjetnikog društva “Napredak“ podrunica Travnik te lanom obnoviteljske skupštine „Matice Hrvatske“, ogranak Travnik.Tijekom rata bio lanom HOSa te vlade HVO. Pored oko 350 strunih lanaka objavljenih u raznim publikacijama objavio je i 2 knjige: 1. “Memorijalni muzej Ive Andria u Travniku“, Travnik 1976. 2. “Srednja Bosna - ne zaboravimo hrvatske rtve: 1941.-50./1991.-95., Zagreb, 2001. Bio je glavni i odgovorni urednik u više od 30 knjiga.

Dobitnik je više pismenih pohvala i dvije povelje od muzejskog društva BiH i Jugoslavije za unapreenje muzejske djelatnosti. 

Tijekom drugog svjetskog rata kao dvanaesto godišnji djeak bio je sa roditeljima na Bleiburgu te Krinom putu te je kroz ivot nosio jeziva sjeanja na taj period i dogaaje koje je proivljavala cijela njegova obitelj a što je dijelom obradio u knjizi: “Srednja Bosna-ne zaboravimo hrvatske rtve: 1941.-50./1991.-95.“

 

U toku rata u BiH 1991.-95. pored ostalog podvrgnut strašnom maltretiranju od oruanih snaga BiH, te tzv. domaih muahedina. Tijekom jednog upada u stan on i sin Karlo su pretueni a stan demoliran i opljakan. To je razlog kasnijeg, poslijeratnog napuštanja BiH.

Danas sa obitelji ivi u Zagrebu sa zdravstvenim posljedicama pretrpljenog fizikog i psihikog maltretiranja.
 

 
Sljedea »
 
Top! Top!