www.garaza.biz
Viktimologija Advertisement
Nedjelja, 20 Rujan 2020
 
 
KOMEMORACIJA RTVAMA KOMUNISTIKOG REIMA U RUEVU
etvrtak, 22 Travanj 2010
http://hakave.org/index.php?option=com_content&view=article&id=6099:komemoracija-rtvama-komunistikog-reima-u-ruevu&catid=98:2-svjetski-rat&Itemid=109 
etvrtak, 22. travnja 2010.
Sjeanje na krvavi travanj 1945.

 rtvama ubijenim nakon 17. travnja 1945. od strane partizana nakon njihova ulaska i „osloboenja" akova, odalo je poast oko 300 sudionika komemoracije odrane njima u spomen 18. travnja u Ruševu, malom selu izmeu akova i Poege, udaljenom oko 40 km od akova. U ruševskoj crkvi svetu misu za nasilno ubijene nedune akovane i druge rtve na svršetku Drugog svjetskog rata, predvodio je mons. Luka Marijanovi, profesor Katolikog bogoslovnog fakulteta u akovu u koncelebraciji s ruševskim upnikom Milanom Klobuarom i nekolicinom sveenika iz akova. Mons. Marijanovi je naglasio: „elimo se prisjetiti svojih oeva i djedova, koji su ovdje u Ruševu muki pobijeni i tako postali rtvama komunistikog terora. Vi dobro znate kako su toga i susljednih dana srpske snage, odnosno prerušeni etnici, i jugo-komunistike partizanske snage likvidirale tri stotine akovana, odreda obrazovanih, uglednih i imunih ljudi, kojima je jedina krivnja bila ta što su bili ili Hrvati, Nijemci, Maari i neki drugi naši sugraani, ili jednostavnije reeno, što nisu bili Srbi, a borili su se za svoju vjeru, svoj dom i svoju domovinu."

Kako piše u evanelju, a istaknuo je to mons. Marijanovi, „trebalo je puno vremena dok su apostoli shvatili što se na Uskrs dogodilo. Gospodin Isus im se morao pokazivati, dok nisu konano shvatili: Isus ivi! – Ne dogaa li se nešto slino i nama? Je li ta poruka da je Isus uskrsnuo i da je iv ukorijenjena u našim srcima?! I mi smo, moda više nego apostoli, upueni upravo na to da nas Gospodin na otajstveni nain u ovoj svetoj misi susretne i ojaa našu vjeru, vjeru da emo i mi, kao i oni koji su ovdje prije 65 godina bili muki pobijeni bez suda, naši muenici za vjeru i dom, jednog dana ipak uskrsnuti. Molit emo da nas Bog svakodnevno utvruje u toj nadi. Sve je to i za nas danas uskrsno ohrabrenje, kao što je neko bilo za apostole."

 U svojoj homiliji mons. Marijanovi je naglasio kako su apostoli bivali uhiivani, optuivani, bievani, prijetilo im se, progonjeni su kroz cijelu povijest kršanstva, sve donedavno - „uvijek je bilo društvenih poredaka kojima su kršani bili trn u oku, ponajviše jer nisu mogli prešutjeti istinu i prihvatiti kompromis s nepravdom i lai. Sjetimo se samo našega kardinala Stepinca koji je umro tono prije pedeset godina, i što je on sve pretrpio i proivio. Sjetimo se 'hrvatskoga proljea', sjetimo se 'praškoga proljea', i tako redom, dok se komunistiki sustav nije skoro sam od sebe urušio prije dvadesetak godina, kad je pao Berlinski zid i tzv. eljezna zavjesa koja je dijelila istonu Europu od ostaloga dijela svijeta. Pao je komunizam, ali ne i svi pojedini komunisti... Unato tomu, sudbina se apostola našega vremena još uvijek ponavlja u mnogim zemljama svijeta. To je sudbina mnogih ljudi, koji su svojim ivotom ostvarili rijei apostola: 'Treba se vema pokoravati Bogu negoli ljudima!' (Dj 5,29). 'Mi doista ne moemo ne govoriti što vidjesmo i usmo' (Dj 4,20).", rekao je mons. Luka Marijanovi.

