www.garaza.biz
Viktimologija Advertisement
Naslovnica > Kongresi > ZAKLJUCI PETOG HRVATSKOG RTVOSLOVNOG KONGRESA ODRANOG - 2010
Srijeda, 20 Studeni 2019
 
 
ZAKLJUCI PETOG HRVATSKOG RTVOSLOVNOG KONGRESA ODRANOG - 2010
Utorak, 06 Srpanj 2010
Hrvatsko rtvoslovnog društvo u ponedjeljak 5. srpnja 2010. u 11:00 sati prije podne u dvorani Zrinjevac Hotela Westin ulica I. Kršnjavoga u Zagrebu, odrao je

TISKOVNA KONFERENCIJA
 

o rezultatima i porukama upravo završenog V Hrvatskog rtvoslovnog kongresa.

Na konferenciji govorio prof. Zvonimir Šeparovi, Zdravka Buši i eljko Tomaševi.

Na tiskovnoj konferenciji podijeljeni su zakljuci kongresa.


ZAKLJUCI


Petog hrvatskog rtvoslovnog kongresa odranog 18. do 20. lipnja u Zagrebu sa završnom sjednicom u Voinu

1. Jubilarni Peti hrvatski rtvoslovni kongres, u organizaciji Hrvatskog rtvoslovnog društva (skra. HD), odran je, o dvadesetpetoj godini rtvoslovlja u Hrvatskoj, 18. i 19. lipnja 2010. u Hotelu Westin u Zagrebu pod idejom vodiljom: RTVA – ZNAK VREMENA Pred više od 250 sudionika iz zemlje i svijeta sa 110 referata Kongres je otvorio i blagoslovio mons. Dr. Mile Bogovi, biskup liko-senjski.

Na poetku rada kongresa odana je poast svim poginulim za Hrvatsku, pok. prvom, Predsjedniku RH dr. Franji Tumanu, svim preminulim lanovima HD-a, a uz 15. obljetnicu pogibije junaka Domovinskog rata bojnika Hrvatske vojske Thomasa Crowleya, Irca, legendarnog pripadnika IX. bojne „Rafael vitez Boban“ sjetili smo se i inih 65 stranih dragovoljaca Domovinskog rata poginulih za Hrvatsku.

U nedjelju 20. lipnja završna sjednica Kongresa odrana je u Voinu, mjestu najveeg masakra poslije Drugog svjetskog rata, kojeg su nad Hrvatima izvršili srboetnici. 13. prosinca 1991. godine.Kongres su pozdravili Davorin Mlakar, ministar uprave Vlade RH u ime premijerke Jadranke Kosor, Branimir Petener, u ime Hrvatskog Obrednog Zdruga Jazovka,, dr Marko Veselica, u ime Hrvatskog društva politikih zatvorenika rtava komunizma, Emil i, publicist i glazbeni teoretiar, prof. dr. Mirna Šitum, dragovoljka IV. Gardijske brigade i prva lijenica u profesionalnoj HV, odlikovana je Spomenicom i odlijem Domovinskog rata, danas je redovna profesorica Medicinskog fakulteta u Zagrebu.

Proitane su poruke Luke Bebia, predsjednika Hrvatskog Sabora, Mojmira Damjanovia, iz Sydneya Australija, i fra Hrvatina Gabrijela Jurišia, iz Sinja.

2. U uvodnom referatu RTVA-ZNAK VREMENA istaknuto je da je od samih poetaka rtvoslovlja u Hrvatskoj razvijeno istraivanje istine o rtvama. Hrvatska je bila poticajna za razvoj viktimologije(rtvoslovlja) u svijetu, za utemeljenje Svjetskog viktimološkog društva (The World Society of Victimology); poslije Jeruzalema(1973), Bostona(1976.), Muenstera (1979.) i Tokija(1982.) u Zagrebu je odran Peti svjetski viktimološki simpozij 1985. godine; u Dubrovniku se od 1984. svake godine, s prekidom za vrijeme rata 1991/92., odrava Meunarodni poslijediplomski studij Viktimologije; u Hrvatskoj je roena ideja i izraen nacrt Deklaracije o temeljnim naelima pravde za rtve zloina i zlouporabe moi, koja je 1985. i prihvaena od strane Ope skupštine Ujedinjenih naroda, koja predstavlja temeljni dokument prava rtve (Magna Charta for Victims).

