www.garaza.biz
Viktimologija Advertisement
Subota, 18 Sijeanj 2020
 
 
SPOMEN MISA ZA POSLIJERATNE RTVE U CRNGROBU - U BLIZINI KOFIJA LOKI
Petak, 28 Svibanj 2010
  Hrvatsko društvo Ljubljana, predsjednik Petar Antunovi, Opina Škofja Loka - Komisija za evidentiranje i ureenje prikrivenih grobova, predsjednik Joe Peter Kranjc, i Lari Lui predsjednik Odbora za istraivanje rtava poraa pri Savezu hrvatskih društava u Sloveniji,  organizirali su i ove godine odravanje spomen mise za poslijeratne rtve u Crngrobu, malom mjestu simbolinog imena u neposrednoj blizini Škofje Loke.

U nedjelju 16. svibnja 2010. u raskošnoj crkvi Marijina uznesenja, misu je predvodio starološki upnik i dekan dekanata Škofja Loka, Dr Alojzije Snoj, a liturgijsko slavlje uzveliao je i ovaj puta, Mješoviti pjevaki zbor upe sv. Josipa iz Zagreba.


Crkva Marijinog uznesenja u Crngrobu je 1991. godine obiljeila 700 godina od prvog spomena. Jedna je od najljepših crkava u Sloveniji, jer je po arhitekturi i slikarstvu u gotskom stilu, a njena oprema, raskošni oltari, u baroku. Oduvijek je bila poznata kao crkva u koju su dolazili hodoasnici iz cijelog kraja, ue i dalje okolice, štujui Gospu s Isusom, predstavljenu  malim, vrijednim kipom na velikom, glavnom, raskošnom oltaru.

Prije 65 godina tragina dogaanja na Bleiburgu proširila su se diljem Slovenije. I u Crngrobu, u tom prekrasnom planinskom kraju, na osami, u zgradi kraj crkve, tijekom rascvjetanog Marijanskog mjeseca svibnja, dogaao se zloin kojeg je teško opisati, kojeg je još tee objasniti, shvatiti, koji uasava, jer gotovo svakodnevno poprima sve vee razmjere. Istraivanja traju, a javljaju se i novi svjedoci U doba jugoslavenskog antifašizma i “bratstva i jedinstva naroda i narodnosti“, pod prijetnjama smrti se o svemu - šutjelo. Mnoga su djeca rasla bez oba roditelja, ili što je bilo eše bez oca, ali i bez prava na odgovore na trajno otvorena pitanja – gdje su? Mnoge su majke oekivale svoju djecu, ene svoje mueve, jer su tadašnje komunistike vlasti širile glasine prema kojima su svi oni bili zarobljeni, radili u ruskim rudnicima u Sibiru, a njihov povratak je siguran…

Mnogi su ekali itav ivot. Danas, meutim, znamo da su tzv. pobjednici i “osloboditelji” izbjegle Hrvate - civile, Zagrepane, ene i djecu, razoruanu hrvatsku vojsku, dakle takoer civile, lanove hrvatske vlade i lanove njihovih obitelji - opljakali, danima muili i bez ikakvih suenja i dokazane krivice – ubijali. Nakon rata, u miru. U prekrasnoj šumi blizu crkve u Crngrobu, postoji pet krievima obiljeenih grobnica. Prvi kri su postavili 22.7.1990.god slovensko i hrvatsko društvo za obiljeavanje rtava poraa. Svibanjska sv. misa za ove hrvatske muenike, slui se ve od 2001. i istina o Crngrobu proširila se i u Hrvatskoj i ona se više ne moe sakriti.

