www.garaza.biz
Viktimologija Advertisement
Utorak, 15 Listopad 2019
 
 
DAN POSLIJE OBILJEJA 23. KOLOVOZA DAN EUROPSKOG SJEANJA NA RTVE
Utorak, 24 Kolovoz 2010
Hrvatsko rtvoslovno društvo je i u Zagrebu obiljeilo 23. kolovoza Dan Europskog sjeanja na rtve totalitarnih i autoritarnih sustava XX. stoljea, Svetom Misom zadušnicom u crkvi Sveta Mati Slobode u zagrebakom naselju Jarun posveenom svim rtvama te spomenu na Don Petra Šimia graditelja ove crkve, koji je svojim ivotnim djelom, sadašnjem i buduim naraštajima ostavio trajni temelj za ouvanje sjeanja i razvijanje osjeaja zahvalnosti narodnoj rtvi. Svetu Misu je predslavio don Damir Stoji.
Svetoj Misi je uz brojne vjernike nazoilo i izaslanstvo gradskih vlasti na elu s gradonaelnikom Grada Zagreba gosp. Milanom Bandiem, kojeg su pred ovom zavjetnom crkvom doekali lanovi izaslanstva Hrvatskog rtvoslovnog društva, gospoa Jadranka Lui, tajnica Društva, gospodin Ivan Debeljak, rizniar, te gospoda Domagoj Ante Petri, Ante Beljo, Mate Pavkovi, Zdravka Buši i eljko Tomaševi, lanovi Predsjedništva.
U prigodnoj propovijedi don Damir Stoji je razmatrao Boje rijei iz dnevnog itanja kroz godinu, u kojima se Isus, za njega sasvim neuobiajeno oštrim rijeima obratio nazonom farizejskom mnoštvu, nazivajui ih licemjerima i drugim još teim izrazima, koji ne ele primiti Kraljevstvo Boje ni dopustiti da u njega uu oni koji bi to eljeli, pitajui se kako to da Isus, uvijek pun blagih i milosnih rijei i za najtee grješnike, pri susretu s tim farizejima odjednom koristi tako teške i osuujue rijei. Odgovor ovom pitanju nalazi u poznatoj i nespornoj injenici postojanja samo dva ivotna puta, samo dva slobodna ovjekova odabira, a to su put ljubavi i istine, dobra i praštanja koji ovjeka dovodi vjenom Svijetlu, i njemu suprotan put lai, mrnje, zla i osvete koji ovjeka ostavlja iza vrata Kraljevstva Bojeg gdje se uje „pla i škrgut zubi..“ Ukazujui nam na neprimjerenost i današnjeg svjesnog prikrivanja i iskrivljavanja istine o rtvi i kroz svoje obiteljsko iskustvo znanjem o stradanju svoga djeda pokopanog u mnoštvenoj grobnici pokraj Bosanske Gradiške na kojoj se i danas nalazi lano spomen obiljeje, don Damir Stoji je ukazao na opravdanost i potrebu crkvenog spominjanja i povezivanja povijesnih injenica njihovim razmatranjem u svijetlu Boje Rijei, naglasivši našu vjerniku dunost svjedoenja istine i oprosta poiniteljima zloina, ali i onima koji istinu svjesno skrivaju i iskrivljuju, spomenuvši se Bojih rijei „oprosti im Boe jer ne znaju što ine“.
Europski dan - dan sjeanja na rtve totalitarnih i autoritarnih sustava prošlog (XX) stoljea utvren je Deklaracijom Europskog parlamenta od 23. kolovoza 2008. o proglašenju 23. kolovoza Europskim danom sjeanja na rtve staljinizma i nacizma, a potvren i tokom. 15. Rezolucije Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu usvojene 02. travnja 2009., koja poziva na proglašenje 23. kolovoza Europskim danom sjeanja na rtve totalitarnih i autoritarnih reima i da se taj dan komemorira s dostojanstvom i nepristranošu.
Deklaracija Europskog parlamenta o proglašenju 23. kolovoza Europskim danom sjeanja na rtve staljinizma i nacizma naglašava, da ratni zloini i zloini protiv ovjenosti ne zastarijevaju, a da su Europski parlament i Vijee donijeli Program „Europa za graane“ za razdoblje od 2007. do 2013. u svrhu promicanja „aktivnog graanstva“ odnosno dravljanstva graana EU-e, a koje trai potporu akciji „Aktivno europsko sjeanje“ u cilju sprjeavanja ponavljanja takvih zloina.
Rezolucija Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu nadalje naglašava, da Europa ne e biti ujedinjena osim ako nije u mogunosti stvoriti zajedniki pregled povijesti, priznajui nacizam, staljinizam te fašistike i komunistike reime kao zajedniko nasljee pa iznijeti poštene i temeljite rasprave o njihovim zloinima u prošlom stoljeu. Izraavajui poštovanje svim rtvama totalitarnih i autoritarnih reima u Europi odaje se poast onima koji su se borili protiv tiranije i ugnjetavanja, naglašava vanost zadravanja uspomena iz prošlosti ivim, jer ne moe biti pomirbe bez istine i sjeanja, dri primjerenim ouvanje povijesnog sjeanja i opsenog revidiranja europske povijesti u cilju jaanja europskog zdruivanja, s uvjerenjem da je krajnji cilj otkrivanja i ocjenjivanja zloina  poinjenih od komunistikih totalitarnih sustava pomirenje, koje se moe postii prihvaanjem odgovornosti, molei za praštanje i njegovanje moralne obnove.

Hrvatsko rtvoslovno društvo e i ubudue, uvaavajui meunarodni i nacionalni znaaj obiljeavanja Europskog dana sjeanja 23. kolovoza kojim se odaje civilizacijski spomen i njeguje sjeanje, poštovanje i zahvalnost rtvi, u okviru svojih redovitih godišnjih aktivnosti redovito obiljeavati Europski dan sjeanja na rtve totalitarnih sustava dvadesetog stoljea te e ujedno, u skladu sa usvojenim Zakljukom V. Kongresa Hrvatskog rtvoslovnog društva odranog u Zagrebu i Voinu 18. - 20. lipnja 2010., Hrvatskom Saboru i Vladi Republike Hrvatske uputiti zahtjev/prijedlog za proglašenjem 23. kolovoza Danom rtve te njegovim uvrštenjem u red Dravnih blagdana Republike Hrvatske.

U Zagrebu, 23. kolovoza 2010.

eljko Tomaševi, lan Predsjedništva HD-a
 
« Prethodna   Sljedea »
 
Top! Top!