Hrvatsko rtvoslovno društvo utemeljeno je 1990. godine u Zagrebu. Za vrijeme Domovinskog rata odravalo je Tribine Svedoanstva rata, zapoelo je svoju biblioteku Documenta Croatica, pokrenut je asopis Viktimologija – asopis za pitanja stradanja ljudi, razvili smo plodnu meunarodnu suradnju, sa udrugom Vukovarske majke  organizirali smo prosvjed na Prvom svjetskom kongresu UN o ljudskim pravima u Beu 1993.; poveli smo 110 Vukovarskih majki u mirne demonstracije pred Meunarodnim sudom u Haagu povodom nepravednih presuda zloinakoj „vukovarskoj trojki“. Od 1998. godine svake tree godine odravamo hrvatske rtvoslovne kongrese, poslije kongresa objavljujemo zbornike radova. Hrvatsko rtvoslovno društva (HD) ima bogatu izdavaku djelatnost.
Hrvatska  u prošlosti i danas ima jedno od najuspješnijih rtvoslovnih društava, sa jakom izdavakom djelatnošu, sa širokim krugom suradnika, sa meunarodnom aktivnošu, sa nacionalnim kongresima, ulazi u red najboljih i najaktivnijih nacionalnih rtvoslovnih društava i vrlo uspješna i istaknuta lanica Svjetskog viktimološkog društva.

3. Kongres je  imao  izraziti uspješni  meunarodni  znaaj po svojim sudionicima iz SAD, Kanade, Australije, Novog Zealanda, Njemake, Austrije, Slovenije, Bosne i Hercegovine i Bugarske. Dragocjene referate podnijeli su prof. dr. Mitja Ferenc i Joe Deman, iz Slovenije o prikritim mnoštvenim grobištima Hrvata u Sloveniji, koji su u svojim istraivanjima  otkrili da su partizani u Sloveniji poslije Bleiburga i na Krinim putovima 1945. godine pobili više od 200 tisua Hrvata. Suzanne Brooks-Pinevi napisala je sjajnu knjigu Britanija i Bleiburka tragedija, Ivan Ott, Njemaka, predstavio je svoju knjigu Djeca rata i poraa optuuju, Ivan John Prcela, SAD nadahnuto je govorio o stradalim sveenicima iz njegove knjige Hrvatski Holkaust, Margaret Grahovac Siegrist, SAD došla je sa knjigom - svjedoanstvom o stradanju u djetinjstvu: Koliko je daleko do nikada, Mojmir Damjanovi i Ina Vuki, Australija ukazali su na stradanje Hrvata u iseljeništvu, Miro Jovi i fra Andrija Niki BiH ukazali su na stradanja Hrvata u BiH.

4. Kongres su obiljeila tri znakovita nastupa mladih ljudi što je vrlo znaajno za budui istraivaki rtvoslovni rad.

Na otvorenju je nastupila Grupa iz Graana u povijesnim narodnim graanskim  nošnjama mladi na elu sa Tomislavom egeljom koji su i ove godine organizirali Dane sjea na rtve komunistikih zloina u Graanima 1945. godine što su zorno prikazali na kongresu i traili da se nastavi istraivanje tih zloina.

Druga je skupina mladih istraivaa srednjoškolaca iz Prve gimnazije u Zagrebu, koji su, na poticaj i pod vodstvom svoga profesora Andrije Lovria, izloili rezultate grupnog istraivakog rada „U ime naroda“ – o radu Suda za zaštitu nacionalne asti Hrvata i Srba, od svibnja do rujna 1945. godine. Ti „sudovi“ bili su tipini revolucionarni laiki sudovi koji su izricali smrtne kazne i kaznu konfiskacije imovine, bez prva na priziv. Njihove presude treba smatrati pravno nevaljanim.

Trea grupa mladih „RETO - skupina bivših ovisnika" demonstrirala je snagu volje da se, uz pomo Biblije i ugledom na rtvu Isusa Krista moe spasiti one koji su posrnuli i propadali zdravstveno i moralno. Kongres podrava ova nastojanja  vanih za opstanak pojedinca, obitelji i naroda.