Zagrebaki pjevai, okupljeni u udruzi “Hrvatska bašina”, lanovi HVIDR-e iz Zagreba, s Ivanom Pandom i mnogi drugi hrvatski branitelji i domoljubi,  hodoaste u Crngrob i zajedno s lokalnim stanovništvom obiljeavaju tragian svibanj i lipanj 1945. u Crngrobu, zadnju postaju Krinog puta za mnoge Hrvate. Svake se godine okuplja sve više hodoasnika , a rezultati istraivanja koja se obavljaju i traju, svake godine donose nove zastrašujue spoznaje i podatke. Otkrivaju se nova mjesta, utvruju se preciznije brojke, a poneka rtva dobije i ime. Predsjednik Komisije gospodin Kranjc je ove godine potvrdio podatak novijih istraivanja kojima je utvreno da samo na jednoj kriem obiljeenoj livadi, Hudieve štenge, ima oko 450 rtava, uglavnom Hrvata.


Prema knjizi Alojzija Pavela Florijania »Loški razgledi«, vjeruje se da su u skupini od 69 osoba, lanova i slubenika vlade NDH, koje su engleske okupacijske vlasti 17. 5. 1945. u Austriji predale partizanima, 15 najznaajnijih ljudi odveli u Zagreb, gdje su nakon kratkog suenja ubijeni - meu njima i hrvatski knjievnik i ministar Mile Budak - a da su svi ostali likvidirani u Crngrobu. 


Prema svjedoenjima ohrabrenih padom komunizma, nekim neslubenim dokumentima i prema naenim fotografijama, danas se zna da u Crngrobu poivaju dr. Zvonimir Cihlar, baron Alpi Rauch, Franjo Keller, Ivan Prpi, Lucijan Blaekovi, ustaški porunik Dina Milinkovi, lijenik Pavelievih gardista dr. Schaffer, majka ustaškog pukovnika Juce Rukavina, devetnaestogodišnja kerka hrvatskog knjievnika i ministra u vladi NDH Mile Budaka, Grozda, kao i njena roakinja Ana, ker ministra NDH Frkovia Mirna, urednik „Hrvatskog lista“ Franjo Babi, itd. Imena rtava izranjaju kao i njihove kosti... Znaju se i izvršitelji i nalogodavci zloina koliko god. se još i danas o njima šuti.


Na misnom slavlju u spomen upravo svima njima, znanima i neznanima, i ove je godine zaorila Hrvatska uskrsna pjesma sranih pjevaa upe sv. Josipa iz Zagreba pod vodstvom dugogodišnjeg dirigenta prof. Josipa Škvorca i orguljašice prof. Sandre Petkovi.

Nakon misnog slavlja u procesiji, molitvom koju je predvodio msgr. dr. Alojzije Snoj i hrvatskom pukom pjesmom, hodoasnici su obišli svih pet obiljeenih grobnica te poloili cvijee i svijee.

Cijelom dogaaju bili su nazoni predstavnici opine Škofje Loke, podupan g. Klemen Štibelj i ga Marija Pivk kao i predstavnici Hrvatskog veleposlanstva u Sloveniji. Komemoraciju su uljepšali lanovi HKUD Komušina u prekrasnim narodnim nošnjama. Ljubazni domaini priredili su bogati domjenak za sve goste, pa je slijedilo, ovaj puta krae druenje upljana i gostiju jer su domaini poastili goste iz Hrvatske i upoznavanjem sa Škofjom Lokom uz struno vodstvo gospoice Mirjam, prof. arheologije.


U šetnji, razgovoru, druenju i pjesmi, sklopljena su nova prijateljstva i dogovorena daljnja suradnja i susreti. Hodoasnici iz Hrvatske zahvaljuju Hrvatskom društvu Ljubljana, predsjedniku Petru Antunoviu i tajniku Lari Luiu i opini Škofja Loka na pomoi u ostvarenju ovog hodoaša.


Poivali u miru Bojem !


Upuujem rijei pohvale i zahvale  predstavnicima opine Škofje Loke na iskazanom  razumijevanju spram stravine patnje neduno stradalih ljudskih bia i izrazu ljubezne susretljivosti spram hodoasnika.

AUTOR: Prof. Jasna Poli-Biliško
 

 
« Prethodna   Sljedea »
 
Top! Top!