www.garaza.biz
Viktimologija Advertisement
Naslovnica > Recenzije i najave knjiga > PREDSTAVLJENA KNJIGA DARKA SAGRAKA
Subota, 17 Kolovoz 2019
 
 
PREDSTAVLJENA KNJIGA DARKA SAGRAKA
Subota, 12 Lipanj 2010

PREDSTAVLJANJE KNJIGE

NAZAVISNA DRAVA HRVATSKA - PRIJEPORI I MITOVI

urednika i autora Darka Sagraka

odrano u palai MATICE HRVATSKE 9. lipnja 2010. godine

 

 

 Darko Sagrak, magistar prava, publicist, kolekcionar, povjesniar, viktimolog meunarodnoga ugleda.. Zauzima se za temeljne nacionalne vrijednosti, Etiar u pristupu povijesti, znanstvenik u nainu kako pojave istrauje. Vodei je  'šufflayevac“, u emu ga više prepoznaju i priznaju stranci nego naši domai. Svojim radovima uvrstio se u najbolje poznavatelje nedavne hrvatske povijesti posebno one 1941. do 1945. godine.

Darko Sagrak je ueni pravnik, što postaje bjelodano u njegovim spisima. Kad istrauje zloine u Krašiu 1943. godine ve u naslovu naglašava pravni element: „Ubijanje zarobljenika u ranjenih u Krašiu, na Novu godinu 1943. flagrantna povreda meunarodnih pravnih propisa2 (vidi: Hrvatski rtvoslov, Zbornik radova Prvog hrvatskog rtvoslovnog kongresa, Knjiga prva, Zagreb, 1998. str. 209). Kad istrauje Bleiburg, koji je za njega „sinonim za najvee patnje hrvatskog naroda u njegovoj 14. stoljetnoj povijesti“, snano naglašava  povredu prava: „ Nikada u novijoj svjetskoj povijesti nije došlo do tako masovne i grube povrede enevskih konvencija i svih meunarodnih propisa koji su ikada doneseni u svezi s ratnim pravom i postupcima sa zarobljenim asnicima, vojnicima i civilima, kao u dogaanjima vezanim za predaju hrvatske vojske i civila na bleiburškom polju (ali i na drugim mjestima!) u svibnju 1945. godine.“ (vidi: Hrvatska nacionalna drama od 1918. do 1941., u Zborniku radova etvrtog hrvatskog rtvoslovnog kongresa – O RTVAMA U RATU I U MIRU,, Zagreb, 2008, str. 515.). Tu se on pita: „Jesmo li 'još uvijek' Slaveni?“. I odgovara negativno s pozivom na nove dokaze. Sa sjetom prati „hrvatski martirij od 1918. do 1941.“, koji poinje Prosinaki rtvama na Jelaievu trgu 5. prosinca 1918, kada je u krvi ugušen otpor hrvatske vojske. Dokazuje da je „Orjuna“ bila glavna poluga etnike politike. Prati atentat u beogradskom Parlamentu u kojem e Stjepan Radi biti na smrt ranjen, a Pavle Radi i dr uro Basariek ubijeni. Slijedi 6. sijeanjska diktatura 1929.. Sagrak piše: „Dolazi do neopisivih progona hrvatskih nacionalista. Kao rtve atentata smrtno stradavaju dr. Milan pl. Šufflay i dr. Ivo Pilar. Teško je ranjen dr. Mile Budak. Od muenja u  uzama umire jedan od osnivaa Ustaškog pokreta Stipe Javor. Dr. Ante Paveli osuen je u odsutnosti na smrt.. Na smrt su osueni Marija Soldin i Marko Hranilovi. Bez suenja ubijeno je na stotine znanih i neznanih hrvatskih seljaka, radnika i graana.“ Slijedi opis Velebitskog ustanka s poetkom 7. rujna 1932 u Brušanima, Sagrak zakljuuje: „Srbijanski je genocid u praktinoj primjeni od 1932. godine“.