5. Hrvatsko rtvoslovno društvo dri se naela da svaka rtva ima ime i svoje dostojanstvo, da je vrijedno istraivati sve rtve, svih zloina bez obzira tko je te zloine poinio. Zalaemo se za istinito utvrivanje broja rtava, a prema rtvama postupati po naelu da i mrtvi imaju pravo na grob, na dostojanstvo u smrti.  Potrebno je izgraditi hrvatski rtvoslov.
Kongres pozdravlja izgradnju Crkve Sveta Mati Slobode u Zagrebu, sa popisom svih poginulih u Domovinskom ratu, kao i izgradnju Spomen groblja u Maclju, pokapanje rtava brutalno umorenih 1944. godina na Daksi kod Dubrovnika. Podupiremo prijedlog biskupa mons. Mile Bogovia o izgradnja groblja na Krbavskom polju, nedaleko Crkve hrvatskih muenika, za zemne ostatke stradalnika koji ne pripadaju nijednom obiljeenom groblju

Pozdravljamo nastojanja Vlade i Hrvatskog Sabora da se donese zakon o mnoštvenim grobištima i o dostojanstvu rtve u smrti. Hrvatskog Sabora da se donese poseban zakon o mnoštvenim grobištima zloina totalitarnog sustava.  

Kongres je imao zapaene radove o stravinim i sustavnim zloinima srpske kraljevske vlasti prema hrvatskom narodu u prvoj Jugoslaviji koji su  najveim dijelom uvjetovali odnosno prouzroili pojave radikalizma  u tadašnjoj hrvatskoj politici i vojnim ili redarstvenim uzvratnim inima, kao reakcija na srpsku politiku, vojnu i andarsku torturu od 1918 do 1941. godine. Zloini koji su se zbili kasnije u Drugom svjetskom ratu i porau bjelodano su pokazali totalitarnu zlu narav revolucionarne ideologije komunizma, koja se ostvarila  teroristikim inima radi osvajanja vlasti te mnoštvenim pokoljima ideoloških protivnika i pripadnika vjerskih zajednica ve prije i tijekom i poslije Drugog svjetskog rata za koje zloine se ne moe nai uzroke niti ih pravdati zlodjelima bilo kakve osvete . Svoje su zloine, posebno one mnoštvene, uporno skrivali od javnosti kako je to vidljivo u brutalnom zloinu na Hudoj Jami. Na alost, tzv. Meunarodna zajednica nikada nije htjela istraivati ove zloine, a, primjerice Velika Britanija je himbeno, usuprot svim naelima meunarodnog humanitarnog prava, izruila komunistikim postrojbama vojnike koju su se predali i poloili oruje i civile koji su ih pratili i tako je kriva za više stotina tisua rtava na Bleiburgu i poslije. Na Krinim putovima.

6. Voin, mjesto velike hrvatske rtve, kojoj smo se išli pokloniti. Poslije Vukovara (2001.) u Škabrnje (2007. godine) sada smo išli u Voin da bismo spleli taj vijenac hrvatske tuge, da bismo utemeljili trolist velike hrvatske rtve: VUKOVAR - ŠKABRNJA - VOIN. U Voinu je 13. prosinca 1991. godine izvršen mega zloin nad civilima, veliki grubi masakr, taj najgrublji etniki no na grlu Hrvatske. Taj zloin nije dovoljno istraen, politika ga zaobilazi, hodoasnici koji pale svijee Hrvatskim rtvama ovdje ne dolaze, vlasti im ne daju ono što im pripada, zloinci su izbjegli ruku pravde ili su ak Kleinovskom tzv. Mirnom reintegracijom, amnestirani, sve to ini ovaj kraj i ove ljude tunim u svojoj Hrvatskoj za koju su platili najveu cijenu, izgubili su sve što su etnici ovdje zatekli, ljude su zaklali,imovinu pokrali ili spalili, upnu Crkvu Pohoenja Blaene Djevice Marije do temelja srušili po drugi put u dvadesetom stoljeu, najprije partizani u Drugom svjetskom ratu, a onda etnici u Domovinskom ratu, tu najljepšu i najveu, pet stoljea staru, gotiku crkvu u ovom kraju i nadaleko. U oba sluaja – uinili su to susjedi Srbi. U Voinu smo se molili sa vl. Mladenom Štivinom, druili s naelnikom Predragom Filiem, s ratnim zapovjednikom stoernim brigadirom HV Josipom ernijem, koji je govorio o poginulim hrvatskim braniteljima i 47 ubijenih hrvatskih civila u Voinskoj tragediji, i s uplakanom Verom Dori (76), majkom nestalog Drage Doria i hrvatskim vrsnim viktimologom, našim domainom Miroslavom Gazda, koji se nije umorio brojiti i imenovati rtve u svome kraju, od etekovca, oljuga, Balinaca do Voina i cijele zapadne Slavonije. Obeali smo doi na
sveanost obnove Crkve Gospe Voinske.

