www.garaza.biz
Viktimologija Advertisement
Utorak, 15 Listopad 2019
 
 
POZIV NA HODOAE U ZRIN 5. RUJNA 2010. G.
Utorak, 24 Kolovoz 2010
NA TEMELJIMA SPALJENE I PORUŠENE
UPNE CRKVE NAŠAŠA SVETOG KRIA

U nedjelju 5. rujna 2010. u 11 sati

Organizacija autobusa hodoaša iz Zagreba 
HRVATSKOG RTVOSLOVNOG DRUŠTVA

Kontakt i upiti:
Ante Beljo 098 318 842 ili
Ova email adresa je zatiena od spam robota, nije vidljiva ako ste iskljuili Javascript
Jadranka Lui – 099 504 5114
Ova email adresa je zatiena od spam robota, nije vidljiva ako ste iskljuili Javascript

- polazak iz Zagreba autobusima u 5:30 sati

  ispred Koncertne dvorane Vatroslava

  Lisinskog - Trg Stjepana Radia 4
- cijena putovanja iz Zagreba, ukljuujui ruak,

  iznosi 110 kn, a ako se prijavite za hodoaše i u

  Udbinu 12. rujna 2010. g. cijena oba puta je

  240,00 kn.

- uplate moete obaviti kod naših povjerenika ili

  u uredu Hrvatskog rtvoslovnog društva, Ilica

  36/I/dvorište, Zagreb, u etvrtak, 2. rujna od

  15:00 do 20:00 sati ili eventualno u autobusu


Za prijave i daljnje informacije obratite se i/ili 
nazovite naše povjerenike:
Kata O. 01-4848-634, Monika P. 01-6526-378
Mile S. 098-281-744, Ante B. 01-4826-040
Josip M. 091-481-1367, uro K. 099-662-0417, Milan Z. 098-491-444



Godine 1508. roen je Nikola Šubi najvjerojatnije u toj utvrdi koja je tada bila središnje boravište knezova Zrinskih. Moe se predpostaviti i nadnevak roenja, u prosincu na dan sv. Nikole, jer se neko novoroenom djetetu ime davalo po danu roenja u katolikom kalendaru. Nikola je od rane mladosti ratovao protiv Turaka te se 1529. u 21. godini istaknuo u obrani Bea. Prošao je kroz mnogobrojne okršaje i postao je slavan kad je s 400 Hrvata godine 1542. spasio Peštu od sigurne propasti. Tadašnji suvremenici u Europi naveliko su slavili junaštvo Nikole Zrinskog, govorei da je poslan od samog Boga. Kad je turski sultan Sulejman I. s više od 100.000 vojnika i 300 topova krenuo u šesti vojni pohod na Be, Nikola Zrinski zatraio od svojih 2.500 ratnika, preteito Hrvata, obeanje o poslušnosti i vjernosti do smrti. Prije velike i sudbonosne bitke kod Sigeta 7. rujna 1566. prisegnuo je rijeima: Ja, Nikola knez Zrinski, obeavam najprije Bogu velikomu, zatim njegovu velianstvu, našemu sjajnomu vladaru i našoj ubogoj domovini i vama vitezovima da vas nikada neu ostaviti, nego da u s vama ivjeti i umrijeti, dobro i zlo podnijeti. Tako mi Bog pomogao! Svojom hrabrošu i vjernošu Nikola Šubi Zrinski i njegovi vojnici zadivili su tadašnji cijeli kršanski svijet.  Fra Ivica Petanjak, provincijal hrvatskih kapucina i sam je potomak stradalih Zrinjana proitao je lani pismo[i][i]  potpore izgradnji crkve Hrvatskih muenika u Udbini. U pismu su spomenuti detaljni podaci o teškom stradanju u Drugom svjetskom ratu: Mjesto Zrin je prije poetka II. svjetskog rata imalo oko 850 duša u 143 obitelji, svi hrvatske nacionalnosti. Za vrijeme Drugog svjetskog rata više puta su ga opsjedali partizani iz okolnih mjesta naseljenih Vlasima, kako ih preivjeli Zrinjani i danas zovu. Partizani su mjesto zauzeli 9. rujna 1943. godine i spalili ga do temelja.

Prema do sada prikupljenim podacima iz Zrina je za vrijeme i nakon II. svjetskog rata, što poginulo što pobijeno,  213 osoba. Preivjelo je svega 16 muškaraca starijih od 18 godina. Nakon rata sva pokretna i nepokretna imovina Zrinjana je konfiscirana, a svim stanovnicima, tj. udovicama i djeci, zabranjen je povratak u mjesto. ene i djeca su teretnim vagonima odvezeni u Slavoniju i smješteni veinom u etiri sela pokraj akova: Slatinik, Drenje, Gašinci i Lapovci. Iako je Zrin u Hrvatskoj, iako su u njemu ivjeli samo Hrvati, do danas se nijedan Zrinjanin nije smio vratiti na svoje ognjište. ak ni danas nijedan Zrinjanin ne moe ostvariti pravo da mu se vrati bar komadi zemlje gdje mu je nekada stajala kua. upna crkva Našaša Svetog Kria srušena je do temelja, od nje nije ostao ni kamen na kamenu. Od kua starog Zrina ne postoji ni jedna jedina. Jedini tragovi predratnog Zrina su ruševine crkve Svete Marije Magdalene u nekadašnjem groblju i starog grada. Nakon 'Oluje', od 1996. godine pa na ovamo, preivjeli Zrinjani, njihovi potomci i prijatelji, svake se godine okupe u Zrinu u nedjelju koja je najblia blagdanu Male Gospe. Na Malu Gospu 1943. zvona su zadnji puta zvonila i zadnji puta je odrana procesija kod crkve Svete Marije, a sutradan je Zrin izbrisan s lica zemlje.


[i][i] Pismo je upueno 2008.g. upniku Crkve hrvatskih muenika u izgradnji na Udbini
 
« Prethodna   Sljedea »
 
Top! Top!