Darko je Sagrak neumorni istraiva hrvatske prošlosti 1941. do 1945. što je posebno došlo do izraaja u njegovoj monografiji “Zagreb 1941.-1945.“ On istrauje ne samo politike ve i društvene i kulturne prilike onoga vremena. To je njegova „Kulturgeschichte“ Zagreba i Hrvatske u vrijeme Nezavisne drave Hrvatske. On ima uvid u te prilike jer ih je istraivao, njima se bavio i došao do zakljuaka koji su drukiji od onih stereotipa o fašistikoj ustaškoj tvorbi NDH na modelu Jasenovca i Glinske crkve. On otkriva i drugu stranu koja pokazuje da je NDH imala znaajke meunarodno priznate drave sa kulturnim, društvenim, dravnim i drugim pojavnostima. Kako drukije objasniti njegove spoznaje koje ovdje u ovoj knjizi objavljuje: da su cijelo vrijeme trajanja NDH mnogi istaknuti Srbi i idovi bili ukljueni ne samo u kulturni i znanstveni ivot, ve su obnašali razne dunosti i u vojsci i vojnikim postrojbama, pa je tako našao da je meu 200 generala hrvatske vojske bilo dvadeset idova, da je u HOS-u bilo oko 25 tisua Srba, da je i sam Poglavnik Paveli meu najbliim suradnicima imao Srbe dr Savu Besarovia i Stevu Dujia i Crnogorca Sekulu Drljevia. Naš autor u ovoj svojoj najnovijoj knjizi otkriva da je znatan broj istaknutih hrvatskih umjetnika kao što su bili Antun Augustini, Vanja Radauš, Dubrovko Dujšin, Goran Kovai, Vojin Baki ne samo potpuno slobodno stvarali, ve su neki od njih glorificirali u svojim umjetnikim djelima  Antu Pavelia kao što su to uinili Antun Augustini, slikar Kaštelani i veliki hrvatski pjesnik Vladimir Nazor. Zasluga je Darka Sagraka da je otkriveno da je nepotpisanu „Odu Poglavniku“ napisao Vladimir Nazor, koji e nedugo zatim postati prvi predsjednik ZAVNOH-a, a kasnije i Hrvatskoga Sabora. Tako je Nazor od velianstvene Zvonimirove lae  i knjige Hrvatski kraljevi“ ostati vjeran sebi i napisati svoje remek-djelo „Odu Poglavniku“ da bi u partizanima, unato nezgodnim probavnim smetnjama, napisao „Titov naprijed“ i potom slavodobitno ušao u Zagreb gdje su ga onda ustoliili u tadašnjem crvenom Hrvatskom Saboru. Naš autor hrabro osporava fašistiku narav NDH. Podsjea da  su zakonom bile zabranjene fašistike i nacistike organizacije. Fašistiko ureenje je postojalo u Istri, na Kvarnerskim otocima, u Dalmaciji i u Boki Kotorskoj do pada fašistike Italije 8. rujna 1943. godine. Slijedom toga osporava utemeljenost „široke fronte antifašizma“ u Hrvatskoj, kako se danas hvale ovi koji pjevajui po šumama i gorama izbjegavaju odgovornost za Koevski Rog, Tezno, Hude Jame, Krini put i Jasenovac do 1948. godine. Kao pravnik i povjesniar s pravom se poziva na osudu komunistikoga totalitarizma od strane Vijea Europe i Hrvatskog Sabora iz 2006. godine. I pita se što je s lustracijom u Hrvatskoj i gdje je odgovornost elnika bivših zloglasnih jugoslavenskih tajnih slubi na elu sa udbašem Perkoviem, kojeg trai njemaka policija i Interpol a on uiva svoj mir i , umjesto da ga smjeste u uze i osude, usuuje se svjedoiti protiv drugih kao što je na procesu u Splitu.

Sagrak iznosi i malo poznate istine o humanom i zakonitom postupanju hrvatskih vlasti prema zarobljenim amerikim zrakoplovcima  za vrijeme rata., koji su imali poseban povoljan status bez presedana u inae nemilosrdnom ratu, u emu se poziva na amerikog kroniara Drugog svjetskog rata McAdamsa.

Darko Sagrak napisao je još jednu knjigu koja e podii prašinu zaborava sa stvarnih injenica i istina o Hrvatskoj u Drugom svjetskom ratu . On piše sine ira et studio. Vodi se istinom kao jedinim valjanim kriterijem kroniara. Njegova je knjiga viktimološka, jer se bavi rtvama, povijesna, jer istrauje prošlost, publicistika, jer piše na jednostavan popularan nain, domoljubna, jer ne krije ljubav za svoju Hrvatsku, aktualna, jer govori o nedavnoj prošlosti o kojoj još i danas postoji sva sila stereotipa i lai, koje treba ispraviti. I ova je knjiga Darka Sagraka vrijedna da se uzme u ruke, proita, o njoj razmisli, jer otvara neke nove vidike i poglede na hrvatsku povijest. Ovdje je dešifrirana Oda Poglavniku napisana od našeg hrvatskog deurnog pjesnika za sva vremena Vladimira Nazora, ali i tolike druge istine o kojima smo imali krive predodbe. Darko Sagrak potvruje (moju) tezu da je istina dug ivih prema rtvama.

Dr. Zvonimir Šeparovi

 
« Prethodna   Sljedea »
 
Top! Top!