7. O rtvama u miru.
Kongresu su podneseni referati o teškim oblicima stradanja ljudi u mirnodopskim uvjetima, posebno o nasilju u obitelji, nasilju nad djecom, posebno nad neroenom djecom koja su najnevinije rtve ovoga svijeta. Bavili smo se rtvama u prometu i došli do zakljuka kako su to najbrojnije i najtraginije rtve u suvremenom svijetu. Istraivali smo i pojave nasilja u športu, na stadionima. Umjesto da bude mjesto radosti pobjede, veselja zbog sudjelovanja, koristi od tjelesnih aktivnosti – smrt, ozljede, vandalizam, nasilje posebno od navijakih hordi.

8. Predlaemo hrvatskoj Vladi
da nastavi s radom na donošenju
Zakona o pronalaenju, obiljeavanju i odravanju rtava komunistikih zloina nakon 2. svjetskog rata,

-     da primjeni europske standarde u zaštiti rtava zloina i zlouporabe moi,
-          da osigura sredstva za istraivanje rtava u mnoštvenim grobnicama kako u Hrvatskoj tako i u susjednim zemljama, osobito u 
      Sloveniji,
-         
da se ne dira u steena prava branitelja,
-         
da ne povlai tubu za genocid protiv Srbije pred Meunarodnim sudom pravde,
-         
da sukladno Rezoluciji Europskog parlamenta kojom se preporua da 23. kolovoza bude proglašen Europskim danom
      sjeanja  na rtve totalitarnih reima i da se razmotri mogunost uvoenja Dana  hrvatske rtve,
-         
da se Gvozdansko proglasi kultnim mjestom povijesne rtve za Domovinu, svetištem hrvatskog junaštva i hrvatskih
      obrambenih snaga; u ast povijesnim rtvama obiljeavati 13. sijenja  u znak sjeanja na povijesne rtve Gvozdanskog; da se
      Gvozdansko arheološki istrai i da se potakne  struna i znanstvena istraivanja; da se od EU i iz fondova EU i RH pomogne
      istraivanje Gvozdanskog grada zbog njegove velianstvene i svjetski jedinstvene poznate rtve i njegovog velianstvenog
      duhovnog znaaja za hrvatski narod, a time i za opu svjetsku kulturno-povijesnu baštinu;
-         
da ministar znanosti, školstva i športa izmjeni nepravednu odluku kojom je bacio na ulicu vrsnog filozofa, povjesniara i
       nastavnika dr. Vladu Vladia, oca troje djece i vrsnog pedagoga.

9. Predlaemo Hrvatskom Saboru

-          da donese zakon o zaštiti rtava u skladu sa deklaracijom UN o temeljnim naeli pravde za rtve zloina i zlouporabe moi,
-          da se zakonom uvede Dan hrvatske rtve,
-         
da se prihvati uz dopune Zakon o pronalaenju, obiljeavanju i odravanju rtava komunistikih zloina,
-         
da se donese Deklaracija o  osudama zloina totalitarnih reima prema sva tri europska dokumenta iz ove oblasti.


10. Predlaemo Dravnom odvjetniku Hrvatske

-         
da se provede kazneni postupak protiv svih za koje  postoje dokazi da su poinili teška kaznena djela u bivšem 
      komunistikom reimu,
-         
da se poduzmu i druge mjere u skladu sa europskim standardima o osudi totalitarnih reima (fašizma, nacizma i komunizma).

 
Predlaemo lokalnim vlastima

-        da opine, gradovi i upanije utemelje  povjerenstva za istraivanje na svojim podrujima  mnoštvena grobišta u ratovima
     od
 1941. do 1995. godine, da se grobišta otkriju, obiljee, zemni ostaci gdje je to mogue identificiraju kao rtve tako i zloinci,
     da
se pokopaju prema njihovim vjerskim ili drugim obiajima i da se nastoji sastaviti rtvoslov za svoj kraj.

Zagreb, Voin, 20. lipnja 2010.

Predsjednik Hrvatskog rtvoslovnog društva
prof. dr. Zvonimir Šeparovi u ime predsjedništva
Hrvatskog rtvoslovnog društva
 


 
« Prethodna   Sljedea »
 
Top! Top!