„Nama, koji ivimo u svijetu punom raznih ponuda i mogunosti, i koji meu ostalim stremimo prema 'ujedinjenoj Europi' kao svojem, kako se uporno istie, 'jedinom cilju, cilju svih ciljeva', danas se neuvijeno eli i treba rei: 'Moramo se više pokoravati Bogu nego li ljudima'. Mora se znati jasno razlikovati što je što, i dosljedno tome odluiti se, dakako za ono što je dobro, štoviše: za ono što je bolje. Ja danas moram znati na emu gradim i temeljim svoj ivot. Dopustimo da nas primjer prvih apostola fascinira i ohrabri. Oni nam poruuju: 'I mi smo svjedoci tih dogaaja i Duh Sveti kojega dade Bog onima što mu se pokoravaju' (Dj 5,32). Neka taj Duh ispuni i naše srce s porukom, o kojoj se 'ne moe šutjeti'! - poruio je okupljenima mons. Marijanovi te nastavio: „Zato i mi vjerniki molimo: Boe, tvoj uskrsnuli Sin prati nas. Pomozi nam, da ivimo iz uskrsne vjere i svladavamo sve svoje današnje teškoe. Daj da poput Petra Isusu odgovorimo ljubavlju i prihvatimo ivotno zalaganje koje ni pred ime ne pree. Boe, pomozi nam da ne propuštamo ozbiljnih prilika da danas budemo ne samo miroljupci ve istinski mirotvorci."

 Nakon sv. mise kolona sudionika komemoracije je krenula kroz selo do spomen-obiljeja ubijenima, gdje su poloeni vijenci i upaljene svijee. Nakon odavanja poasti Domovini i svim rtvama koje su poloile svoj ivot za nju, proitana su do danas poznata imena ubijenih u Ruševu, njih 66, ponajviše iz akova i akovštine. Ovoj 65. obljetnici prisustvovalo je tristotinjak sudionika, meu kojima i gradonaelnik Grada akova, Zoran Vinkovi i naelnik Opine aglin (kojoj pripada Ruševo), Ivan urina, koji su se obratili skupu kratkim govorom. U ime nazonih domobranskih udruga iz Slatine, Našica, Orahovice, Slavonskog Broda, Poege, Osijeka i akova okupljenima se obratio predsjednik Hrvatskog domobrana iz Poege, Drago Frani, a predsjednik Hrvatskog društva politikih zatvorenika Osjeko-baranjske upanije i Ogranka akovo, Ivo Tubanovi je svima zahvalio na dolasku u ime organizatora – HDPZ-a Ogranka akovo i HOZ-a „Jazovka" Krila akovo.

Po prvi puta komemoraciji su prisustvovali i lanovi Hrvatskog obrednog zdruga „Jazovka" iz Zagreba, gospodin Petener i gospodin Mihaljevi. Branimir Petener se osvrnuo na nedavni dogaaj tragine pogibije poljskog dravnog vrha kod Katina gdje su krenuli odati poast svojim nedunim rtvama komunizma. „Usporeujui broj stanovnika Poljske u vrijeme kada je prije 70 godina Staljin dao poubijati 22.000 poljskih asnika i intelektualaca u Katinskoj šumi i ondašnje Hrvatske dolazimo do spoznaje kako kod nas ima gotovo 150 'Katinskih šuma', obzirom na broj masovnih grobnica i broj ubijenih Hrvata u vrijeme komunizma." naglasio je Petener. Pozvao je sve udruge koje se bave slinim aktivnostima da sve zajedno u cijeloj Hrvatskoj obiljee sjeanjem i komemoracijom svoja masovna grobišta na isti dan, 22. lipnja (Dan antifašizma), kako bi se došlo do konanog cilja – unijeti u Ustav RH da je neovisna Hrvatska drava nastala u Domovinskom ratu, a ne na osnovama antifašizma i AVNOJ-a.

Vijenac kod spomen-obiljeja je poloilo, kao i svake godine, i izaslanstvo Gradskog odbora HDZ-a akovo. Program komemoracije je vodila Lidija Perkovi iz akova, koja je proitala sjeanje Adama Sokole iz akovakih Selaca (danas ivi u Njemakoj), svjedoka koji je preivio partizansko strijeljanje u Ruševu tog krvavog travnja 1945. i koji, kako je sam izjavio „metak iz ruševake livade i danas nosi".

Napisala: Sanja Rogoz-Šola
Fotografije: Pero Šola
 
« Prethodna   Sljedea »
 
Top! Top!