www.garaza.biz
Viktimologija Advertisement
Utorak, 10 Prosinac 2019
 
 
BORIEVAC - TRAGINA POSLJEDICA USTANKA U SRBU
Nedjelja, 05 Rujan 2010

Tekst i slike: Damir Borovak 

Borievac, 4. rujna 2010.


I ove se godine uz ostatke upne crkve Roenja Blaene Djevice Marije odrala sveta misa u prigodi blagdana zaštitnice upe
Male Gospe. Uz domaine iz Like okupili su se potomci Borievljana iz okolice upanje, Bjelovara, Zagreba i Rijeke. Misu je predvodio upnik fra Robert Jozipovi, uz sveenike fra Vladu Tadia i bivšeg upnika fra Jakova Prcelu.

Do stradanja Borievca došlo je kao izravna posljedica etnikog ustanka u Srbu 27. srpnja 1941. koji je kasnije proglašen, slavljen i obiljeavan kao antifašistiki. Proslava lanog antifašistikog ustanka i obnova spomenika u Srbu izazvala je mnoge prosvjede i polemike, no prijeporno pitanje su tragine posljedice u Borievcu. Povijesne injenice govore o srpskoj pobuni
27. srpnja 1941. po kojoj je za izravnu posljedicu uslijedio zloin u oblinjem mjestu Brotinja, gdje su u jamu baena 38 Hrvata, svi s prezimenom Ivezi. Najmlai Jakov imao je 2, a najstariji Luka 82 godine.

Zatim slijedi Borievac. U noi izmeu
1. i 2. kolovoza 1941. g. Borievljani su bili prisiljeni pobjei u Kulen Vakuf. Kada su srpski pobunjenici ušli u Borievac, zapalili su upnu crkvu, palili napuštena imanja i pobili preostalo uglavnom starako hrvatsko stanovništvo. Poinili su zloine i u ostalim mjestima u okolici. Uz Brotinju i Borievac, stradala su Poljica, Mišljenovac, Donji i Gornji Lapac. Srbi su 6. rujna 1941. napali i Kulen Vakuf te pobili više stotina izbjeglih Hrvata iz Borievaca i tamošnjih muslimana. Poslije Drugog svjetskog rata, Hrvatima nije bio dopušten povratak u razoreni Borievac, a samo mjesto je izbrisano iz popisa naselja SR Hrvatske. Najviše Borievljana naselilo se u Bjelovar. Rauna se da je 1941. prognano, poubijano i raseljeno više od dvije tisue Borievljana. Za taj zloin nitko nikada nije odgovarao.

Predsjednik Hrvatskog rtvoslovnog društva prof. Zvonimir Šeparovi i predsjednica Udruge Borievac prof. Jadranka Matašin, uz lanove društva zapalili su svijee i pomolili se za sve rtve Borievca  

Nakon vojno-redarstvene akcije Oluja u kolovozu 1995. g., Borievac, kao i cijela Lika osloboeni su od velikosrpskog reima. Na blagdan zaštitnice upe, Male Gospe, 8. rujna. 1996. g. u Borievcu se poslije 55 godina progonstva, okupilo oko petstotinjak Borievljana. Nakon mise pred razorenom crkvom, odrana je osnivaki skup s odlukom o obnovi crkve. Obnova je zapoela 2007. g. sa sredstvima Ministarstva kulture RH i privatnih donatora te ona još uvijek traje. Ove godine vidljivo je krenulo s postavom krovišta crkve. No, hrvatska vlast do sada nije zakonski omoguila zaštitu prava vlasništva zemlje Borievljana od nezakonitog prisvajanja, odnosno povratak posjeda, kao ni plansku obnovu sela.

Naalost, posljedice srpske politike vide se i danas na groblju povrh crkve u Borievcu. Groblje je posve devastirano u posljednjoj srpskoj pobuni, koja se danas pokušava prikazati rtvom a ne uzrokom zala. Ni mrtvi Borievljani nisu izbjegli bijes srpskog etnocida. Masivni nadgrobni krievi sistematski su razbijani, a u kasnijim godinama groblje je prepušteno trnju, korovu i šumu. Danas još uvijek  tragovi nadgrobnih spomenika ukazuju na veliinu groblja, koje svjedoi o brojnost mjesta gdje su neko ivjeli Hrvati.

U Borievcu je vidljiva velika nedgovornost Ministarstva kulture i Vlade RH. Ako su tako urno obnavljali spomenik zloinakoj pobuni u Srbu, zašto kao posljedici tog zloina toliko dugo traje obnova crkve Roenja Blaene Djevice Marije u Borievcu? Zašto na tom gradilištu ne postoji tabla tko je investitor, a tko izvoa radova? Moda bi onda bilo jasnije koliko dugo e trajati ta obnova?

I još nešto, ne manje vano: Kada u svetište devastirane crkve hodoaste potomci jednog stravinog zloina, da bi tu zapalili svijee i poloili cvijee, zašto hodoasnike u crkvi doekuju sanduci pivskih boca, otpad i smee. Je li kaljua svjeeg betonskog mulja na prilazu crkvi slui kao dobrodošlica? Što o tome misli rukovoditelj gradilišta?

Naposljetku, zašto ne zapone obnova groblja u Borievcu? Tko bi trebao obnoviti i urediti grobove? Treba li i dalje hrvatska drava bespogovorno davati za povratak srpskih pobunjenika i trošiti milijune za spomenike o izmišljenim dogmama, dok se Hrvatima ne obnavlja ni ono što su im „komšije“ ak u dva rata zvjerski razarali i uništavali?






 
« Prethodna   Sljedea »
 
Top! Top!